ZAGREB, 14. rujna (Hina) - Molimo korisnike da u vijesti HNA3179"VUČEDOL: OVE JESENI NASTAVAK ISTRAŽIVANJA - DOGODINE ARHEOLOŠKI PARK" u pretposljednjem i posljednjem odlomku isprave prezime ravnateljice vukovarskog Gradskog muzeja
koje, umjesto Mikić, ispravno glasi Marić.
ZAGREB, 14. rujna (Hina) - Molimo korisnike da u vijesti HNA3179
"VUČEDOL: OVE JESENI NASTAVAK ISTRAŽIVANJA - DOGODINE ARHEOLOŠKI
PARK" u pretposljednjem i posljednjem odlomku isprave prezime
ravnateljice vukovarskog Gradskog muzeja koje, umjesto Mikić,
ispravno glasi Marić.#L#
Ponavljamo ispravljenu vijest u cijelosti:
Piše Željko Draženović
VUKOVAR, 14. rujna (Hina) - Na arheološkom nalazištu Vučedolu, pet
kilometara nizvodno na Dunavu od Vukovara, najpoznatijoj
eneolitičko-vučedolskoj kulturi, arheolozi počinju istraživati
razdoblje prije dolaska Vučedolaca, a u Zagrebu i Vukovaru ovog će
se mjeseca predstaviti projekt arheološkog parka čija bi gradnja
trebala početi dogodine. #L#
Nakon desetogodišnje stanke zbog agresije, arheolozi su se
Vučedolu simbolično vratili 1999., kada je u Vukovaru održan
znanstveni skup Hrvatskog arheološkog društva. Istraživanja su
obnovljena nakon godinu dana, a ove će jeseni trajati cijeli
rujan.
Područje Vučedola naseljavale su skupine indoeuropskih naroda
između 3500. i 2500. prije Krista. Arheološki lokalitet je otkriven
1897., a prva istraživanja počela su sljedeće godine. Dosad je
otkriveno obilje arheološkog materijala, a najpoznatija je glinena
posuda u obliku jarebice, poznatija kao "Vučedolska golubica",
pronađena 1938. Original je u Arheološkome muzeju u Zagrebu, u
Vukovaru je njezin prvi odljevak, a vučedolski Orion je najstariji
europski kalendar.
"Arheološko istraživanje Vučedola ove je godine specifično jer
napuštamo vučedolski civilizacijski kulturni sloj i počinjemo
istraživati svijet koji je živio neposredno prije dolaska
Vučedolaca, kostolačku kulturu", kaže ravnateljica vukovarskoga
Gradskog muzeja Ružica Marić. Vučedol ima više slojeva
civilizacijskog razvoja, "osim najpoznatije - vučedolske -
'skriva' i kostolačku, badensku i starčevačku kulturu", ističe
Ružica Marić.
Po riječima voditelja arheoloških istraživanja na Vučedolu prof.
dr. Aleksandra Durmana, kostolačka kultura, po svemu sudeći,
potječe s područja između Vinkovaca i Vukovara. "Istraživanja će
pokazati kako je ta kultura nicala. Nakon što završimo s
vučedolskom - ove smo godine planirali skinuti sloj kostolačke
kulture, nakon koje slijedi tzv. badenska kultura", navodi Durman,
dodajući kako je riječ o kulturi koja je počela oko 3500. godine
prije Krista, a u ove europske krajeve došla je s kavkaskih
prostora. Tzv. badensku kulturu na Vučedol su donijeli prvi
indoeuropski narodi koji su stigli na to područje. Ispod svega toga
još je jedan, najstariji sloj tzv. starčevačke kulture koja pripada
ranom neolitiku, a na našem području počinje između godine 6200. i
5600. prije Krista, kaže Durman. Ističe da je Vučedol nakon toga do
godine 3500. prije Krista bio nenaseljen, a od 3500. do 2500., tj.
do završetka vučedolske kulture bio je najprivlačniji europski
lokalitet. U to doba Vučedol je praktički bio europski London ili
Pariz danas, kaže prof. dr. Aleksandar Durman.
O projektu izgradnje arheološkog parka ravnateljica vukovarskoga
Gradskog muzeja Ružica Marić kaže da će se on predstaviti
izložbeno-glazbenim ciklusom "Zemlja - život" u kojem će
sudjelovati i Zagrebačka filharmonija. Ona će 19. rujna u Dvorani
Vatroslava Lisinskog održati koncert. U predvorju te dvorane bit će
priređana izložba o Vučedolu, a sljedećeg dana, 20. rujna, program
će se ponoviti u vukovarskoj crkvi sv. Filipa i Jakova.
Ravnateljica Marić najavljuje da bi dogodine trebala početi
izgradnja nastambi u stilu vučedolske kulture te vučedolskog
muzeja. Namjera je osnovati arheološku školu i radionicu starih
obrta koje bi bile smještene u tim obnovljenim nastambama, rekla je
Marić. Park će upotpuniti i turistička ponuda koja će se temeljiti
na prepoznatljivosti vučedolske kulture.
(Hina) pp ln