ZAGREB, 15. rujna (Hina) - U nedavnim izmjenama izbornog zakona potkrala se pogreška pa bi se u hrvatski Sabor trebala birati dva mjesta više nego što to dopušta Ustav te bi u pitanje mogla doći ustavnopravnost zakona, primjećuje
postaja Slobodna Europa (RFE) koja je o tom pitanju u subotu razgovarala s Vladimirom Šeksom, Matom Arlovićem i Jadrankom Crnićem.
ZAGREB, 15. rujna (Hina) - U nedavnim izmjenama izbornog zakona
potkrala se pogreška pa bi se u hrvatski Sabor trebala birati dva
mjesta više nego što to dopušta Ustav te bi u pitanje mogla doći
ustavnopravnost zakona, primjećuje postaja Slobodna Europa (RFE)
koja je o tom pitanju u subotu razgovarala s Vladimirom Šeksom,
Matom Arlovićem i Jadrankom Crnićem.#L#
Postaja prenosi da je po izbornom zakonu teoretski moguće u
hrvatski Sabor moguće izabrati 162 zastupnika, dok ustav propisuje
da je gornji broj zastupnika 160. Deset izbornih jedinica bira po 14
zastupnika, 8 zastupnika dobit će manjine, a lista za dijasporu
također ima 14 mjesta, dakle zajedno 162 mjesta, odnosno dva više
nego što dopušta Ustav, prenosi RFE. SDP-ov potpredsjednik Sabora
Mato Arlović u razgovoru za postaju ocijenio je da se "u praksi" ne
može dogoditi probijanje ustavnog broja od 160 zastupnika radi
načela nefiksne kvote za dijasporu, a slično drži i šef kluba
zastupnika HDZ-a Vladimir Šeks, koji međutim dodaje da "očito
postoji zakonsko uporište da se probije ustavni broj", prenosi
postaja.
Moguće je tako da se na dan konstituiranja u sabornici pojavi više
od 160 zastupnika te bi Ustavni sud tada mogao poništiti izbore samo
na listi u dijaspori, odnosno smanjiti broj zastupnika što bi
značilo "bitnu povredu cijelog izbornog procesa i zacijelo bi se
morao naći pragmatičan izlaz da se reducira broj zastupnika na
Ustavom utvrđen broj", primjećuje Vladimir Šeks. Bivši predsjednik
Ustavnog suda Jadranko Crnić smatra da se "Sabor s više do 160
zastupnika ne može sastati ali bi mogao dovesti u pitanje
ustavnost. Ukoliko bi saziv Sabora bio proglašen protuustavnim,
morali bi se ponoviti izbori", prenosi RFE.
Postaja ocjenjuje da je glavna pouka slučaja ipak odgovornost
zakonodavca jer je broj zastupnika na listi za dijasporu ostao 14 i
oni koji su odlučivali o Izbornom zakonu se "činilo politički
nezgodno povećati broj zastupnika za srpsku manjinu s jednog na
tri, a istodobno rezati broj zastupnika dijaspore", ali kako
zaključuje Crnić, "ovo nije jedini slučaj u kojem se nije vodilo
računa o svim posljedicama zakona".
(Hina) mkri akoz