DNEVNI PREGLED, PETAK, 12. 09. 2003.

ZAGREB, 12. rujna (Hina) - Hrvatska ======== Politika/Beograd - "Izvinjenje i isprika" znak svježih vjetrova Isprika i izvinjenje, koji su obilježili prvi službeni posjet hrvatskog predsjednika Srbiji i Crnoj Gori, dobar su znak da su počeli puhati svježi europski vjetrovi, piše beogradska Politika u petak. "Unatoč još jakim emocijama i o svemu zbrkanom i tragičnom što se dogodilo između zadnjeg Mesićevog boravka u Beogradu i zapamćene slavodobitne izjave po povratku u Zagreb da je na dužnosti posljednjeg predsjednika SFRJ ispunio zadaću i da nje više nema, te prošle posjete na dužnosti šefa (nezavisne) države, ili upravo zbog toga, valjalo je konačno staviti točku i sučeliti se s nekom gorkim, ali bitnim činjenicama", primjećuje list. Jedna od činjenica su priznanja dva predsjednika da je u tragičnom jugoslavenskom raspletu počinjeno mnogo zločina i da su zločinci i žrtve na obje strane, piše list, a krivnje i "ogrješenja" kao i uvijek strogo individualne i trebaju biti prepuštene domaćem ili međunarodnom pravosuđu i sudovima. Bez toga se ne bi se uspješno riješili toliki i teški slučajevi i teškoće, primjećuje list, od sigurnog povratka prognanih do graničnih sporova. "Izvinjenje i isprika dobar su znak da i u balkanskoj zabiti su počeli snažnije puhati svježi europski vjetrovi", piše beogradska Politika. "Očito bez tog političkog, nikako emotivnog i pravosudnog, podvlačenja crte nije bilo moguće okretanje novog lista u odnosima dva složena susjeda od kojih, u krajnjem slučaju, ovisi smirivanje cijele, još uvijek trusne, balkanske regije", piše list i ističe da su "za nesretni balkanski vilajet srpsko-hrvatski odnosi, na neki način, po svojoj važnosti bili i ostali, ono što su francusko- njemački za širi europski prostor". Danas/Beograd - Isprike govore da je došlo vrijeme da se krene dalje Vijest o isprikama koja su Svetozar Marović i Stjepan Mesić uputili građanima obje zemlje odjeknula je, kako primjećuje beogradski Danas, "više u svijetu nego kod kuće". List piše da su Marović i Mesić birali riječi, "nisu izričito spominjali zločine ni prošli rat, već zla, bol, štetu i nepravdu učinjenu bilo kojem građaninu s jedne i druge strane u bilo koje vrijeme i bilo kada". Iako će neki primijetiti da se Maroviću lako ispričati jer se njegov stranački kolega i do nedavno predsjednik Crne Gore ispričao Hrvatima zbog ratnih zločina, "ne treba zaboraviti, da je Goran Svilanović također izrazio žaljenje i vanjskom politikom prema Hrvatskoj praktički pomogao procesu pomirenja", primjećuje list. "Do sada tu tešku riječ isprike nitko do sada nije izgovorio iako se time ne može nanijeti šteta vlastitom narodu. Naprotiv to govori o svijesti onoga tko se ispričava, da je došlo vrijeme da se krene naprijed i da se iz pozicije osuđivanog zadobije povjerenje i tako prijeđe u poziciju ravnopravnog sugovornika. Nama je ta pozicija zbog sadašnjosti i budućnosti, te hvatanja koraka sa svijetom itekako potrebna. Ne samo u političkom već i u svakom smislu", komentira beogradski list. Neki hrvatski oporbeni čelnici pokušali su omalovažiti Mesićev potez jer se on "stalno nešto ispričava i to je dio njegove politike", ali njegov prethodnik Franjo Tuđman, primjećuje list, nije imao taj običaj, navodi Danas i zaključuje da "iskustvo uči da se ispričavaju jači a u stanju su oprostiti bolji". Dnevnik/Novi Sad - Pupovac ističe da povratak ima prioritet nad jezikom "Nema nikakve sumnje da položaj hrvatske manjine u Srbiji