MESIĆ: HRVATSKOJ JE POTREBNA PROMJENA MODELA RAZVOJNE POLITIKE

ZAGREB, 16. rujna (Hina) - Hrvatskoj je potrebna promjena modela razvojne politike, rekao je predsjednik Republike Stjepan Mesić otvarajući danas 79. Međunarodno zagrebački velesajam na kome do 21. rujna sudjeluje 1.700 izlagača iz 37 zemalja.#L# Mesić se založio za dva glavna cilja hrvatske razvojne politike: prvi cilj je ostvarivanje intenzivnog ekonomskog rasta koji bi morao omogućiti što brže približavanje BDP-a po stanovniku prosjeku zemalja EU. Drugi cilj politike razvoja jest ostvarivanje strukturnih promjena u raspodjeli dohotka, kada dolazi do ravnomjerne raspodjele rasta proizvodnje na ukupno stanovništvo. Europeizacija Hrvatske znači da se napušta model "ortačkog kapitalizma", rekao je predsjednik Mesić založivši se za europski "model socijalno-tržišnog gospodarstva". Po njegovoj je ocjeni za Hrvatsku prikladan model ekonomske politike zasnovan na izvozu kao glavnoj komponenti ekonomskog rasta, ali povezano s ponovnom industrijalizacijom. Govoreći o udruživanju Hrvatske u EU predsjednik Republike je kazao kako je podnošenjem službenog zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji, Hrvatska "povisila svoj ulog" i time dala poticaj složenom procesu europeizacije jugoistočne Europe. Po njegovoj ocjeni odnos EU prema Hrvatskoj ima velike implikacije na cijelu regiju. Pritom ističe kako su politička stabilnost i pomak u razvoju demokracije, te reforme u pravcu izgradnje tržišnog gospodarstva ključni za pridruživanje Europskoj uniji. S obzirom na stupanj razvijenosti hrvatskog gospodarstva, Hrvatska bi morala dobiti pozitivan signal od EU, smatra predsjednik Mesić napominjući da je potrebno ispuniti i neke prethodne uvjete. Za ekonomsko približavanje EU, potrebne su strukturalne promjene u gospodarstvu. Temeljni gospodarski preduvjet izgradnja je učinkovitog tržišnog gospodarstva, koje treba ostvariti takvu konkurentnost da nova članica EU može izdržati tzv. "eksterne šokove". Zbog toga, u gospodarstvu moramo provesti krupne odluke, kako bi se obnovila i povećala međunarodna konkurentnost hrvatske privrede, rekao je predsjednik Mesić ističući da su ekonomski rast i blagostanje naroda ciljevi su za koje se zalaže. Pojašnjavajući te ciljeve razvojne politike, Predsjednik je naglasio da je Hrvatskoj potrebna promjena modela razvojne politike. Naime, glavni pokretač razvoja prošle godine bila je isključivo domaća potražnja - privatna potrošnja i javne investicije. Međutim, neravnoteža na tekućem računu bilance plaćanja utjecala je na porast vanjskog duga Hrvatske, upozorio je Mesić. Po njegovoj ocjeni ovi rezultati i fenomen tzv. "dvostrukih deficita" upućuju na potrebu preispitivanja koncepta razvoja Hrvatske. Model ekonomske politike kakav je prikladan za Hrvatsku, zasnovan je na izvozu, kao glavnoj komponenti ekonomskog rasta, ali povezano s ponovnom industrijalizacijom. Drugi cilj hrvatske razvojne politike - ravnomjerna raspodjela imovine i dohotka - usko je povezan s europskim integracijskim procesima. Kod nas su, upozorio je, izražene "ekonomske nejednakosti" među ekonomskim i socijalnim skupinama stanovništva. Društvene nejednakosti u Hrvatskoj iznad su onih koje postoje u uspješnijim tranzicijskim gospodarstvima. Primjerice, kod nas "gornja trećina" stanovništva prisvaja oko 75 posto