DNEVNI PREGLED, PETAK, 19. 09. 2003.

ZAGREB, 19. rujna (Hina) - Hrvatska ======== Dnevnik/Novi Sad - Počelo čišćenje minskih polja na granici SCG-a i Hrvatske Jučer je započelo čišćenje mina kod srijemskog sela Jamena na granici Srbije i Crne Gore i Hrvatske, a tek kada će se cijelo područje razminirati međudržavne komisije za utvrđivanje granica između Srbije i Crne Gore i Hrvatske moći će izaći na teren, prenosi novosadski Dnevnik. "Pretpostavlja da na graničnom području ima 11 tisuća neeksplodiranih mina na 103 lokacije ukupne površine 10 milijuna četvornih metara koje su ratne 1991. posijane od aproksimativne granice SCG-a i Hrvatske do autoputa Beograd - Zagreb i graničnog prijelaza Batrovci", piše list. "Razminiranje ovog područja je bitno jer će, kada pirotehničari završe posao na teren izaći međudržavna komisija za utvrđivanje granice između Srbije i Crne Gore i Hrvatske", kaže direktor Centra za uklanjanje mina Petar Mihajlović. Razminiranje kod Jamena osigurano je donacijom od 700 tisuća eura Europske unije i njemačke vlade a pokrit će samo 500 tisuća kvadratnih metara, navodi list. Prema podacima Centra za razminiranje koje prenosi list u Srbiji se na 40 lokaliteta nalaze i neeksplodirane mina iz vremena NATO-ovih napada na Jugoslaviju kojih je najviše u Beogradu, a zatim u Novom Sadu, Kruševcu, Bajinoj Bašti, Palićkom jezeru, Valjevu, Priboju i devet lokacija na Dunavu i na Savi kod Ostružnice, prenosi list. Regija/Europa ============= CSM/Boston - Mogu li i trebaju stranci sređivati stanje u BiH? Izgradnja pluralističke demokracije u Bosni i Hercegovini otežana je "ograničenim sredstvima te neograničenim nacionalnim i vjerskim razlikama", piše Christian Science Monitor u usporedbi djelovanja Paddyja Ashdowna u BiH s upravom Paula Bremera u Iraku (po VOA-i). List naglašava da unatoč višegodišnjim naporima međunarodne zajednice, usmjerenim na ujedinjenje, Bosna i Hercegovina i dalje ima dvije carine, dvije vojske, dvije obavještajne službe, postavljajući pitanje mogu li i trebaju uopće stranci pokušavati stvoriti države. Nezavisne novine/Banja Luka- Međunarodna zajednica mora promijeniti strategiju prema BiH Odnos međunarodne zajednice prema BiH obilježen je dezorijentiranošću i ozbiljnim proturječjima, konstatiraju banjalučke "Nezavisne novine". Jedan dio međunarodne zajednice zagovara smanjenje angažmana i prijenos većih ovlasti na institucije BiH a drugi snažnije i oštrije djelovanje, tumači list, zaključujući da je "vakuum u kojem se međunarodna zajednica nlazi" prouzročio niz političkih kriza u BiH. Međunarodna je zajednica jedini ozbiljni čimbenik koji može utjecati na pozitivne promjene u BiH pa mora hitno redefinirati strategiju prema BiH, izmijeniti Daytonski sporazum i uhititi ratne zločince, a prvenstveno Radovana Karadžića, sugerira list. "Nakon osam godina definitivno je sazrelo i vrijeme da se pokrene širok krug razgovora sa svim domaćim političkim faktorima o teritorijalno-administrativnom ustroju zemlje", smatraju "Nezavisne novine", ocjenjujući da je aktualni ustroj BiH uzrok brojnim blokadama bh-države te potkrepljujući svoju ocjenu zahtjevima za promjenom Daytonskog sporazuma. Te se pak promjene moraju temeljiti na dogovoru političkih snaga i konsenzusu sva tri naroda, upozorava banjalučki list. Oslobođenje/Sarajevo - Konačni bosanski obračun s "nepodobnim" obavještajcima "Od nove godine ukidaju se entitetske i nacionalne obavještajne službe, a umjesto