ZAGREB, 17. rujna (Hina) - Jednostavan i transparentan porezni sustav, makroekonomska stabilnost, konsolidirani bankarski sustav, prometna infrastruktura, jednostavno osnivanje poduzeća i relativna nezagađenost okoliša konkurentske su
prednosti Hrvatske navedene u danas predstavljenom prvom Godišnjem izvješću o konkurentnosti Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK).
ZAGREB, 17. rujna (Hina) - Jednostavan i transparentan porezni
sustav, makroekonomska stabilnost, konsolidirani bankarski
sustav, prometna infrastruktura, jednostavno osnivanje poduzeća i
relativna nezagađenost okoliša konkurentske su prednosti Hrvatske
navedene u danas predstavljenom prvom Godišnjem izvješću o
konkurentnosti Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK).#L#
Nažalost, lista slabosti znatno je duža, rekao je na predstavljanju
izvješća predsjednik NVK-a Željko Čović, navevši kao vjerojatno
najznačajnije slabosti visoke troškove poslovanja, posebice
troškove rada, visoko ukupno porezno opterećenje, visok javni dug
te neučinkovitost javne uprave i pravosuđa.
Visoki troškovi rada bili su i jedan od osnovnih razloga zašto
Hrvatska nije uspijevala privući značajnija strana ulaganja, u
usporedbi s ostalim tranzicijskim zemljama. Naime, dok je
prosječni trošak rada u Hrvatskoj 800 eura, u Mađarskoj je on oko
550, a u Bugarskoj svega 185 eura. Korigiraju li se troškovi rada s
razinom produktivnosti, realni trošak rada u Hrvatskoj vrlo je
blizu onom iz EU, od 3.200 eura, što pojašnjava nevoljkost stranih
investitora, kazao je Čović.
Podulji popis konkurentskih slabosti obuhvaća, primjerice,
tehnološko zaostajanje, nedovoljno ulaganje u istraživanje i
razvoj, neusklađenost obrazovnog sustava s budućim potrebama
gospodarstva, nedovoljan utjecaj poslovnog sektora na donošenje
pravne regulative i niz drugih.
Govoreći u ime sindikalne strane četverostranog NVK, predsjednik
Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever posebice je izdvojio
nedovoljno kooperativan odnos poslodavaca i zaposlenih, kao i
sveobuhvatno nedostatan socijalni dijalog i socijalno partnerstvo
u zemlji. Snižavanjem troškova rada Hrvatska kratkoročno može
ostvariti gospodarski rast, što nije prihvatljivo. Stoga se sve
četiri interesne strane - poslodavci, sindikati, državna vlast te
znanost i obrazovanje, kroz socijalno partnerstvo trebaju okrenuti
poticanju više razine znanja na kojoj onda treba temeljiti buduću
proizvodnju, zaključio je Sever.
Brojne su reforme započele i, prema riječima potpredsjednika Vlade
Slavka Linića, Vlada voli isticati što je pozitivno učinjeno u
posljednje četiri godine, no samo jedan podatak - onaj o visini
vanjskotrgovinskog deficita govori koliko je Hrvatska i njeno
gospodarstvo zapravo ranjivo. Govoreći o tome tko što mora učiniti
za razvoj gospodarstva, on je rekao da Vlada na sebe mora preuzeti
daljnju reformu obrazovanja i sudstva te započeti bitku za
kvalitetniji javni sektor i drugačiju javnu upravu.
Nakon što je danas predstavljenim izvješćem objektiviziran
trenutni konkurentski položaj Hrvatske, koji pokazuje znatno
zaostajanje za ostalim tranzicijskim zemljam u regiji, NVK će u
idućih četiri do pet mjeseci izraditi i u prvom dijelu iduće godine
predstaviti svoje preporuke svim interesnim stranama kako dostići
razvojne prioritete, najavio je Čović.
A kao razvojni prioriteti ovim su godišnjim izvješćem definirani
novi sustav obrazovanja za rast i razvoj, pravna država sukladna
EU, razvoj inovativnosti i tehnologija, regionalni razvoj,
klasteri, kreiranje liderstva, davanje novog naglaska na mala i
srednja poduzeća te postizanje troškovne i cjenovne
konkurentnosti, zaključio je Čović.
(Hina) rub ds