bruto dohotka, a nakon plaćanja poreza - još uvijek oko 70 posto. To je naslijeđe prijašnjeg modela tranzicije koji se provodio od 1990. do 2000. godine. Ovakav model bio je obilježen "ortačkim kapitalizmom" ("crony capitalism", kako je to nazvala EBRD); tajkunizacijom; netransparentnom privatizacijom, tzv. "pretvorbom"; klijentelizmom i državnim populizmom. Takav model tranzicije nije uspio generirati održivi ekonomski rast, već je to dovelo do nekoliko razvojnih kriza. Takav model Katolička crkva proglasila je "grijehom struktura", podsjetio je Mesić. Netransparentna privatizacija i brza liberalizacija - uz slabu državnu regulaciju - doveli su do stvaranja elemenata "ekonomije zasnovane na traženju rente" ("rent - seeking economy"), koja je sputavala proizvodnju, izvoz i ekonomski rast. U takvom političkom i ekonomskom sustavu, pojedine skupine nastojale su osigurati prihode (rentu), koji su iznad vrijednosti njihovog doprinosa društvu. Takve skupine, popularno nazvane "lobijima", koji su se prilagodili političkim promjenama, žele osigurati ekstra profite, ograničavaju proizvodnju i poduzetnost, te su prepreka bržem ekonomskom rastu. Na primjer, naveo je, kod nas je vrlo jak "lobi uvoznika", koji je utjecao na ostvarivanje prekomjernog uvoza. Loše provedena privatizacija, osnovna je značajka modela "ortačkog kapitalizma" nastalog devedesetih godina. To je ujedno i pokretač razvojne krize modela, smatra Mesić. Nakon djelomične revizije pretvorbe, ustanovljeno je da je vrijednost kapitala analiziranih trgovačkih društava smanjena za 11 posto, broj zaposlenih smanjen je za 55 posto, 25 posto trgovačkih društava je u stečaju, a razvojne programe nije ostvarilo 44 posto društava. Sve to ukazuje da je potrebna promjena političkog, društvenog i razvojnog modela, ističe hrvatski predsjednik. Napominjući da ovakvi odnosi nisu prihvatljivi, Mesić smatra da u Hrvatskoj mora biti ravnomjernije raspoređen udjel pojedinih društveno-socijalnih skupina u dohotku i imovini. Novi ekonomski i politički model mora se temeljiti na europskim standardima. Europeizacija Hrvatske, u isto vrijeme znači da se napušta model "ortačkog kapitalizma". Stoga se zalažem, rekao je predsjednik Mesić, za europski "model socijalno-tržišnog gospodarstva", koji vrlo dobro funkcionira u uvjetima učinkovitog tržišnog gospodarstva. Međutim, upozorio je, ravnomjernija distribucija blagostanja nije moguća bez ubrzanog gospodarskog rasta. Osvrćući se na trenutačnu platnobilančnu poziciju Hrvatske Mesić je kazao kako nije sporno da su učinci mjera monetarne politike HNB imali stanoviti utjecaj na ublažavanje problema platne bilance. Ali, to nije bilo dovoljno da značajnije promijeni odnose između uvoza i izvoza i zaustavi rast trgovinskog deficita. Tako je pokrivenost uvoza izvozom smanjena na svega 44 posto, naveo je. Međutim, iako je nastavljeno povećanje deficita u robnoj razmjeni, ostvaren je veliki rast deviznog priljeva osnovom rasta prihoda od usluga. To je strukturna karakteristika hrvatske platne bilance. Ovdje je vidljivo značenje turizma, kao izvozne grane gospodarstva. Predsjednik se opširnije osvrnuo na pitanje inozemne zaduženosti, napominjući kako razina vanjskog duga izaziva brojne polemike, da li je Hrvatska prezadužena zemlja ili još ima "manevarskog prostora" za kumuliranje vanjskog duga. Prema