njih postojat će samo jedna - bosanskohercegovačka", a Visoki predstavnik Paddy Ashdown već likuje nad budućim zakonom i tvrdi da će njime osigurati puni demokratski i civilni nadzor kakav još nije zabilježen u Europi, piše sarajevsko Oslobođenje. "Vladajuće nacionalne stranke i buldožeristi iz međunarodne zajednice lansirali su novu priču za široke narodne mase" a "režimski listovi" su reformu obavještajnog sektora prepoznali kao definitivni obračun sa "komunističkom tajnom policijom", piše Oslobođenje. "U tom grmu i leži zec", komentira sarajevski list: "umjesto mrskih komunističkih špijunčina, nacionalne stranke će angažirati svoje obavještajce. Kao i svi ostali državni službenici, naravno da će i tajni policajci biti birani po nacionalnom ključu". "Europa i cijeli svijet već nam zavide na tako demokratskim, nacionalno i politički podobnim obavještajcima. Jer, po nacionalnosti, vjeroispovijesti i političkoj opredijeljenosti, europski su obavještajci oduvijek bili - najobičnije špijunčine", zaključuje list. Nezavisne novine/Banja Luka - SDA ima svoju paralelnu obavještajnu službu "Ivan Vukšić, smijenjeni zamjenik direktora obavještajno sigurnosne službe FBiH, i dalje rukovodi ovom službom i ispunjava zahtjeve svojih mentora iz SDA", kazao je Edhem Bešić, smijenjeni izvršni direktor FOSS-a, u razgovoru za banjalučke Nezavisne novine. Bešić za prošlogodišnju smjenu direktora FOSS-a Munira Alibabića optužuje vrh SDA i tvrdi da je čelnicima SDA staklo da "uruše FOSS jer imaju svoju paralelnu obavještajnu službu", prenose Nezavisne novine. "Mozak ove paralelne obavještajne agencije je vrh SDA, tijelo je u Islamskoj zajednici, a izvršni organi su Federalno ministarstvo obrane i unutrašnjih poslova", kaže Bešić i nastavlja: "FOSS bi po zakonu trebao biti nadziran od parlamenta, vlade, predsjednika i potpredsjednika FBiH, no u praksi je situacija potpuno drugačija. Vukšić, naravno, radi za SDA iz čega se jasno vidi za čije potrebe radi Obavještajno-sigurnosna služba FBiH". U razgovoru za Nezavisne novine Bešić navodi i kako je FOSS znao da Munir Alibabić radi za Ured haaškog tužitelja. "Mislim da je jedan od razloga stvaranja ove afere bio i da se Alibabić spriječi da privede kraju posao otkrivanja ratnih zločinaca među kojima je i Radovan Karadžić. (...) Naravno, jedan od razloga za pravljenje ove afere i raniju smjenu Munira Alibabića su njegovi rezultati u otkrivanju kriminalaca i osoba koje su umiješane u ubojstvo Nedžada Ugljena, Joze Leutara i drugih. Vukšićevim mentorima nije odgovaralo da se otkrije kriminal Hasana Čengića i ostalih iz vrha SDA", kaže Bešić. Na pitanje da li je FOSS profunkcionirao kao jedinstvena obavještajna služba Federacije Bešić je decidirano odgovara: "Nikada. Nekoliko organizacijskih jedinica nikad nisu formirane, poput ureda u Mostaru i Livnu. To je Vukšić tolerirao. A radilo se, to je kristalno jasno, o opstrukciji. U stvari njemu nije ni bio cilj da FOSS normalno funkcionira. Mene, primjerice, terete za odavanje tajne. Nitko ne zna o kojoj se tajni radi, jer Vukšić nije, iako je po zakonu morao, donio pravilnik o vrsti, stupnju i načinu raspolaganja službenim informacijama. Pravilnik nije napravio jer bi se on odmah našao na njegovu udaru. Vukšić je imao stalnu, sigurnu, telefonsku vezu s obavještajnim službama u susjednoj Hrvatskoj". BBC/London - Beograd spreman razgovarati s ICTY-om o uvidu u arhive Theodor Meron bit će prvi predsjednik ICTY-a