ili nekom njezinom dijelu može pridonijeti tome da se i položaj Srba u Hrvatskoj popravi", komentirao je za "Dnevnik" predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća u Hrvatskoj Milorad Pupovac najavu predsjednika vojvođanske skupštine Nenada Čanka da će povjerenstvo Hrvatskog sabora proučavati vojvođanska iskustva na području službene upotrebe jezika. Budući da je u Vojvodini hrvatski jezik već u službenoj upotrebi, povjerenstvo hrvatskog parlamenta pokrenut će po načelu reciprociteta inicijativu za uvođenje srpskog jezika u Sabor, tumači list. "Moram priznati da osim toga pitanja mi Srbi u Hrvatskoj imamo mnogo težih pitanja", kazao je Pupovac za "Dnevnik", navodeći povratak izbjeglica, povrat imovine i obnovu "a onda, naravno, i ravnopravnost svega što čini naš nacionalni identitet, uključujući i pismo i jezik", tumači predsjednik SNV u Hrvatskoj u izjavi za novosadski list. RFE/Prag - Sudionici u raspadu bivše Jugoslavije moraju otići s političke scene Predsjednik Vijeća Skupine za promjene Svetozar Jovićević smatra da uzajamne isprike predsjednika Hrvatske i Srbije i Crne Gore predstavljaju pozitivan pomak ali upozorava da "pomirenja i zdravih odnosa neće biti dok su na političkoj pozornici akteri koji su sudjelovali u raspadu" bivše Jugoslavije, prenosi RFE. Odbacujući usporedbe s nekadašnjim njemačkim kancelarom Willyjem Brandtom, Jovićević podsjeća da se Brandt i sam borio protiv njemačkog fašizma dok je Marović svojedobno "zagovarao rat među narodima pod stupidnim izgovorom 'rata za mir'", podsjeća Jovićević. "I sam Mesić je sudjelovao. Istina, mora se priznati da je on vrlo brzo, shvativši kud vodi Tuđmanov nacionalizam, ogradio se od toga", dodaje Jovićević. On smatra da je sama gesta isprike početak dobre suradnje i boljih odnosa između Hrvatske i SCG, koji će se uspostavljati na području gospodarstva jer, prenosi postaja Jovićevićeve riječi, "kada su u pitanju interesi, mnoge se stvari zaboravljaju na svim stranama". Što se tiče tužbe za genocid koju je Hrvatska pokrenula protiv SCG-a te zahtjeva za isplatom ratne odštete u visini 15 milijardi eura, Jovićević predviđa da će to biti kamen spoticanja: "Ne vjerujem ni da će aktualna vlast u Hrvatskoj a vjerujem ni ona sljedeća zbog vlastitog javnog mnijenja imati snage da jednostavno skine s dnevnog reda taj zahtjev koji se Srbiji postavlja kao uvjet i u odnosu na Bosnu i u odnosu na Hrvatsku", prenosi RFE njegove riječi. Regija/Europa ============= RFE/Prag - I Sarajevo očekuje ispriku Nakon isprika koje su razmijenili hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović, predstavnici vladajućih stranaka u Bosni i Hercegovini poručuju da i njihova zemlja očekuje ispriku ali zastupaju različite stavove o tome tko bi se kome trebao ispričati, ističe Radio Slobodna Europa. Glavni tajnik Stranke demokratske akcije Šefik Džaferović pozdravlja isprike predsjednika Hrvatske i SCG-a ali poziva čelnike SCG i Hrvatske da se ispričaju zbog "zločina i šteta koje su susjedne zemlje tijekom rata nanijele BiH i njenim građanima koji su očigledno bili najveće žrtve", prenosi RFE. Džaferović odbacuje tvrdnje zagrebačkih i beogradskih dužnosnika da se nemaju zbog čega ispričati, upozoravajući ih da imaju "krivu sliku o ratu u BiH" jer prema "BiH je učinjena agresija i upućujem ih da barem pogledaju presude haaškog suda za ratne zločine u Bosni pa će sigurno zaključiti da svakako imaju razloga za ispriku građanima i državi BiH". Predsjednik Hrvatske narodne zajednice