ZAGREB, 15. rujna (Hina) - Hrvatska na sastanak sa Slovenijom ide u "dobroj vjeri" i spremna je učiniti što može kako bi se bolje koordinirale akcije u vezi širenja jurisdikcije na Jadranu, kazao je u ponedjeljak za Hinu zamjenik
ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović.
ZAGREB, 15. rujna (Hina) - Hrvatska na sastanak sa Slovenijom ide u
"dobroj vjeri" i spremna je učiniti što može kako bi se bolje
koordinirale akcije u vezi širenja jurisdikcije na Jadranu, kazao
je u ponedjeljak za Hinu zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan
Šimonović.#L#
Sastanak stručnih izaslanstava Hrvatske i Slovenije na kojem će se
razgovarati o hrvatskoj namjeri proglašenja gospodarskog pojasa na
Jadranu održat će se u utorak u Šmarješkim toplicama u Sloveniji.
Hrvatska je predlagala sastanak na razini zamjenika ministra
vanjskih poslova, ali slovenska strana smatra da nije vrijeme za
politički dijalog te je tražila razinu načelnika odjela MVP-a za
međunarodno pravo.
"Mi idemo u dobroj vjeri na sastanak i spremni smo s našim
izaslanstvom učiniti što možemo da se bolje koordiniraju akcije u
vezi širenja jurisdikcije na Jadranu", kazao je Šimonović,
dodajući da će hrvatska strana prezentirati svoje poglede i
saslušati "slovenske ideje".
"Mi mislimo da je očuvanje Jadrana važno i s ekološke strane, a
širenje jurisdikcije trebalo bi biti kombinacija zaštite ribljeg
fonda i ekologije, što nas posebno zanima", dodao je Šimonović,
podsjetivši da je 1968. godine tadašnja SFRJ sklopila sporazum o
epikontinentalnom pojasu s Italijom koji je riješio uglavnom sva
pitanja vezana uz podmorje.
Hrvatska će o pitanju zaštite Jadrana i širenja jurisdikcije na
Jadranskom moru razgovarati i sljedećeg tjedna u Bruxellesu na
sastanku Odbora za ribarstvo EU-u, što je zadnji pripremni sastanak
za europsku konferenciju o ribarenju u Sredozemlju, koja će se
održati u studenome u Veneciji. Zagreb se zalaže da se na marginama
sastanka u Bruxellesu održi i sastanak šefova izaslanstva svih
Jadranskih država kako bi se dogovorila zajednička strategija
razvoja i očuvanja Jadranskog mora. Hrvatsko će izaslanstvo na
sastanku u Bruxellesu predvoditi Šimonović.
Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel ovog je vikenda
kazao kako se u utorak "najvjerojatnije nećemo moći ništa
dogovoriti do venecijanske konferencije EU o ribolovu u
Sredozemlju ministara za poljoprivredu i do (hrvatskih) izbora".
Slovenski ministar je ponovio za mariborski čist Večer da bi
proglašenje proširene jurisdikcije Hrvatske u Jadranskom moru
moglo voditi do "prejudiciranja granice" i "incidenata na moru" i
da je Slovenija država s pravom izlaza na otvoreno more i pomorska
zemlja a što je "uvjet" za političke razgovore s Hrvatskom.
Slovenska bi strana, prema dosadašnjim najavama slovenskih
dužnosnika, na sastanku mogla podnijeti i svoje prijedloge.
Premijer Anton Rop početkom rujna najavio je kako bi slovenska
vlada mogla predložiti da o gospodarenju Jadranom multilateralno
razgovaraju sve države na Jadranskom moru, a Rupel je predložio da
se razmisli o uspostavi zajedničke ekološke zone.
Slovensko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je koncem tjedna
da bi sastanak u utorak mogao biti podloga za utvrđivanje
zajedničkih stajališta za konferenciju u Veneciji.
Diplomatski spor izbio je kada je Slovenija 31. kolovoza povukla na
konzultacije svoga veleposlanika iz Zagreba nakon što je ministar
vanjskih poslova Tonino Picula u intervjuu Slobodnoj Dalmaciji
kazao kako Slovenija nema dodir s otvorenim morem te da je
parafirani sporazum o granicama Račan-Drnovšek pravno nevažeći.
Rupel je odgovorio kako takvo stajalište može ozbiljno ugroziti
odnose dvije zemlje te je poručio kako bi Slovenija mogla
preispitati svoju potporu hrvatskim euroatlantskim aspiracijama.
Slovenski šef diplomacije obratio se odmah i čelnicima EU
prosvjednim pismom protiv Hrvatske, a iz Europske komisije stigao
je odgovor kako ona nije nadležna za takve sporove te poruka kako bi
dvije zemlje problem trebale riješiti na europski način -
dijalogom.
Rupel je nakon toga i tijekom službenog posjeta Beogradu pokušao
bez uspjeha ishoditi potporu slovenskim stajalištima, a o istom
pitanju u Ljubljani je s predsjedništvom BiH razgovorao
predsjednik Janez Drnovšek koji je novinarima izjavio kako
Slovenija smatra da ima izlaz na otvoreno more.
O sporu su Hrvatska i Slovenija izvijestile i diplomatske zborove u
svojim zemljama, a Slovenija je na sastanak u Ljubljani, koji se
održao nakon brifinga kojeg je u Zagrebu za strane diplomate održao
Šimonović, odlučila ne pozvati hrvatskog veleposlanika.
Dvije zemlje su se u sporu, koji je dobrim dijelom vođen preko
medija, pozivale na nekoliko dokumenata. Hrvatska je izdvojila
slovensku izjavu o sukcesiji Konvencije o pravu mora iz 1995.
godine, deponiranu u UN-u, kojom je Slovenija sebe odredila kako
zemlju s nepovoljnim zemljopisnim položjem, odnosno zemlju koja ne
može imati vlastiti gospodarski pojas.
Slovenija je tvrdnje da ima dodir s otvorenim morem argumentirala
dogovorom o granicama Tuđman-Kučan kojeg su oba parlamenta
ratificirala 1991. godine te kasnijim parafiranim sporazumom o
granicama Račan - Drnovšek.
Slovenija je 12 dana nakon izbijanja spora, prihvativši sastanak na
na stručnoj razini, u petak ujutro vratila svoga veleposlanika u
Zagreb.
(Hina) ps