koji će deset godina nakon osnivanja tog suda posjetiti Beograd - i to na poziv vlasti SCG, što se tumači kao njihovo nastojanje da poprave sliku odnosa, javlja BBC u četvrtak. Beogradski odvjetnik Ivan Janković drži pak da je posjet Theodora potvrda obostrane želje za punom suradnjom, izdvajajući mogućnost da i ICTY u aktualnim razgovorima "potvrdi svoju spremnost da iziđe u susret nekim od zahtjeva vlasti SCG", među koje nesumnjivo spada i onaj o prepuštanju sudskih procesa protiv optuženika nižeg ranga domaćem pravosuđu, prenosi BBC. Što se pak tiče mogućnosti ublažavanja pritiska tužiteljstva ICTY- a na Beograd u vezi s izručenjem optuženika poput Ratka Mladića i pristupa arhivima, Janković napominje u razgovoru za BBC da su vlasti SCG u znak dobre volje započele razgovore s tužiteljstvom o modalitetima ograničenog uvida u arhive. Očekuje se, objavljuje postaja, da će Beograd i ovaj put ustrajati na podizanju optužnica protiv čelnika i ratnih zapovjednika kosovskih Albanaca budući da bi "uz načelni stav da svi zočinci moraju odgovarati, Beogradu to dobro došlo i kao dokaz da se u Den Haagu ne sudi samo Srbima", navodi postaja. Politika/Beograd - Potpisivanje memoranduma o ruskom dugu prilika je za Srbiju Nakon godinu i pol pregovora u Moskvi je potpisan memorandum o rješavanju međusobnih financijskih potraživanja prema kojem bi republike članice bivšeg Sovjetskog saveza trebale bivšim republikama SFRJ vratiti 1,293 milijardu klirinških dolara, a u ime Savjeta ministara Srbije i Crne Gore sporazum je potpisao ministar za manjinska i ljudska prava Rasim Ljajić, prenosi beogradska Politika. Kako prenosi beogradski list, klirinški dolar prema potpisanom dogovoru može dostići visinu od 0,63 američka dolara iako se vrijednost može odrediti i na nižoj razini kada će biti potpisivani bilateralni sporazumi sa svakom državom. Od navedenog iznosa Srbiji i Crnoj Gori pripada 38 posto odnosno 490,9 milijuna, Hrvatskoj 23 posto ili 297 milijuna, Sloveniji 16 posto ili 207 milijuna, BiH 15,5 ili 206 milijuna, a Makedoniji 7,5 posto ili 96,9 milijuna klirinških dolara, prenosi list, a posebni sporazumi sa svakom pojedinom državom bit će potpisani do kraja ili u prvom kvartalu sljedeće godine. Ljajić u Moskvi je prilikom potpisivanja izrazio zadovoljstvo jer je to "ne samo dobra poslovna transakcija i financijska dobit nego i uklanja prepreke različitim gospodarskim i financijskim aranžmanima između Rusije i Crne Gore". Ljajić očekuje pokretanje pregovora kako bi se utvrdilo hoće li ruski dug biti otplaćen u robi i uslugama ili investiranjem u konkretne projekte u Srbiji, reguliralo pitanje dijela duga SCG-a ruskom Gazpromu od 249 milijuna dolara za isporuke plina od 1994. do 2000. "Rješavanje pitanja ruskog duga pokreće projekt obnove Đerdapa I koji je vrijedan 100 milijuna dolara i u kojem bi uz ruska sudjelovala srpska poduzeća, kao i neke druge projekte u Crnoj Gori, a za uzvrat bi se rusko tržište otvorilo Naftnoj industriji Srbije", rekao je o moskovskom memorandumu srpski ministar financija i gospodarstva Božidar Đelić. Večernje novosti/Beograd - SCG očekuje val napada albanskih ekstremista Prema operativnim podacima službi sigurnosti SCG-a, koji se podudaraju s procjenama UNMIK-a i KFOR-a, u drugoj polovici rujna i u listopadu mogu se očekivati novi teroristički napadi i incidenti koje pripremaju albanski ekstremisti na Kosovu i jugu Srbije, pišu beogradske Večernje novosti. Akcije se