WASHINGTON, 17. rujna (Hina) - Bivša američka državna tajnica Madeleine Albright ustvrdila je u svojim novim memoarima da je predsjednik Bill Clinton mogao postići sporazum sa sjevernokorejskim dikatorom Kim Jong-ilom da se nije
previše usmjerio na Bliski istok.
WASHINGTON, 17. rujna (Hina) - Bivša američka državna tajnica
Madeleine Albright ustvrdila je u svojim novim memoarima da je
predsjednik Bill Clinton mogao postići sporazum sa
sjevernokorejskim dikatorom Kim Jong-ilom da se nije previše
usmjerio na Bliski istok.#L#
Albright piše u svojim 512 stranica dugim memoarima kako je Clinton
pred kraj svojega mandata pozvao Kim Jong-ila u Washington kako bi
postigao sporazum o raketama, ali da ga je sjevernokorejski
diktator odbio.
Ona u knjizi "Gospođa državna tajnica" piše kako je Clinton požalio
što se više posvetio tlapnjama o rješenju krize između Palestinaca
i Izraela nego postizanju mogućeg sporazuma sa Sjevernom Korejom.
Clintonova administracija je 1994. postigla sporazum sa Sjevernom
Korejom prema kojem je režim pristao zamrznuti svoj program
nuklearnog oružja u zamjenu za dva nuklearna reaktora i opskrbu
naftom. Pred kraj Clintonovog mandata na dnevnom redu su bili
pregovori o zaustavljanju proizvodnje i izvoza sjevernokorejskih
raketa.
Albright je u listopadu 2000. posjetila Pyongyang, a Kim je tada
pozvao Clintona u posjet kako bi zaključili sporazum o raketama.
Clinton je bio "više nego voljan putovati", kaže Albright, ali je
morao ostati u Washingtonu usmjeren na mirovni sporazum između
Palestinaca i Izraela koji je na kraju propao. Clinton je pozvao
Kima u Sjedinjene Države, ali je ovaj odbio budući je njegov poziv
Clintonu bio već objavljen.
Pyongyang je krajem prošle i početkom ove godine protjerao UN-ove
inspektore koji su nadzirali zamrznuti nuklearni reaktor, povukao
se iz sporazuma o neširenju nuklearnog oružja i kasnije zaprijetio
da će proizvesti i isprobati atomsku bombu.
Memoari Madeleine Albright pokrivaju razdoblje njezinog
djetinjstva i emigracije, njezine uloge supruge i majke tri kćerke,
bolni raspad braka i njezin život u politici.
Albright je rođena 1937. u Čehoslovačkoj odakle je njezina obitelj
pobjegla pred nacistima. Tek 1997. doznala je da je njezina obitelj
židovska, a ne katolička i da su joj djed i baka nestali u
holokaustu. Albright je u vladi predsjednika Clintona prvo bila
veleposlanica pri Ujedinjenim narodima, a potom, kao prva žena,
postala američka državna tajnica.
Govoreći u interviewu povodom svoje autobiografije o Bliskom
istoku Albright je kazala kako Izrael oživljava Yassera Arafata
prijeteći mu progonstvom.
"On voli biti žrtva", rekla je ona. "Njemu se sviđa ideja da bi mogao
završiti kao mučenik u povijesti".
Albright kritizira aktualnu vladu predsjednika Busha zbog Bliskog
istoka i Iraka.
Smatra da su izgledi za postizanje mira između Palestinaca i
Izraela sada veoma loši te da bi Sjedinjene Države trebale više se
angažirati u mirovnom procesu.
Glede Iraka drži da si je Bush otežao posao neosiguravanjem potpore
UN-a i drugih zemalja, ali da je sada postao realniji zatraživši
međunarodnu pomoć.
Svojega bivšega šefa Clintona Albright smatra kompletnim
predsjednikom s izvanrednim razumijevanjem vanjske politike.
Njezino divljenje je, međutim, kasnije iščezlo zbog Clintonove
afere s pripravnicom u Bijeloj kući, Monicom Lewinsky.
(Hina) sl rb