DUBROVNIK, 19. rujna (Hina) - Do početka kolovoza Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) je iskoristila sva sredstva za subvencioniranje kamata na izvozne kredite odobrena za ovu godinu, kao i ona preostala iz 2002., a riječ je o
ukupno 260 milijuna kuna, rekao je danas u Dubrovniku na HBOR-ovoj međunarodnoj konferenciji o poticanju izvoza predsjednik Uprave te banke Anton Kovačev.
DUBROVNIK, 19. rujna (Hina) - Do početka kolovoza Hrvatska banka za
obnovu i razvitak (HBOR) je iskoristila sva sredstva za
subvencioniranje kamata na izvozne kredite odobrena za ovu godinu,
kao i ona preostala iz 2002., a riječ je o ukupno 260 milijuna kuna,
rekao je danas u Dubrovniku na HBOR-ovoj međunarodnoj konferenciji
o poticanju izvoza predsjednik Uprave te banke Anton Kovačev.#L#
HBOR je novom preraspodjelom proračunskih sredstava za ovu godinu
dobio još 100 milijuna kuna za tu namjenu, no sudeći prema interesu
i broju izvoznih programa, čini se da niti ta sredstva neće biti
dovoljna.
S obzirom da je za subvencioniranje kamata izvoznih kredita lani
HBOR utrošio dva i pol puta manje sredstava, ovogodišnja situacija
predstavlja značajan preokret, o čemu, kazao je Kovačev, govore i
podaci o vrijednosti izvoznih kredita koje HBOR osigurava u
suradnji s poslovnim bankama. Plan za ovu godinu iznosio je oko 2,8
milijardi kuna, a Kovačev procjenjuje da bi do kraja godine taj
iznos moga biti čak 4 milijarde kuna.
Dodatan poticaj izlasku hrvatskih gospodarstvenika izvan granica
trebao bi dati i najnoviji HBOR-ov proizvod ? osiguranje od
političkih rizika novih ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvu, i
to na razdoblje od 3 do 15 godina, uz maksimalno postotak pokrića
ulaganja do 90 posto.
Primjer izvoznog zamaha u poljoprivredi na konferenciji je izložio
zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva Tomislav Ledić.
Hrvatski je agrar, prema njegovim riječima, lani ostvario najveći
rast izvoza od osamostaljenja Hrvatske, za 50 posto u odnosu na
2001., a taj je trend nastavljen i u prvoj polovici ove godine, s
daljnjim rastom od 51 posto.
No, gleda li se uvozna strana, istaknuo je Ledić, zabrinjavaju
podaci kako Hrvatska manje od deset poljoprivrednih proizvoda
proizvodi dovoljno za domaće potrebe, te da čak 80 posto proizvoda
koje uvozimo proizvodimo i sami, ali očito nedovoljno.
Predlažući djelomično rješenje takvog stanja vinar i saborski
zastupnik Ante Grabovac rekao je kako "moramo prestati cijele
godine raspravljati o pšenici i okrenuti se proizvodima koji imaju
izvozni potencijal, poput vina".
Liberalizacijom trgovine hrvatsko je gospodarstvo već trebalo
iskoristiti otvaranje novih tržišta, no to za sada nije dovoljno
iskorišteno, ocijenila je Biserka Pauković iz Sektora za
međunarodne odnose Hrvatske gospodarske komore. Dokaz tome je i već
godinama nepromijenjena struktura izvoza, koju još ponajprije čine
već tradicionalni izvozni proizvodi ? brodovi, tekstil, drvo i sl.
To govori da se poslovna zajednica mora što prije upoznati sa svim
novostima koje se na tom planu događaju, i to na globalnoj razini,
jer će se one uskoro odraziti i na Hrvatsku ? koja već jest članica
WTO-a, a jednog bi dana trebala ući i u EU.
HBOR-ova konferenciji u Dubrovniku okupila je hrvatske izvoznike,
strane izvozne banke i izvozno-kredite agencije, više međunarodnih
institucija, kao i stručnjake iz područja financiranja i
osiguranja izvoza.
(Hina) rub ds