planiraju upravo pred najavljeni početak dijaloga Beograda i Prištine o "tehničkim pitanjima", mete napada će osim Srba biti i UNMIK i KFOR, a albanski teroristi pokušat će žrtve pripisati "navodnom srpskom terorizmu i Vojsci SCG-a", s namjerom da ponovno pridobiju javno mišljenje na svoju stranu, nastavlja list. Naime, pristižu jednodušne osude ubojstava i zastrašivanja Srba na Kosovu od strane UN-a, EU-a i SAD-a, a čak je i Švicarska, tradicionalno gostoljubiva prema Albancima, kao i Velika Britanija, poduzela opsežne policijske mjere, budući da je Europa shvatila kako su "međusobno dobro povezani kriminalni albanski gangovi" postali opasnost i za nju samu, pišu Večernje novosti. "Tradicionalni pokrovitelj i OVK-a i 'fantomske' ANA-e još uvijek je albanska obavještajna služba SHIK koja im, zajedno s trenerima sa Zapada i stalnim savjetnicima pomaže da ne izgube ulogu koju su prigrabili", ističe list. The Guardian/London - Nove članice EU-a u škripcu između EU-a i SAD- a Ublažavanje transatlantskih ali i unutareuropskih podjela na sastanku njemačkog kancelara Gerharda Schroedera, britanskog premijera Tonyja Blaira i francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca osjetno bi olakšalo poziciju novih članica EU-a, upozorava The Guardian. "Zahvalni smo Sjedinjenim Državama ali smo s druge strane smješteni u Europi i ne možemo biti 51. američka država. Cilj naše politike jest zadovoljavanje obje strane", tumači češki povjesničar Jiri Pehe za The Guardian položaj "novoeuropljana". Američki ministar obrane Donald Rumsfeld pogrešno tumači njihovo ponašanje, smatrajući ga jednostavno proameričkim iako ga valja promatrati ponajprije u kontekstu zahvalnosti SAD-u koji se za vrijeme Hladnog rata suprotstavio Sovjetima i potom poticao širenje NATO-a dok je Eu oklijevao s integracijom, tumači list. U Europi pak novopridošlice izražavaju sumnju u ustavni projekt koji ne dopušta razmatranje ključnih pitanja u završnoj raspravi, i namjeravaju zajedno sa svojim saveznicima iz ostalih dijelova Europe načeti neugodna pitanja - "doduše, bez velikih nada da mogu utjecati na mišljenje velikih zemalja", dodaje The Guardian. Le Monde/Pariz - SAD planira preustroj svojih snaga u Europi Američka će vojska bitno promijeniti raspored i broj vojnika u Europi budući da sadašnji sustav više ne odgovara odnosima snaga u Europi koji su se jako promijenili, analizira "Le Monde". Američke bi vojne snage trebale biti pokretljivije kako bi se bolje prilagodile operacijama izvan Europe, a središte tih snaga trebalo bi postupno biti prebačeno iz Njemačke prema istoku, dodaje list. James Jones, glavni zapovjednik savezničkih snaga i "šef" američkih snaga u Europi, izradio je novi plan koji ima tri razine: prvo, očuvanje strateških baza kao što je ona u Ramsteinu u Njemačkoj, zatim osnutak tzv. modernih baza poput onih koje su Amerikanci izgradili za operacije očuvanja mira na Kosovu i, napokon, uspostavu jednostavne, ali moderne infrastrukture - poput, primjerice, sletne staze za zrakoplove - u blizini kriznog područja, piše list. Tako će se uz pomoć američke vojske izgraditi centri za obuku i tereni za vojne vježbe u istočnoj Europi, napose u Poljskoj, Mađarskoj i u Bugarskoj, gdje puk lakše podnosi nevolje nastale zbog vojnih vježba, a financijska korist za domaće gospodarstvo može biti argument u njihovim rukama, ističe list i napominje da se te infrastrukture, prema tvrdnjama bliskih suradnika generala