ŠIMONOVIĆ: HRVATSKA NA SASTANAK IDE U DOBROJ VJERI

ZAGREB, 15. rujna (Hina) - Hrvatska na sastanak sa Slovenijom ide u "dobroj vjeri" i spremna je učiniti što može kako bi se bolje koordinirale akcije u vezi širenja jurisdikcije na Jadranu, kazao je u ponedjeljak za Hinu zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović.#L# Sastanak stručnih izaslanstava Hrvatske i Slovenije na kojem će se razgovarati o hrvatskoj namjeri proglašenja gospodarskog pojasa na Jadranu održat će se u utorak u Šmarješkim toplicama u Sloveniji. Hrvatska je predlagala sastanak na razini zamjenika ministra vanjskih poslova, ali slovenska strana smatra da nije vrijeme za politički dijalog te je tražila razinu načelnika odjela MVP-a za međunarodno pravo. "Mi idemo u dobroj vjeri na sastanak i spremni smo s našim izaslanstvom učiniti što možemo da se bolje koordiniraju akcije u vezi širenja jurisdikcije na Jadranu", kazao je Šimonović, dodajući da će hrvatska strana prezentirati svoje poglede i saslušati "slovenske ideje". "Mi mislimo da je očuvanje Jadrana važno i s ekološke strane, a širenje jurisdikcije trebalo bi biti kombinacija zaštite ribljeg fonda i ekologije, što nas posebno zanima", dodao je Šimonović, podsjetivši da je 1968. godine tadašnja SFRJ sklopila sporazum o epikontinentalnom pojasu s Italijom koji je riješio uglavnom sva pitanja vezana uz podmorje. Hrvatska će o pitanju zaštite Jadrana i širenja jurisdikcije na Jadranskom moru razgovarati i sljedećeg tjedna u Bruxellesu na sastanku Odbora za ribarstvo EU-u, što je zadnji pripremni sastanak za europsku konferenciju o ribarenju u Sredozemlju, koja će se održati u studenome u Veneciji. Zagreb se zalaže da se na marginama sastanka u Bruxellesu održi i sastanak šefova izaslanstva svih Jadranskih država kako bi se dogovorila zajednička strategija razvoja i očuvanja Jadranskog mora. Hrvatsko će izaslanstvo na sastanku u Bruxellesu predvoditi Šimonović. Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel ovog je vikenda kazao kako se u utorak "najvjerojatnije nećemo moći ništa dogovoriti do venecijanske konferencije EU o ribolovu u Sredozemlju ministara za poljoprivredu i do (hrvatskih) izbora". Slovenski ministar je ponovio za mariborski čist Večer da bi proglašenje proširene jurisdikcije Hrvatske u Jadranskom moru moglo voditi do "prejudiciranja granice" i "incidenata na moru" i da je Slovenija država s pravom izlaza na otvoreno more i pomorska zemlja a što je "uvjet" za političke razgovore s Hrvatskom. Slovenska bi strana, prema dosadašnjim najavama slovenskih dužnosnika, na sastanku mogla podnijeti i svoje prijedloge. Premijer Anton Rop početkom rujna najavio je kako bi slovenska vlada mogla predložiti da o gospodarenju Jadranom multilateralno razgovaraju sve države na Jadranskom moru, a Rupel je predložio da se razmisli o uspostavi zajedničke ekološke zone. Slovensko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je koncem tjedna da bi sastanak u utorak mogao biti podloga za utvrđivanje zajedničkih stajališta za konferenciju u Veneciji. Diplomatski spor izbio je kada je Slovenija 31. kolovoza povukla na konzultacije svoga veleposlanika iz Zagreba nakon što je ministar vanjskih poslova Tonino Picula u intervjuu Slobodnoj Dalmaciji kazao kako Slovenija nema dodir s otvorenim morem te da je parafirani sporazum o granicama Račan-Drnovšek pravno nevažeći. Rupel je odgovorio kako takvo stajalište može ozbiljno ugroziti odnose dvije zemlje te je poručio kako bi Slovenija mogla preispitati svoju potporu hrvatskim euroatlantskim aspiracijama. Slovenski šef diplomacije obratio se odmah i čelnicima EU prosvjednim pismom protiv Hrvatske, a iz Europske komisije stigao je odgovor kako ona nije nadležna za takve sporove te poruka kako bi dvije zemlje problem trebale riješiti na europski način - dijalogom. Rupel je nakon toga i tijekom službenog posjeta Beogradu pokušao bez uspjeha ishoditi potporu slovenskim stajalištima, a o istom pitanju u Ljubljani je s predsjedništvom BiH razgovorao predsjednik Janez Drnovšek koji je novinarima izjavio kako Slovenija smatra da ima izlaz na otvoreno more. O sporu su Hrvatska i Slovenija izvijestile i diplomatske zborove u svojim zemljama, a Slovenija je na sastanak u Ljubljani, koji se održao nakon brifinga kojeg je u Zagrebu za strane diplomate održao Šimonović, odlučila ne pozvati hrvatskog veleposlanika. Dvije zemlje su se u sporu, koji je dobrim dijelom vođen preko medija, pozivale na nekoliko dokumenata. Hrvatska je izdvojila slovensku izjavu o sukcesiji Konvencije o pravu mora iz 1995. godine, deponiranu u UN-u, kojom je Slovenija sebe odredila kako zemlju s nepovoljnim zemljopisnim položjem, odnosno zemlju koja ne može imati vlastiti gospodarski pojas. Slovenija je tvrdnje da ima dodir s otvorenim morem argumentirala dogovorom o granicama Tuđman-Kučan kojeg su oba parlamenta ratificirala 1991. godine te kasnijim parafiranim sporazumom o granicama Račan - Drnovšek. Slovenija je 12 dana nakon izbijanja spora, prihvativši sastanak na na stručnoj razini, u petak ujutro vratila svoga veleposlanika u Zagreb. (Hina) ps