SKV: SVIJET U 21.00 SAT

ZAGREB, 16. rujna (Hina) ZAGREB - Hrvatska će, nakon sastanka predstavnika hrvatskoga i slovenskog ministarstva vanjskih poslova u Šmarješkim toplicama posvećenog proširenju jurisdikcije u Jadranskom moru, krenuti s diplomatskom inicijativom te će zemljama EU i mediteranskog kruga dostaviti stajališta o tom pitanju, kazao je u utorak u Zagrebu za Hinu zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović. Hrvatska je taj dokument (position paper), kojeg je izradila Vladina skupina za praćenje europske ribarske politike na čelu sa Šimonovićem, slovenskoj strani predala u utorak u Šmarješkim toplicama, a sada slijedi i upoznavanje europskih prijestolnica s njezinim sadržajem. Hrvatska smatra da je očuvanje Jadrana važno i s ekološke strane, a širenje jurisdikcije trebalo bi biti kombinacija zaštite ribljeg fonda i ekologije. LJUBLJANA - Slovenski predsjendik Janez Drnovšek izjavio je u razgovoru za slovensku televiziju kako ne vjeruje da će Hrvatski sabor idućeg mjeseca donijeti odluku o proglašenju isključive ekonomske zone u Jadranu. "Ne vjerujem da će Hrvatska tako važnu odluku donijeti neposredno pred izbore", rekao je Drnovšek Slovenskoj televiziji, koja će cijeli intervju sa slovenskim predsjednikom objaviti u utorak navečer u trećem dnevniku. Drnovšek je ocijenio kako je moguće da će na kraju ipak biti usvojena rješenja iz parafiranog sporazuma koji je 2001. godine dogovorio s premijerom Ivicom Račanom, a u slučaju međunarodne arbitraže, dodao je, taj će se dogovor morati poštovati. ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je u utorak predsjednika bugarske Vlade Simeona Sakskoburggotskog, priopćio je Ured Predsjednika RH. Tijekom susreta izraženo je zadovoljstvo odabirom bugarske za zemlju partnera na ovogodišnjem jesenskom Zagrebačkom velesajmu čime su otvorene nove mogućnosti za poboljšanje gospodarske suradnje, kaže se u priopćenju. Konstatirano je kako između Hrvatske i Bugarske nema otvorenih pitanja, te kako su međusobni susreti na svim razinama sve učestaliji. Također je bilo riječi i o perspektivi daljnje suradnje u regionalnim i u euro-atlantskim procesima, kaže se u priopćenju. ZAGREB - Odnosi između Hrvatske i Bugarske su izuzetno dobri i dvije zemlje nemaju otvorenih pitanja, izjavio je u utorak u Zagrebu hrvatski premijer Ivica Račan nakon razgovora sa svojim bugarskim kolegom Simeonom Sakskoburggotskim. Bugarski premijer doputovao je u utorak u dvodnevni radni posjet Hrvatskoj a po dolasku je nazočio službenom otvorenju Jesenskog međunarodnog Zagrebačkog velesajma na kojem je Bugarska ove godine zemlja partner. U izjavi za novinare nakon susreta sa Sakskoburggotskim hrvatski je premijer istaknuo da nakon potpisivanja Sporazuma o slobodnoj trgovini između dviju zemalja u željenom pravcu raste i trgovinska razmjena. ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić primio je u utorak u radni posjet predsjednika vlade Republike Bugarske Simeona Sakskoburgotskoga, koji boravi u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj, priopćeno je iz ureda predsjednika Hrvatskog sabora. Tomčić je čestitao Bugarskoj na dobivanju pozivnice za NATO na prošlogodišnjem praškom summitu i na uspjehu u pregovorima za punopravno članstvo u Europskoj uniji, a što se čituje u činjenici da je Bugarska dosad zaključila 25 od ukupno 31 poglavlja, piše u prioppćenju. U razgovorima su bilateralni odnosi dviju zemalja ocijenjeni vrlo dobrima i bez otvorenih pitanja. BEČ - U suradnji s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA) Hrvatska će u iduće dvije godine provesti šest infrastrukturnih projekata vrijednih oko milijun i 400 tisuća dolara, rekao je u utorak u Beču na plenarnoj sjednici glavne konferencije IAEA zamjenik ministra znanosti i tehnologije. To su projekti vezani uz medicinu, obrazovanje, sprečavanje krijumčarenja i transporta nedopuštenog radioaktivnog nuklearnog materijala, a jedan je vezan uz uporabu nuklearnih tehnika za razminiranje, rekao je Zdenko Franić. ZAGREB - Predsjednik hrvatske vlade Ivica Račan upisao se u utorak u knjigu žalosti otvorenu u veleposlanstvu Kraljevine Švedske u Zagrebu povodom smrti Anne Lindh, švedske ministrice vanjskih poslova, priopćeno je iz vladina ureda za odnose s javnošću. Premijer Račan je u svojoj poruci naglasio da je Anna Lindh