Jonesa, neće pretvoriti u nove stalne američke baze na Istoku. La Repubblica/Rim - Romano Prodi o prijedlogu europskog ustava Rimska La Repubblica u petak objavljuje članak predsjednika Europskog povjerenstva Romana Prodija posvećen prijedlogu Ustava koji je izradila Konvencija pod predsjedanjem Valery Giscard d'Estainga. "Konačni tekst kojeg su prihvatili članovi Konvencije ide u ispravnom pravcu. On je korak naprijed ali nije kvalitativni skok kojeg smo priželjkivali", piše Prodi i ocjenjuje da je u prijedlogu kojeg je izradila Konvencija više pozitivnih aspekata koji nisu bili zamislivi još prije samo nekoliko godina, no da u nekim točkama Konvencija nije ostvarila željene rezultate. "Pravo na veto zadržano je u više od 50 slučajeva, poglavito u pitanjima poput vanjske politike i fiskalne politike. Veto je diktatura pojedinca, negacija demokracije, paraliza Unije. Mi, naprotiv, moramo imati hrabru viziju naše budućnosti koja će nam dopuštati prevladavanje prepreka u afirmaciji snažne Unije sposobne djelovati demokratski. Uz to, potrebno je izbjeći daljnju fragmentaciju djelovanja i izvršnih struktura. Posebice mislim na stalno predsjedateljstvo Vijeća, radi čega moramo otkloniti taj rizik. Kao ni glede predsjedateljstva Vijeća tako ni glede Povjerenstva nije postignut u potpunosti zadovoljavajući rezultat. Glavni argument u korist manjeg broja povjerenika rizik je da se veće zemlje članice - u kojima je 65 posto europskog stanovništva - nađu u manjini spram povjerenika manjih zemalja, koje predstavljaju 10 posto stanovništva", piše Romano Prodi. "No kakav bi legitimitet, primjerice, imao neki prijedlog smanjenog Povjerenstva, u kojoj dvije ili tri velike države ne bi bile zastupljene i koji bi bio prihvaćen u Vijeću koje bi te iste države dovelo u položaj manjine?", upozorava Prodi. "Posebice u prvoj fazi proširene Unije, bolje je stoga zadržati načelo jednog povjerenika po zemlji članici", ocjenjuje predsjednik Europskog povjerenstva Tema dana: Francusko-njemački dvojac i EU ========================================= Saarbruecker Zeitung/Saarbruecken - Francuskoj i Njemačkoj potrebni saveznici Njemačko-francuski utjecaj u Europi "neznatan je", ocjenjuje Saarbruecker Zeitung povodom njemačko-francuskog susreta na vrhu (po DW-u). "Njemačko-francuski utjecaj u Europi danas je tako neznatan, kao nikad do sada" a bit će još manji kad će iduće godine u Europsku Uniju biti primljeni novi članovi, ocjenjuje list i upozorava da "ukoliko službeni Berlin i Pariz u takvom kontekstu žele sačuvati svoje interese, obje zemlje moraju pokazati blisko prijateljstvo sa strateški važnim saveznicima". "To nisu samo male države, poput Belgije ili Luxemburga, s kojima je nedavno održan jedan neugodan specijalni susret na vrhu o pitanjima obrane, nego prije svega zemlje koje imaju političku težinu. Pri tom se, naravno, ne može računati na Veliku Britaniju. Izgleda da su Schroeder i Chirac to shvatili", piše list. La Croix/Pariz - Francuzi i Nijemci u svoje stavove moraju uvjeriti i druge Pokretanje rasta, reforma ustanova, irački rat i drugo, teme su o kojima se raspravljalo na francusko-njemačkom ministarskom vijeću u Berlinu i glede kojih dvije zemlje žele druge uvjeriti u prikladnost njihova zajedničkog stajališta, piše "La Croix". Jedino te dvije zemlje nude svojim partnerima jedinstveno stajalište, ističe list, primjećujući ipak da ih zajednička gospodarska inicijativa ne spašava od zloporaba u