Milenko Brkić drži da s obzirom na rat BiH s pravom očekuje ispriku čelnika Hrvatske i SCG-a koji po njegovu mišljenju snose poveliku odgovornost za stanje u BiH. Isprika je po njemu "polazna karika, polazna stuba odakle treba ići dalje u izgrađivanju povjerenja i traženja formula za suživot", prenosi RFE. Predsjednik Fondacije za mir i rješavanje kriza Ranko Risojević ističe da se svi trebaju ispričati BiH ali i da BiH mora "pomesti pred svojim vratima". Što se pak tiče izjave hrvatskog predsjednika Stipe Mesića da bh. narodi služe kao most suradnje prema susjednim zemljama, Risojević upozorava da je "Bosna često našim lijevim i desnim susjedima most preko kojeg oni prolaze ne plaćajući mostarinu". Nezavisne novine/Banja Luka - Visoki pokrovitelj crne stvarnosti u BiH Dok druge tranzicijske zemlje velikim koracima grabe prema euro- integracijama, Bosna i Hercegovina klizi prema ponoru, i gospodarskom i socijalnom, za što je odgovorna vlast, a prije svih Paddy Ashdown, napisao je u otvorenom pismu visokom predstavniku Paddyju Ashdownu u banjalučkim Nezavisnim novinama predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik. Ashdownova samovolja i nedemokratičnost, te uska suradnja s nacionalističkim strankama koje nisu drugo do paravan za prikrivanje pljačke, glavni su uzroci katastrofalnog stanja u BiH, tvrdi Dodik. Ashdown uzalud govori kako je vojnik, a ne diplomat, piše Dodik. "Imala je Europa, koja se dizala iz ruševina nakon Drugog svjetskog rata, jednog vojnika koji je mogao biti ponosan na njenu poslijeratnu gospodarsku i demokratsku obnovu", piše Dodik, a to je bio Dwight Eisenhower a slično je bilo i u Japanu s Douglasom McArthurom, kaže Dodik i dodaje: "Lako je konstatirati da u BiH nisu na djelu principi koji su rukovodili vojnike Eisenhowera i McArthura u njihovom vizionarskom i odgovornom djelovanju". "Tako ispada da je međunarodna zajednica, u stvari, visoki pokrovitelj svega onoga što je crna stvarnost Bosne i Hercegovine i njenih ojađenih građana", smatra Dodik. The Spectator/London - Rat u Bosni kao poligon za obuku islamskih terorista Londonski tjednik Spectator u petak piše o ulozi rata u Bosni u pripremi i uvježbavanju islamskih terorista za njihova kasnija djelovanja (po BBC-u). U članku pod naslovom "Kako smo trenirali Al Kaidu" tjednik navodi da su se tijekom rata u Bosni islamski teroristi obučavali za djelovanja u inozemstvu, a uloga tog rata u obuci Al Kaide prešućuje se, piše list. Za oko četiri tisuće dobrovoljaca mudžahedina iz Europe, Sjeverne Afrike i s Bliskog istoka koji su se borili zajedno s bosanskim muslimanima jednom je američki izaslanik Richard Holbrooke rekao da bez njih bosanski muslimani ne bi opstali, iako je kasnije priznao "da je njihov dolazak bio savez s vragom od kojega se Bosna još uvijek oporavlja", primjećuje list. Rat u Bosni još uvijek tema koja se izbjegava iz moralnih razloga jer iako većina liberalnih komentatora intervenciju zapada u Bosni drži dobrim potezom "očigledno je da je bila nedovoljna i došla prekasno", zaključuje se u članku. Politika/Beograd - Grčka ulaganja u koridor 10 i balkanska gospodarstva U tzv. "Planu za rekonstrukciju Balkana" Grčka sudjeluje iz vlastitog proračuna s 550 milijuna eura, namijenjenih gospodarskom razvoju susjeda, pri čemu se izrijekom spominju SCG, Albanija, Bugarska, Makedonija i BiH, no projekti, za koje je novac namijenjen, kasne u realizaciji, piše beogradska Politika u petak. Koridor 10 od iznimnog je značaja za Grčku i