DE-BA-YU-HR-vlade-Organizacije/savezi-Vlada-Izbjeglice/prognanici DP: SCHWARZ SCHILLING O MIROVNOM PROCESU U BIH Zagreb, 17. rujna (Hina) - Za uspjeh mirovnog procesa susjedne države trebaju u njemu u potpunosti sudjelovati a najveće
probleme, kao što bi i međunarodna zajednica trebala odlučnije reagirati, kazao je u raspravi o posredovanju i mirovnim misijama u Bosni i Hercegovini međunarodni posrednik za BiH Christian Schwarz Schilling, prenosi DW.
Zagreb, 17. rujna (Hina) - Za uspjeh mirovnog procesa susjedne
države trebaju u njemu u potpunosti sudjelovati a najveće probleme,
kao što bi i međunarodna zajednica trebala odlučnije reagirati,
kazao je u raspravi o posredovanju i mirovnim misijama u Bosni i
Hercegovini međunarodni posrednik za BiH Christian Schwarz
Schilling, prenosi DW.#L#
U mnogo slučajeva Hrvatska i Srbija koje su potpisnice Daytona nisu
ispunjavale odredbe sporazuma, a međunarodna zajednica na to
nepoštivanje nije odlučno reagirala, ocjenjuje Scwart Schilling i
kao primjer navodi povratak Srba u Hrvatsku gdje je najprije
"hrvatska vlada bila protiv, a kada se vlada promijenila lokalne
vlasti su i dalje bile protiv". Međunarodna zajednica nije te
probleme rješavala nego su se prikazivali "prividni pokušaji
povratka" pa sada brojke pokazuju upravo ono što odgovara onima
koji opstruiraju i žele "što manji broj povrataka", primjećuje
Schwarz Schilling.
Kada je riječ o lokalnim vlastima on navodi primjer dubrovačke
gradonačelnica koja je izjavila da Dubrovnik "ne želi povratak
izbjeglica jer su oni ionako pobjegli" na koju, kako on primjećuje,
nitko nije učinio pritisak a "potrebni poticaj za proces drugačijeg
razmišljanja za etnički suživot nije dala ni Hrvatska ni
međunarodna zajednica". "Prostor između tri države, Hrvatske, SCG-
a te Bosne i Hercegovine, može se razvijati samo ukoliko se
surađuje, kao što je to i ranije bio slučaj, ali nastojanje da se to
obnovi praktički ne postoji", prenosi postaja Schillingovu
ocjenu.
Schwarz Schilling za stanje krivi i međunarodnu zajednicu.
"Nužnost regionalnog suglasja je nesporan, stabilizacijski pakt je
u tom smislu bio dobar i ispravan korak, ali nije imao potrebnu
težinu da na terenu pokrene odgovarajuće projekte. Sve se na kraju
mora usklađivati u Bruxellesu, a tada se uzimaju samo oni projekti
koji su već na neki način u tijeku. Ne, trebalo je tamo projekte
pokretati brže, vlastite projekte za manje prostore kao što je na
primjer taj na tromeđi triju država...", primjećuje međunarodni
posrednik.
(Hina) mkri akoz