javnim financijama. Njihova obrana rezultata rada Konventa na Međunarodnoj konferenciji u Rimu u listopadu trebala bi onemogućiti da se dovedu u pitanje "neočekivane" nagodbe postignute u Bruxellesu, dok su dopune američkog prijedloga rezolucije o budućnosti Iraka konstruktivna alternativa pristajanju uz SAD, ocjenjuje list. Još samo treba uvjeriti druge, smatra list zaključujući da je u privlačenje novih članova, a ne u nametanju mišljenja novi izazov francusko-njemačkog dvojca. TAZ/Berlin - Njemačko-francuska ekskluzivnost nespojiva je s načelima EU-a Svi koji žele dobro Europi trebaju pozdraviti dobar rad njemačko- francuskog motora, ističe Die Tageszeitung. Mjesecima je Konvent o budućnosti EU-a pokušavao utvrditi model uspješnog funkcioniranja Unije od 25 članica, priznavši na kraju da u tako velikoj zajednici treba olakšati međudržavnu suradnju i ublaživši kriterije za izdvojene projekte pojedinih članica, podsjeća berlinski list. Ipak, demonstrativno očitovan njemačko-francuski savez ne može poslužiti kao uzor za buduće saveze iz interesa unutar Unije budući da nije otvoren za nove članice a ekskluzivnost je nespojiva s načelom zajedničkog donošenja odluka u EU, podsjeća TAZ. Le Monde/Pariz - Francusko-njemački dvojac plaši Europljane od samog početka Francuzima i Nijemcima teško je zadovoljiti europske partnere: ako se ne slažu, potonji su zabrinuti zbog moguće blokade, ako se slažu, optužuju ih da žele nametati svoju volju, analizira "Le Monde". To se proturječje zaoštrava s procesom proširenja, premda je Uniji s dvadeset pet članova još potrebnija pokretačka sila koja će ukloniti rizik od podjela, ocjenjuje list. Nove članice Unije, napose iz istočne Europe, uplašile su se da će osovina Pariz-Berlin zamijeniti sovjetski jaram, dok su među starijim članicama dvojcem nezadovoljne Španjolska i nešto manje Italija, podsjeća list. Pariz i Berlin svjesni su tih dvojakih osjećaja prema francusko- njemačkoj suradnji i žele pridobiti druge države za zajedničke inicijative, izbjegavajući stalne saveze koji bi pokazali nove crte podjele u proširenoj Europi, ističe list. Istodobno je na mnogim područjima kao što su obrana, vanjska politika i gospodarstvo sloga s Velikom Britanijom važna za uspjeh europskih projekata, upozorava list, dodajući da će trojac zacijelo, sudeći prema reakcijama na susret Chirac-Schroeder- Blair, plašiti partnere više od francusko-njemačke suradnje. Frankfurter Rundschau/Frankfurt - Njemačko-francuska gospodarska inicijativa politički je mudra Njemačko-francusku gospodarsku inicijativu Frankfurter Rundschau u svom komentaru ocjenjuje "politički mudrom" (po DW-u). Nijemci a, još više, Francuzi svojim su olakim shvaćanjem proračunske stege u euro-zoni pobudili nezadovoljstvo i nepovjerenje kod partnerskih država i u 'Prodijevom Povjerenstvu' i na tržištima, piše list. "Oboje, Nijemci još više nego Francuzi, imaju poteškoća s mobilizacijom vlastitih snaga kod oporavka konjunkture. I oboje su zainteresirani za povećanje industrijsko- političkog slobodnog prostora u odnosu na 'dosadne' zaštitnike slobodne konkurencije u Bruxellesu. Tko ne bi želio, kao političar, pokušati iz takvog defanzivnog položaja jednim potezom ponovo krenuti u ofenzivu, izabrao je pogrešno zanimanje", smatra Frankfurter Rundschau. Tema dana: SAD i stanje u Iraku =============================== NYT/New York - Poruka Gerharda Schroedera SAD-u New York Times u petak objavljuje pismo njemačkog