zamjenik ministra vanjskih poslova te zemlje, Andreas Loverdos naziva ga "grčkim velikim i najproduktivnijim ciljem", prenosi Politika. List navodi, pozivajući se na izvore bliske veleposlanstvu Grčke u SCG-u, iznenađena priopćenjem ministarstva prometa i telekomunikacija Srbije "o pravom stanju stvari u svezi s donacijom koju srpska vlada očekuje od Atene", a riječ je o 222,5 milijuna eura određenih SCG-u za gradnju ceste od Leskovca do makedonske granice na europskom koridoru 10 i dalekovoda od Niša do Skopja. Srpsko ministarstvo prometa, između ostalog, navodi kako kašnjenje ide "na dušu" Grcima, no Loverdos je izjavio da "odgovornost za kašnjenje oba projekta, drugi je zgrada zajedničkih institucija Federacije u Sarajevu, pripada našim balkanskim partnerima". U grčkim izvorima naglašava se da se za projekte u Srbiji traži potpuna tehnička dokumentacija jer "bez podnošenja podataka, koji dokumente čine potpunima, nemoguće je razmatranje projekta od strane tehničkog savjetnika grčke vlade", prenosi Politika. Le Figaro/Pariz - Rim predlaže određivanje kvota za useljavanje u EU Zauzimajući se za "ljudsko i razumno" rješenje problema useljavanja, talijansko je predsjedateljstvo EU-a uvrstilo tu temu u dnevni red neslužbenog susreta ministara pravosuđa i unutarnjih poslova, zakazanog u petak i subotu u Rimu, piše u "Le Figarou" Alexandrine Bouilhet. Prema talijanskom prijedlogu, svaka bi članica trebala uvesti useljeničke kvote prema kriteriju nacionalnosti, "sukladno svojim gospodarskim potrebama i povijesnim i kulturnim vezama s trećim zemljama", izvješćuje Bouilhet, napominjući da ta reforma na "američki način" koju zagovara Italija, ima prešutnu potporu Europskog povjerenstva i većine prijestolnica. Zahvaljujući nedavnom uvođenju kvota za neke balkanske zemlje i za Sri Lanku, Italija tvrdi da je "u potpunosti prekinula ilegalno useljavanje iz tih zemalja", dodaje novinarka. Talijanski prijedlog otvara pukotinu u schengenskom sustavu slobodnog kretanja osoba i izaziva zabrinutost nordijskih zemalja koje su tradicionalno neprijateljski raspoložene prema bilo kakvom obliku useljavanja, pa je talijansko predsjedateljstvo odlučilo da će Europskom povjerenstvu povjeriti izradu studije o izvedivosti tog prijedloga, napominje Bouilhet. IHT/Pariz - Francuska dobiva toliko željenu potporu u EU-u Dok svjetski ministri trgovine u Cancunu raspravljaju o budućim subvencijama u poljoprivredi, europski kreatori poljoprivredne politike još su jače protiv njenog temeljitog preispitivanja koje se približava s pripremama širenja EU-a na istok, piše pariški International Herald Tribune. "Dvije ključne zemlje koje će u svibnju pristupiti Uniji, Poljska i Mađarska, već su izrazile snažnu podršku dosadašnjoj europskoj poljoprivrednoj politici. Njihova glasačka snaga u Uniji trebala bi učvrstiti otpor dalekosežnim promjenama i poduprijeti položaj Francuske kao glavnog branitelja dosadašnjeg načina subvencioniranja", piše list. Endre Juhasz, mađarski ministar za europske integraciju kaže kako se njegovoj zemlji ne sviđaju velike reforme budući da je poljoprivreda za njih važan sektor, prenosi list, dodajući kako bi Mađarska i Poljska tako "poduprle čvrstu jezgru" koju već čine Francuska, Španjolska, Grčka i Italija. Za Francusku to predstavlja povoljan razvoj događaja, nastavlja list, jer su se "godinama francuski političari bojali kako će širenje Europske Unije značiti slabljenje francuske moći i utjecaja u Europi. Ali u pitanju poljoprivredne