bila: "osoba s vizijom, odlučna, hrabra i sposobna svoje vizije pretvarati u stvarnost. "Njezina smrt je ogroman gubitak za njezinu obitelj i prijatelje, za Švedsku i Europu u cjelini", napisao je premijer Račan. ZAGREB/STOCKHOLM - Ubijena švedska ministrica vanjskih poslova Anna Lindh bi će pokopana u petak i očekuje se da će na njezin pogreb doći visoki dužnosnici iz cijelog svijeta, javljaju novinske agencije. Hrvatsku će predstavljati ministar vanjskih poslova Tonino Picula koji putuje u Švedsku u četvrtak poslijepodne. Anna Lindh izbodena je nožem prošle srijede u jednoj robnoj kući u Stockholmu, a umrla je u četvrtak od zadobivenih ozljeda. Policija još uvijek traži počinitelja tog zločina. BEJRUT - Tisuće Palestinaca i Libanonaca okupilo se u utorak na masovnoj grobnici u blizini palestinskog izbjegličkog logora izvan Bejruta kako bi obilježili 21. obljetnicu ubojstva 3.000 osoba u Sabri i Šatili. Pripadnici libanonskih kršćanskih paravojnih postrojbi su, uz potporu Izraela, ušli u izbjegličke logore Sabra i Šatila i pobili 3.000 osoba osvećujući ubojstvo kršćanskog predsjednika Bashira Gemayela. Godine 1982. izraelski je sud proglasio sadašnjeg izraelskog premijera Ariela Sharona, koji je tada obnašao dužnost ministra obrane, neizravno odgovornim za masakr. Sharon je tada bio prisiljen na ostavku, ali nikada mu nije suđeno. KAIRO - Glavni tajnik Arapske lige Amr Musa u utorak je pozvao Sjedinjene Države da ponovno preuzmu ulogu "časnog pokrovitelja" kako bi unaprijedile izraelsko-palestinski mirovni proces. "Nepostojanje časnog pokrovitelja jedan je od glavnih razloga koji ohrabruju Izrael u njegovim stajalištima", rekao je Musa. "Trebamo vidjeti Ameriku da igra ulogu časnog pokrovitelja", rekao je Musa dodavši da "arapske zemlje nisu spremne prihvatiti izraelski diktat". BAGDAD - Albanski vojnik, član koalicijskih snaga u Iraku, ranjen je zajedno s još 11 Iračana u napadu granatom na grad Mosul u sjevernom dijelu zemlje, objavila je u utorak američka vojska. "Skupina albanskih vojnika je 15. rujna u gradu Mosulu napadnuta u 16.00 sati granatom", izjavio je glasnogovornik vojske George Krivo. Arapska televizijska postaje al-Arabiya, koja je prenijela vijesti o napadu na policiju u gradu Mosulu te na policiju u pokrajini Diyala, javlja da meta naoružanih Iračana sve više postaju irački policajci uz koalicijske vojnike. BEČ - Irački znanstvenici koji rade za novu privremenu iračku vladu u utorak su u Beču izjavili da je Sadam Husein odustao od svog nuklearnog programa još prije desetak godina. Prije pokretanja rata za svrgavanje iračkog čelnika u ožujku, SAD su optužile Bagdad da pokušava obnoviti svoj nuklearni program. Tvrdnje američkog predsjednik Georgea W. Busha da je Irak pokušao kupiti uran od Nigerije osporena je. Inspektori UN-a objavili su da nisu pronašli nikakav dokaz o takvim pokušajima. "Nakon Zaljevskog rata 1991. godine nije bilo načina da se ožive ti pokušaji. Nije ostalo ništa", rekao je novinarima Albas Balassem, član novog iračkog ministarstva znanosti i tehnologije, nakon razgovora u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA). LONDON - Iračko izaslanstvo sudjelovat će na ministarskom sastanku OPEC-a idući tjedan u Beču, prvi put od rušenja Sadama Huseina s vlasti, objavio je u utorak OPEC. Glavni tajnik OPEC-a Alvaro Silva dogovorio je u telefonskom razgovoru s dužnosnicima iračkog ministarstva za naftu sudjelovanje iračkog ministra Ibrahima Bahra al-Uluma na sastanku koji će održati 24. rujna, rekao je glasnogovornik OPEC-a. Sudjelovanje iračkog ministra na tom sastanku bit će važan korak u povratku Iraka na naftno tržište. DAMASK - Sirija je u utorak priopćila da su Sjedinjene Države, koje kontroliraju teritorij susjednog Iraka, sada de facto prvi susjed arapskog svijeta i da, kad traže suradnju u svome "ratu protiv terorizma", trebaju uzeti u obzir i osjetljivost Arapa. Američki Kongres, zabrinut zbog - kako smatra Washington - sirijskog dopuštanja islamskim militantima da se infiltriraju u Irak, raspravljat će ovoga tjedna o mogućem uvođenju sankcija Siriji. Sirijski ministar vanjskih poslova Faruk al-Šara rekao je da će Damask ispuniti svaki "razuman" zahtjev Sjedinjenih Država za pomoć. DUBAI - Televizija Abu Dabi je u utorak objavila da će od srijede početi prikazivati sedam interviewa s bivšim