kancelara Gerharda Schroedera koji poručuje kako su "Nijemci i Amerikanci jedinstveni u borbi protiv terorizma". "Istina je da se Njemačka i Sjedinjene Države nisu slagale o tome kako najbolje postupati prema režimu Sadama Huseina. Nema smisla nastavljati tu raspravu. Sada moramo gledati prema budućnosti. Moramo zajednički raditi kako bi ostvarili mir. Ujedinjeni narodi moraju igrati središnju ulogu. Ključni interes međunarodne zajednice jest da se što je moguće prije u Iraku uspostave stabilnost i demokracija. Međunarodna misija treba veći legitimitet kako bi se ubrzao proces koji vodi prema samostalnoj vladi u Iraku. Uz naš sadašnji vojni angažman u Afganistanu, Balkanu i drugdje, Njemačka je voljna dati humanitarnu pomoć, pomoći društvenoj i gospodarskoj obnovi Iraka i obučavati iračke snage sigurnosti", piše njemački kancelar. Nijemci nikada neće zaboraviti pomoć i potporu SAD-a u obnovi i ponovnom ujedinjenju Njemačke, piše Gerhard Schroeder. "Danas smo punopravna članica međunarodne zajednice, sa svim pravim i obvezama što to nosi. Njemačka se uloga u svijetu promijenila pa tako i naša vanjska politika. Moja je zemlja spremna preuzeti više odgovornosti. To može zahtijevati uporabu vojne sile kao posljednjeg sredstva u rješavanju sukoba. Međutim, ne smijemo zaboraviti da u današnjem svijetu sigurnost ne može jedna zemalja jamčiti sama; ona može biti postignuta samo kroz međunarodnu suradnju. Niti sigurnost može biti ograničena na djelovanje policije i vojske. Ako želimo naš svijet učiniti slobodnijim i sigurnijim, moramo se boriti protiv korijena nesigurnosti, ugnjetavanja, fanatizma i siromaštva - i moramo to činiti zajedno", piše Gerhard Schroeder. Le Figaro/Pariz - Međunarodna zajednica mora pomoći SAD-u u Iraku Čini se da je nejasnoća jedina Bushova strategija u Iraku, ali pitanje je koliko će dugo američka javnost držati to krivudanje političkim pravcem, ističe "Le Figaro" u uvodniku. Najnoviji je primjer način na koji se američki predsjednik ogradio od nespretne izjave dopredsjednika Dicka Cheneyja o povezanosti Sadama Huseina i terorista koji su izveli napade od 11. rujna. Naime, američki je predsjednik istaknuo da CIA još uvijek nije pronašla dokaze u tom smislu, podsjeća list. Taj istup trebao je spriječiti pokušaj demokratskih kandidata za Bijelu kuću da dopredsjednikov ispad iskoriste kako bi još jednom optužili predsjednika da je manipuliraoo podacima o iračkom tiraninu, tumači list, napominjući kako Bush ipak nije mogao retroaktivno poništiti vlastite izjave o vezama između Bagdada i Al Kaide, kao ni slične izjave koje je Donald Rumsfeld, ministar obrane, dao istražnom povjerenstvu Kongresa. Međunarodna zajednica nema izbora i mora pomoći Washingtonu da pronađe častan izlaz kako se požar s iračkog i palestinskog područja ne bi proširio na čitav Bliski istok, upozorava list, podsjećajući kako, za razliku od Vijetnama, nitko ne želi poraz Amerikanaca u Iraku. Der Standard/Beč - Vjerodostojnost SAD-a ozbiljno je narušena Zanimljivo je da za razliku od britanskog premijera Tonyja Blaira i svog pretpostavljenog, američkog predsjednika Georgea W. Busha, američki potpredsjednik Richard Cheney nikada nije prozivan zbog spornih izjava, konstatira Der Standard. Pritom valja zabilježiti da se američki potpredsjednik uvijek posebno isticao kada je mišljenje američke javnosti trebalo usmjeriti u određenom pravcu, naglašava austrijski list, podsjetivši na Cheneyevu izjavu da