kriterijima Svjetske banke za procjenu zaduženosti zemlje, Hrvatska je krajem 2002. pokazivala ovu sliku: omjer ukupnog duga prema BDP-u 68,1 posto. To upućuje da je Hrvatska visoko zadužena zemlja. Omjer ukupnog vanjskog duga prema izvozu roba i usluga je 144,9 posto, po čemu smo slabo zadužena zemlja. Omjer ukupne otplate duga prema izvozu roba i usluga je 25,9 posto. To označava umjereno zaduženu zemlju. Omjer ukupnog plaćanja kamata prema izvozu roba i usluga od 5,5 posto upućuje na slabo zaduženu zemlju. Ovi pokazatelji ne daju jednostavnu sliku zaduženosti. Može se konstatirati da "udjel vanjskog duga u BDP-u" jest zabrinjavajući, ali nije alarmantan; dok ostali indikatori zaduženosti još uvijek ne daju osnova za zabrinutost, kazao je. Iz pregleda spomenutih pokazatelja moglo bi se zaključiti da Hrvatska nije suočena s neposrednim problemima njezina vanjskog duga. Međunarodna tržišta kapitala nisu promijenila svoje procjene kreditnog rizika i rejting je ostao isti. Najnovije projekcije HNB-a pokazuju da će do kraja ove godine razina vanjske zaduženosti Hrvatske iznositi 21 milijardu dolara. To će pogoršati koeficijent udjela vanjskog duga u BDP-u (iznosit će više od 70 posto BDP-a), dok će ostali pokazatelji vanjske zaduženosti ostati na relativno prihvatljivoj razini. Ali, kod srednjoročne procjene održivosti vanjskog duga potreban je stanoviti oprez. Međutim, da bi se procijenio razvoj vanjskog duga u srednjoročnom razdoblju važno je pratiti kretanje deficita na tekućem računu platne bilance. Da bi platna bilanca bila održiva potrebno je potaknuti izvoz, koji je stagnantan već gotovo cijelo desetljeće. MMF u svojem izvještaju iz srpnja ove godine konstatira da je "izrazito pogoršana vanjska osjetljivost" (hrvatske platne bilance). S druge strane, predstavnici EU govore da porast vanjskog duga, iako zabrinjavajući, nije ključni element, čak niti u trenutku prijema u članstvo, jer EU prihvaća činjenicu da Hrvatska mora investirati kako bi potaknula ekonomski razvitak. Ukratko, takva struktura vanjske zaduženosti Hrvatske upućuje da je platna bilanca osjetljivija na "eksterne šokove". Želim reći da hrvatski vanjski dug nije neposredna opasnost, ali ga se mora pažljivo pratiti, istakuo je predsjednik Mesić. Pritom je naglasio da je Hrvatska likvidna i solventna, redovito podmiruje sve obveze prema inozemstvu, ima regularne odnose sa međunarodnim financijskim institucijama, te uživa neometan pristup međunarodnim tržištima kapitala, pod povoljnim uvjetima. Međutim, napomenuo je, vanjski dug pokazuje tendenciju konstantnog rasta i vjerojatno neće biti stabilan, odnosno njegov udjel u BDP-u i udio ukupne otplate vanjskog duga u izvozu roba i usluga pokazuju tendenciju rasta. Porast vanjskog duga, kazao je, samo se jednim dijelom može pripisati izgradnji cestovne infrastrukture (autocesta). Svako zaduživanje, koje je u funkciji ulaganja u privredu, moralo bi biti "samofinancirajuće", odnosno moralo bi osigurati otplatu kredita inozemstvu iz tekućih prihoda projekta. Takvo zaduživanje ne bi smjelo dovoditi u pitanje održivost vanjskog duga Hrvatske. Problem je, međutim, upozorio je, u zaduživanju za finalnu potrošnju, što je bila politika prethodnih Vlada. Upozoravajući da bi u srednjoročnom razdoblju, nekontrolirani porast duga mogao limitirati daljnji gospodarski