ZAGREB, 18. rujna (Hina) - Unatoč sve lošijem položaju porculanske i keramičke industrije na europskim i svjetskim tržištima jedina hrvatska Tvornica porculana i sanitarne keramike Inker iz Zaprešića do kraja ove godine, u kojoj
obilježava i 50. obljetnicu rada, očekuje ostvarenje 8 posto većeg profita nego prošle godinu te porast ukupne prodaje od 6 posto, na 120 milijuna kuna, od čega je 50 posto od izvoza.
ZAGREB, 18. rujna (Hina) - Unatoč sve lošijem položaju porculanske
i keramičke industrije na europskim i svjetskim tržištima jedina
hrvatska Tvornica porculana i sanitarne keramike Inker iz
Zaprešića do kraja ove godine, u kojoj obilježava i 50. obljetnicu
rada, očekuje ostvarenje 8 posto većeg profita nego prošle godinu
te porast ukupne prodaje od 6 posto, na 120 milijuna kuna, od čega je
50 posto od izvoza.#L#
Te je podatke na današnjoj konferenciji za novinare održanoj u
sklopu Inkerovog predstavljanja na Jesenskom međunarodnom
Zagrebačkom velesajmu (JMZV) iznijela glavna direktorica i članica
Uprave Inkera Ljerka Cerc. Dodala je da je Inker u prvih osam
mjeseci ove godine zabilježio ukupni porast izvoza od 5 posto, a
sanitarne keramike za 18 posto. Ukupno će ove godine Inker
proizvesti 11 milijuna komada različitih porculanskih proizvoda
(tanjuri, šalice, vaze i slično) te 380 tisuća komada proizvoda
sanitarne keramike (kade, WC školjke, umivaonici i drugo),
naglašava Cerc.
Najveći dio proizvoda izvozi se na tržišta europskih zemalja, među
kojima se izdvaja Austrija i od ove godine Finska, a zadržan je i
prijeratni veliki izvoz u zemlje bivše Jugoslavije, među kojima
najviše u Bosnu i Hercegovinu.
Govoreći o problemima poslovanja Cerc je naglasila sve veće nabavne
cijene opreme i sirovina, budući je europsko tržište "zasuto" vrlo
jeftinim porculanom iz Kine i Tajlanda. To je i razlog što je dosta
europskih tvornica ove godine zatvoreno, a ako Europska unija (EU)
uskoro ne donese određene propise zaštite, u pitanje će doći cijela
europska industrija porculana, naglašava Cerc.
Zaprešički Inker od 1996. godine u većinskom je vlasništvu mađarske
kompanije "ZalaKeramia", a koja je pak u sastavu ruske grupacije
"Gasprom".
(Hina) tam ds