iračkim ministrom informiranja Mohammadom Saidom al Sahafom, kojega su zapadni novinari prozvali "komični Ali". Prvi će interview biti prikazan u srijedu između 22.30 sata i ponoći po mjesnom vremenu, a ostali u idućih šest tjedana u isto vrijeme, izjavio je direktor televizije Ali al Ahmad. Bivši ministar informiranja stekao je nadimak "komični Ali" zbog svojih konferencija za novinare u vrijeme američko-britanske invazije kada je živopisnim jezikom predstavljao uspjehe iračke obrane što je potpuno odudaralo do stvarnosti. DEN HAAG/ZAGREB - Suđenje bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY) u utorak je prekinuto ranije jer se optuženi požalio na umor a izmjeren mu je i povišeni krvni tlak. Predsjednik raspravnog vijeća, sudac Richard May rekao je nakon druge stanke na sjednici kako je izviješten da se Milošević ne osjeća dobro i pitao optuženog želi li napustiti sudnicu. Milošević je to odbio, rekavši da je njegov povišeni tlak posljedica kroničnog umora a ne bolesti. Iako je suđenje do sada desetak puta prekidano zbog njegova pogoršanog zdravlja, to je prvi put od početka procesa 12. veljače 2002. da Milošević u sudnici govori o svom zdravstvenom stanju i umoru. ZAGREB/DEN HAAG - Bosanski Srbin Mitar Rašević odbio se u utorak pred Haškim sudom (ICTY) izjasniti osjeća li se krivim za ubojstva i mučenja nesrpskih zatočenika u zatvoru u Foči tijekom rata u BiH, pa je u sudske spise uneseno da se optuženi ne osjeća krivim. Rašević, bivši profesor sociologije, optužen je da je bio zapovjednik čuvara u KP Domu u Foči, na sjeveroistoku BiH, od 1992. do 1994. godine. O krivnji se odbio izjasniti drugi put zaredom pa je sudsko vijeće u njegovo ime u sudske spise unijelo da se optuženi ne osjeća krivim ni po jednoj točki optužnice. Optužen je za zločine protiv čovječnosti, kršenja ratnog prava i običaja i teška kršenja Ženevskih konvencija. WASHINGTON - Sjedinjene Države su u utorak optužile Rusiju da prodaje oružje državama za koje drži da podupiru terorizam, ali nisu zaprijetile nametanjem sankcija Moskvi. "Vlada SAD-a je utvrdila da je ruska vlada prodavala vojnu opremu zemljama koje je američki državni tajnik okvalificirao da podržavaju terorizam", ističe State Department. "Vlada SAD-a je također odlučila da će, unatoč tim prodajama, biti važno i u nacionalnom interesu SAD-a omogućiti pomoć Rusiji", dodaje se u službenom listu State Departmenta. State Department nije, međutim, naveo kojim je zemljama Rusija prodavala oružje, ali, kako je izjavio jedan američki dužnosnik, radi se o Iranu. SARAJEVO/BANJA LUKA - Čelnik tvornice Orao iz Bijeljine, za koju se otkrilo da prodaje dijelove za oružje Iraku, u utorak su se pojavili pred sudom u tom gradu. Slučaj je otkriven u listopadu 2002. godine kada su pripadnici SFOR-a, na temelju američkih obavještajnih informacija, proveli nenajavljenu pretragu tvornice u Bijeljini i otkrili dokaze o ilegalnoj trgovini s Irakom. Dokazi su pokazali da je tvornica opskrbljivala Irak dijelovima za borbene zrakoplove MiG 21, kršeći tako rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o Iraku. MOSTAR - Udruga hrvatskih novinara BiH javno se u utorak usprotivila najavama Regulacijske agencije za komunikacije da će se ukinuti nacionalni predznaci televizijskih i radijskih postaja u BiH. Regulacijska agencija za komunikacije, koja je zadužena za praćenje rada i ustroj medija u BiH, nedavno je objavila Pravila u kojima se upozorava da ni jedna javna radio i televizijska postaja "ne smije sadržavati u službenom nazivu bilo kakav predznak, odrednicu, simbol ili znak" koji može navesti na pomisao kako je riječ o mediju samo jedne etničke ili nacionalne skupine. WASHINGTON - Opasan uragan približava se istočnoj obali Sjedinjenih Država, zbog čega američki Kongres razmišlja o ranijem napuštanju Washingtona, a američka vojska namjerava ukloniti svoje zrakoplove i brodove s olujnog puta. Uragan Isabel nalazi se u utorak oko 1.000 kilometara južno- jugoistočno od obale Sjeverne Karoline, i kreće se prema američkoj obali stalnom brzinom od 11 kilometara na sat. "Ako Isabel ostane blizu projiciranoj putanji i udari u obalu kao jaki uragan, mogao bi prouzročiti velike ljudske i materijalne gubitke", rekao je direktor Nacionalnog centra za uragane Max Mayfield, istaknuvši kako se ljudi trebaju pripremiti. (Hina) rb