rast po visokim stopama rasta BDP-a (onima iznad pet posto godišnje), Mesić je naglasio da zbog toga vanjski dug moramo držati pod kontrolom i pažljivo pratiti kretanje deficita tekućeg dijela platne bilance. U svakom slučaju, napomenuo je, to je primarna odgovornost središnje hrvatske banke, dodajući da je to problem kojim će se nakon izbora morati baviti i nova Vlada. Predsjednik drži da se ključ za preokret ovih negativnih trendova u bilanci plaćanja nalazi u kontinuiranom i snažnom povećanju izvoza roba, po dinamici bržoj od rasta BDP-a. Povećanje izvoza, posebno robnog izvoza - zbog deficita platne bilance, ali i ekonomske globalizacije - mora postati trajni izazov za našu monetarnu i izvršnu vlast. Imam dojam, napomenuo je predsjednik Mesić, da monetarna vlast nije pravovremeno i u dovoljnoj mjeri iskoristila svoje ovlasti da zaustavi brzi porast vanjskog duga bankarskog sektora. Mjere HNB za ograničavanje kumuliranja vanjske zaduženosti, po njegovoj su ocjeni bile primjenjivane sa zakašnjenjem i očito je da nisu dale potrebne efekte. S druge strane, izvršna vlast, konkretno Ministarstvo financija Republike Hrvatske, dobro je radilo, ocijenio je Mesić navodeći a je fiskalna politika bila konzistentna i stabilizirajuća. Prvi puta od stjecanja hrvatske neovisnosti, zaustavljen je porast javnog duga (krajem lipnja 2003. - iznosio je 50,8 posto BDP-a, dakle, ispod 60 posto BDP-a), te je deficit državnog proračuna pod kontrolom. Evidentno je da je "javni dug" u prihvatljivim okvirima, ali "vanjski dug" postaje zabrinjavajući. Ekonomska politika mora biti aktivna, te se mora postupno napuštati naslijeđeni model ekonomskog rata. Moguća su različita rješenja. Da li će se to ostvariti uvođenjem "kapitalnih restrikcija", ili povećanjem opće stope obavezne rezerve banaka; uvođenjem uvoznih restrikcija (posebnih depozita na uvoz, sukladno pravilima WTO-a), koje imaju efekt kvazidevalvacije ili kontroliranom deprecijacijom tečaja - to ostavljam onima koji odlučuju o makroekonomskim politikama i koji su za to odgovorni: Hrvatskoj narodnoj banci i staroj - novoj Vladi, kazao je. Ali, naglasio je, nije sporno da središnja banka (HNB) ima najveću ustavnu i zakonsku odgovornost, ali i sve instrumente potrebne za očuvanje vanjske likvidnosti zemlje. Napominjući da je kao predsjednik Republike Hrvatske, na temelju Ustava odgovoran za političku, socijalnu i ekonomsku stabilnost Hrvatske, Mesić drži da se moraju poduzeti mjere za smanjivanje "osjetljivosti platne bilance" na (neočekivane) "eksterne šokove" i za srednjoročnu održivost vanjskog duga Hrvatske. Ako će to biti ocijenjeno neophodnim, HNB ne bi trebala oklijevati da uvede čak i "kapitalne kontrole". Podsjetio je kako je u zadnje dvije godine, a vrlo intenzivno u posljednjih godinu dana, iznosio potrebu osmišljavanja izvozne strategije Hrvatske. Očekujem da Vlada i HNB predlože konkretne mjere poticanja izvoza. Pri tome, mislim da središnja banka mora biti mnogo odlučnija, a Vlada više "intervencionistička" u poticanju izvoza i ekonomskog rasta, rekao je predsjednik Mesić. Ako želimo postati članicom EU u slijedećem valu proširenja, tada moramo prijeći s tranzicije na konvergenciju (prema članicama EU). Zbog toga moramo ostvarivati visoke stope ekonomskog rasta i izvoza na srednji rok, zaključio je predsjednik Mesić. (Hina) ds