je Irak - po njegovu mišljenju - ponovno nabavio atomsko oružje - iako je činjenica da Sadam Husein nikada nije imao takvo oružje već samo atomski program. Tako će američki predsjednik George Bush stupiti sljedećeg tjedna pred Glavnu skupštinu UN-a nakon što je izjavio da svrgnuti irački diktator Sadam Husein ipak nije povezan s terorističkim napadima na SAD, primjećuje Der Standard, podsjećajući da je prije rata u Iraku Bush poručio UN-u da će SAD razoružati tu zemlju. Sljedećih tjedana očekuje se i američko-britansko izvješće o iračkom oružju u kojem će javnost vjerojatno pročitati da je Sadam Husein imao "namjeru i mogućnost" da proizvede oružje za masovno uništenje. Američka vlada može biti sretna što nije predviđeno sastavljanje izvješća o borbi protiv terorizma budući da bi nalaz zasigurno bio zastrašujuć, zaključuje Der Standard. CSM/Boston - Rat u Iraku nije povećao opasnost od terorizma U posljednje vrijeme čuje se tvrdnja kako se opasnost od terorizma u Sjedinjenim Državama povećala zahvaljujući ratu u Iraku no zagovornici ove teorije nisu u pravu, piše bostonski Christian Science Monitor. Zagovornici ove teorije, uključujući demokratske predsjedničke kandidate Howarda Deana i Boba Grahama, bivšeg britanskog ministra Robina Cooka i 64 posto američkih ispitanika u istraživanju javnosti marylandskog sveučilišta, jednostavno ne razumiju Osamu bin Ladena i njegove pomagače, piše list, jer Al Kaida je najavila rat SAD-u i zapadu daleko prije invazije na Irak. Al Kaidi nije trebao izgovor američkog rata sa Sadamom Huseinom da bi pobila 3000 ljudi 11. rujna 2001., ili stotine nedužnih Tanzanijaca i Kenijaca u napadu na američka veleposlanstva u tim zemljama 1998., nastavlja list. Američka okupacija Iraka možda jest potaknula "nove regrute" da se pridruže Al Kaidi, ali je i napad na talibane u Afganistanu eliminirao jednu veliku terorističku bazu, ističe list. Prerano je za prosudbu hoće li invazija na Irak pacificirati Bliski Istok, tako što će ga približiti demokraciji, no SAD su napravile velike korake u borbi protiv terorizma od 11. rujna 2001., a opasnost od bin Ladena za Amerikance bila bi jednako ozbiljna čak da i nije iračkog rata, zaključuje Christian Science Monitor. Le Figaro/Pariz - SAD je u Iraku otvorio Pandorinu kutiju fundamentalizma Amerikanci su u Iraku otvorili Pandorinu kutiju: dok je diktatura Sadama Huseina desetljećima onemogućavala pojavu muslimanskih islamističkih mreža, nakon njezina pada one su se ponovno počele organizirati, piše "Le Figaro". Ipak, čini se da je mreža Al Kaida u Iraku tek u začetku premda su zadnji pozivi Osame bin Ladena i njegove desne ruke, Egipćanina Aymana al-Zawahrija, vrlo jasni što se tiče nakana njihove organizacije, dodaje list. Prema izjavama američkih dužnosnika, članovi stranke Baas, većinom suniti, već su se pridružili islamističkim ispostavama koje su u nastanku i već su sudjelovali u zajedničkim napadima na američke snage, prenosi list, podsjećajući da stranci Baas nije teško izvesti taj "ideološki skok" sa fašistoidnog i svjetovnog nacionalizma na vjerski fundamentalizam budući da je zadnjih deset godina Sadamove vladavine obilježila sveobuhvatna islamizacija. Ipak, glavna teškoća na koju bi u Iraku mogle naići fundamentalističke skupine bliske Osami bin Ladenu bit će njihovo sunitsko podrijetlo, budući da su šijiti, koji u Iraku čine većinu, uglavnom neskloni mreži saudijskog milijardera, upozorava list. (Hina) akoz