politike, proširenje će donijeti silno željenu moralnu i političku potporu". La Repubblica/Rim - Ofenziva protiv Europe u Cancunu U Cancunu snažna ofenziva zemalja u razvoju protiv protekcionizma bogatih u teškoće dovodi dvojac Europa-SAD koji se našao u defenzivi, piše o razvoju razgovora na skupu WTO-a rimska La Repubblica. "Europljani i Amerikanci nisu očekivali tako organiziran i jedinstven napad na politike poljoprivrednih subvencija" i zanosili su se mišlju da će summmit držati pod nadzorom bilateralnim sporazumom o postupnom ukidanju protekcionističkih mjera", piše list. EU i SAD su podcijenili pojavu nove političke snage, skupine G-22, koja raste naočigled a predvode je Kina, Indija, Brazil i Meksiko, ocjenjuje list. Ta je skupina odbacila ustupke koje su pripremili EU i SAD, na što je SAD reagirao tražeći u zamjenu za smanjenje subvencija smanjenje carinskih pristojbi Kine i Indije, koje nisu prihvatile mogućnost uspostave takve "simetrije", navodi list. "Još u većim teškoćama našao se EU. Ne samo stoga što je gospodarska supersila s najvećim protekcionističkim barijerama na štetu siromašnih zemalja, već i stoga što je tek mukotrpno postigla dogovor o mini reformi zajedničarske poljoprivredne politike, koji je skromno i postupno smanjivanje protekcionizma. Premalo za zemlje u razvoju. No europski povjerenik Pascal Lamy jučer je kazao da ta reforma 'nije na stolu za pregovore', jer kao pravi Francuz zna na kakve bi otpore naišao u Parizu pri ponovnom otvaranju pitanja pomoći za poljoprivredu", piše list ocjenjujući da "postoji rizik da skup WTO-a u Cancunu završi fijaskom poput onoga u Seattleu". WT/Washington - Stvaranje i razbijanje saveza u Cancunu "Zemlje u razvoju stvaraju moćan blok na sastanku WTO-a u Cancunu, i mijenjaju dinamiku pregovora oko ključnih pitanja, agresivno gurajući svoje ciljeve", piše Washington Times u osvrtu na tijek skupa WTO-a u Cancunu. Američki i Europski dužnosnici oklijevaju raspravljati o podjeli između razvijenih i zemalja u razvoju jer se mnogi savezi stvaraju na temelju pojedinačnih pitanja, neovisno o geografiji ili gospodarstvu, piše list no napominje da je najnoviji savez promijenio način dosadašnjeg pregovaranja. "'Dogodilo se nešto novo', kaže Brink Lindsey, direktor Centra za studije trgovinske politike Cato instituta: 'Brazil, afričke zemlje i drugi ustraju na područjima koja mogu potpomoći trgovinu, ali bi to previše zahtijevalo od SAD-a i EU-a'", prenosi list. "Sjedinjene Države i Europa, sada manje ujedinjene, pokušavaju dobiti potporu za svoju vlastitu poziciju, što je potez koji bi mogao podijeliti postojeće koalicije", piše Washington Times, prenoseći i izjavu jednog neimenovanog višeg američkog dužnosnika koji kaže da je strategija SAD-a dobiti široku koaliciju zemalja koje žele liberalizaciju trgovine. "Mislim da smo većinu iz grupe G-21 pridobili na našu stranu", kazao je navedeni dužnosnik listu. Il Messaggero/Rim - Berlusconijev osobni revizionizam Silvio Berlusconi je do sada izbjegavao govoriti o fašizmu, a njegova odsutnost s obilježavanja dana sloma fašističke Italije upućuje na "vrlo personalizirani povijesni revizionizam", piše rimski Il Messaggero glede Berlusconijevih izjava o naravi Mussolinijeve diktature danih britanskom listu Spectator. Berlusconi u fašizmu vidi "samo godine potpore koju je režimu davala konformistička Italija za koju izgleda da smatra da sliči njegovom izbornom tijelu kojega čine srednji staleži željni inovacija ali i stabilnosti", zaključuje komentator lista. "Berlusconi koji sada kaže da 'Mussolini nikada nikoga nije ubio' do sada je izbjegavao pitanje fašizma i imao je sramežljiv odnos prema njemu", primjećuje list. Preveliko zadržavanje na fašizmu za Berlusconija "koji vodi protukomunistički križarski rat riskira skrenuti pozornost s glavnog cilja". "Dakle, ili ništa, ili malo, a ako se o fašizmu mora govoriti neka to bude 'light fašizam'", ocjenjuje list i primjećuje da Berlusconi kada nekoga želi napasti naziva ga "nacistom" ili "komunistom" dok izraz "fašist" nikada ne koristi. La Repubblica/Rim - Još jedna nesmotrena Berlusconijeva izjava Predsjednik talijanske vlade je izjavom kako, za razliku od Sadama Huseina, "Mussolini nikada nikoga nije ubio" te da je slao "ljude u prisilni boravak na odmor" diskreditira samog sebe i vrijeđa sjećanje na sve koji su bili žrtve tih diktatura, piše La Repubblica u komentaru na izjavu Silvija Berlusconija danu britanskom tjedniku Spectator. "Tom izjavom Berlusconi pokazuje svoje neznanje koje bi se moglo oprostiti samo mlađem đaku a u odnosu na povijest vlastite zemlje površnost dostojnu kabaretskog zabavljača ", piše list i postavlja pitanje što se zapravo nalazi u temelju takvih političkih stajališta i gledanja na povijest. "U korijenu je jedna vrsta nepomirljivosti, čak i psihološke, s temeljima naše demokracije, želja da ih se niječe, 'revolucionarni' san o ponovnom ustrojavanju republike, ne samo izjednačavanjem antifašizma i fašizma, nego i oslobađanjem prikrivene misli da je Mussolinijeva diktatura imala izvanrednu povijesnu zaslugu da je na pravo mjesto postavila 'protudomoljubnu' ljevicu. To, poput opsesije, vlada Berlusconijem", ocjenjuje list. AFP/Pariz - EU ne može spriječiti Arafatovo protjerivanje Gotovo se sve europske zemlje protive protjerivanju palestinskog predsjednika Jasera Arafata s palestinskog područja, ali su mogućnosti pritiska kojima EU raspolaže puno manje od američkih, prenosi AFP mišljenje stručnjaka. Unija ima zasad tri mogućnosti, navodi agencija mišljenje Michaela Emersona, stručnjaka u Središtu za europske političke studije u Bruxellesu: zajednička izjava EU-a koje dosad nije bilo, "diskretna diplomacija" koja treba utvrditi jesu li Amerikanci spremni reagirati odlučnije prema izraelskom premijeru Arielu Sharonu i mogućnost uvođenja sankcija Izraelu, uz poništenje sporazuma o pridruživanju između EU-a i Izraela. Francuska se usprotivila protjerivanju čovjeka koji je, unatoč optužbama za korupciju, "simbol kao što je Winston Churchill bio za Britance, a Charles de Gaulle za Francuze", navodi agencija riječi francuskog pisca i novinara Paula Balte, velikog stručnjaka za Bliski istok. Za razliku od Francuske koja je kritičnija prema Izraelu, Njemačka nastoji podupirati dijalog s Izraelcima i s Palestincima, pa se zato Nijemci čine suzdržaniji od Francuza, ističe agencija pozivajući se na mišljenje stručnjaka za francusko-njemačke odnose. Le Figaro/Pariz - Europa je muzej za elite U sučeljavanju s novim američkim carstvom, Europa se pokazuje zbunjenom, piše u "Le Figarou" od petka Guy Sorman, esejist. "Kako euro nije zamijenio dolar, a naše socijaldemokratsko gospodarstvo nije uspješna alternativa američkom tržištu, Europa siromašnim zemljama, a ni vlastitim siromasima ne nudi plan razvoja", ocjenjuje Sorman. Spori rast koji je još više usporen zahtjevima zelenih, pretvara ju pomalo u muzej u kojemu elite dobro žive, ali koji nema prozora za naraštaje koji dolaze, ističe autor. Le Monde/Pariz - Europa treba poduprijeti SAD u Iraku i Sjevernoj Koreji Lako je reći da je rješenje za Irak u povratku Amerike UN-u i u prenošenju ovlasti na irački puk, ali u sadašnjim okolnostima nikakvo demokratsko rješenje nema izgleda, analizira za "Le Monde" Thierry de Montbrial. Prava pogibao nije u tome da SAD od Iraka načini koloniju, već da, pod pritiskom domaće javnosti, prerano odustane od svojih obveza, dok se "međunarodna zajednica" još nije pripremila za preuzimanje zadaće na tako osjetljivom terenu, piše autor. Europljanima nije u interesu da na štetu SAD-a traže dio vlasti u Bagdadu i najbolje što mogu učiniti je da, u UN-u, pomognu Washingtonu svojim znanjem, iskustvom i, dakako, konkretnim sredstavima, ističe list. Uz Irak, gospodarsko i socijalno stanje u Sjevernoj Koreji je takvo da će, i bez rata, posljedice za to područje i za svijet biti povelike, ističe list. Europa treba djelatno pripremiti - bilo da je riječ o Iraku ili o Sjevernoj Koreji, sadašnje i buduće članice Unije imaju prigodu da pokažu kako je moguća jedinstvena politika, ne dvojeći između pristajanja i protimbe SAD-u. Liberation/Pariz - Prikaz knjige Michaela Ignatieffa Međunarodni terorizam je svjetska prijetnja protiv koje se Sjedinjene Države nakon 11. rujna 2001. bore vojnim i političkim putem koji podrazumijeva preuređenje država kako ne bi postale utočišta za Al Kaidu i za njezine pristaše, piše "Liberation" predstavljajući knjigu Michaela Ignatieffa, profesora na Harvardu. Knjiga "Kabul-Sarajevo, nove granice carstva" koju je Ignatieff napisao prije rata u Iraku, zvuči kao upozorenje onima u Bushovoj upravi koji su u napasti da zanemare ono što Anglosaksonci zovu "nation building", piše list. Ne želeći moralizirati o novom američkom intervencionizmu, Michael Ignatieff poziva SAD da u potpunosti preuzme svoje obveze na područjima na kojima želi uspostaviti mir, ali da pritom bude skroman, jer je rat u Vijetnamu pokazao da "imperijalistička sila malo znači u sučeljavanju s narodom koji više nema što izgubiti", zaključuje list riječima profesora Ignatieffa. Tema dana: Ubojstvo Anne Lindh ============================== SZ/Muenchen - Uzorno švedsko društvo ima i svoje naličje Švedska ministrica vanjskih poslova Anna Lindh bila je jedna od najistaknutijih zagovornica eura pa vremenska podudarnost njezina ubojstva i referenduma o uvođenju zajedničke europske valute čini pitanje o političkom motivu gotovo suvišnim, smatra Sueddeutsche Zeitung. Ubojstvo švedske političarke priziva u sjećanje ubojstvo nekadašnjeg švedskog premijera Olofa Palmea koje je ostavilo duboke tragove u društvu, narušivši vjeru starijih Šveđana u čvrst nadzor države nad svim sferama političkog života, tumači muenchenski list. Dobro funkcioniranje švedskog društva i veliki ugled švedske demokracije potiskuju u drugi plan probleme u sustavu socijalnog i zdravstvenog osiguranja i latentni rasizam, koji se ne očituje samo zato što to zabranjuje načelo političke korektnosti, ističe SZ. Posrijedi je zapravo licemjerje budući da je Švedska jedan od najvećih izvoznika oružja u svijetu koji šalje svoje proizvode i u krizna područja, naglašava Sueddeutsche Zeitung. Der Standard/Beč - Euro - ostavština ubijene Anne Lindh Iako sama ocjena možda sugerira manjak pijeteta, ubojstvo švedske ministrice vanjskih poslova Anne Lindh poboljšalo je izglede za pozitivan ishod švedskog referenduma o uvođenju eura, primjećuje Der Standard. Mnogi neodlučni švedski građani mogli bi odobriti uvođenje zajedničke valute kako bi signalizirali da odbacuju nasilje, prenosi austrijski list mišljenje politologa, izdvajajući i izričiti poziv povjerenice EU-a za okoliš, Šveđanke Margot Wallstroem, da njezini sunarodnjaci sudjeluju na referendumu jer je to najbolja mogućnost za iskazivanje poštovanja Anni Lindh. Pritom list ističe da su i zagovornici i protivnici eura u središte svoje kampanje stavili upravo sigurnost, sugerirajući da samo njihova politika jamči očuvanje društvenog modela koji Šveđani smatraju svojom posebnošću. Referendum o uvođenju eura nadilazi švedske okvire budući da bi negativan ishod znatno otežao nastojanje britanske i danske vlade da organiziraju i izbore pobjedu na referendumima o pristupu gospodarskoj i monetarnoj uniji, posjeća Der Standard. FT/London - Lindh se često suprotstavljala Sjedinjenim Državama Ubijena švedska ministrica vanjskih poslova Anne Lindh imala je naviku, kao i u osamdesetima ubijeni švedski premijer Olof Palme, da se suprotstavlja Sjedinjenim Američkim Državama, piše The Financial Times (po BBC-ju). No, dok je Olof Palme komentarima znao naljutiti Amerikance, Lindh se nikada nije posvađala s nekim od svojih američkih sugovornika, primjećuje list. Jednom prilikom Colin Powell je izjavio da - kada je Švedska u pitanju - najviše voli glazbenu skupinu Abba, automobile Volvo i Annu Lindh, na što ga je ona upitala zašto ju je stavio tek na treće mjesto, prenosi list. Kada je riječ o ratu u Iraku, švedska ministrica Lindh "neskriveno se protivila američkoj međunarodnoj politici, nazivajući Busha usamljenim jahačem", podsjeća Financial Times. IHT/Pariz - Na pomolu novi val političkog nasilja u Europi? Umorstvo švedske ministrice vanjskih poslova Anne Lindh moglo bi biti još jedan u nizu znakova političkih i društvenih napetosti u Europi, piše International Herald Tribune (po VOA-i). List bilježi da Šveđani još uvijek dobro pamte umorstvo premijera Olofa Palmea sredinom osamdesetih na ulicama Stockholma koje je ostalo nerazjašnjeno, kao što se i za ubojicom Anne Lindh još uvijek traga, podsjeća IHT. Stavljajući umorstvo Anne Lindh u širi europski kontekst, list podsjeća da su posljednjih godina ubijena dva istaknuta europska političara - srpski premijer Zoran Đinđić i nizozemski desničar Pim Fortuyn. "Znači li to da političke i društvene napetosti u Europi vode novom valu političkog nasilja", pita IHT. Le Figaro/Pariz - Vjera u europsku budućnost - motiv ubojstva Anne Lindh? Ubojstvo švedske socijaldemokratske ministrice vanjskih poslova Anne Lindh zacijelo neće imati izravne političke posljedice ali će se, dugoročno gledano, švedski građani pitati koji su razlozi tog besmislenog i gnusnog zločina, piše u uvodniku "Le Figaroa" Georges Suffert. Premda slovi kao mirna zemlja bez velikih socijalnih razlika, u Švedskoj postoje trajni antagonizmi, o čemu svjedoči ubojstvo Olofa Palmea prije sedamnaest godina, podsjeća list. Postavka da je razlog ubojstva Anne Lindh to što je bila pristaša uvođenja eura u Švedsku ne stoji na čvrstima nogama, ocjenjuje list. Ukoliko pak istraga pokaže da je razlog ubojstva bila njezina uspješnost u politici - o njoj se govorilo kao o nasljednici Goerana Persona - to znači da u Švedskoj postoje pristaše političkog nasilja, ističe "Le Figaro". Anna Lindh nije se plašila europske budućnosti i smatrala je da njezina zemlja ne može trajno ostati na rubovima kontinenta koji se postupno organizira, ističe list, pitajući je li ta vjera u budućnost kriva za njezinu smrt. (Hina) akoz