ARAFAT: 'PERSONA NON GRATA' U IZRAELU

JERUZALEM, 12. rujna (Hina/AFP) - Osporavani čelnik Palestinaca Jaser Arafat, koji je više od 40 godina simbol njihove borbe za neovisnost, postao je 'persona non grata' u Izraelu, deset godina nakon potpisivanja sporazuma iz Osla koji su ga pretvorili u partnera židovske države.#L# Bivši gerilac izabran 1996. godine velikom većinom za predsjednika palestinske samouprave u svojoj 74 godini života dalje je vrlo popularan među Palestincima, što potvrđuju brojni prosvjedi na palestinskim teritorijima održani nakon što je izraelska vlada donijela načelnu odluku da ga protjera iz Izraela. Iako Palestinci kritiziraju njegove autokratske metode i korupciju unutar palestinskih vlasti sve se to zaboravi kada se "Stari" - kako ga zovu njegovi bliski suradnici - nađe na nišanu Izraela. Poslije potpisivanja sporazuma iz Osla o palestinskoj autonomiji 13. rujna 1993. godine, što mu je godinu dana kasnije donijelo Nobelovu nagradu za mir, Arafat je postao mirovni partner tadašnjeg izraelskog premijera Yitzhaka Rabina u traženju rješenja sukoba između dva naroda. Međutim, Rabinovo ubojstvo 1995. godine, prepreke na terenu u provedbi sporazuma i niz palestinskih samoubilačkih atentata u Izraelu mijenja situaciju i ono što je do tada učinjeno. Od izbijanja druge Intifade u rujnu 2000. godine, izraelska se vlada počinje udaljavati od Arafata kojeg optužuje da ne čini ništa kako bi spriječio atentate i suzbio terorizam. Ariel Sharon, izraelski premijer, koji je na vlast došao u ožujku 2001. godine stavio je Arafata "izvan igre" i odlučio ne surađivati s njime. Dva dana nakon atentata na SAD 11. rujna 2001. godine Sharon je čak usporedio Arafata s najoglašenijim svjetskim teroristom Osamom bin Ladenom. Malo po malo Washington zauzima izraelsko stajalište iako je američki predsjednik George W. Bush prošle godine proglašenje palestinske države nazvao 'conditio sine qua non'. S izuzetkom posjeta tri druga grada na Zapadnoj obali u svibnju 2002. godine, Arafat nije od prosinca 2001. godine napustio Ramalah gdje je u svom stožeru pod stalnom opsadom izraelske vojske. Arafat je cijeli život pokazivao sposobnost snalaženja u bezizlaznim situacijama, ponavljajući svojim sugovornicima: "Oj, planino vjetar te neće srušiti". Rođen kao Mohammad Abdel Rauf al-Qudva al-Husseini 4. kolovoza 1929. godine u Kairu, on se sa 17 godina priključio oružanim palestinskim skupinama koje se borile protiv stvaranja židovske države, a 1947. i 1948. godine sudjelovao je u borbama između Arapa i Židova, a zatim i u ratu 1948. koji je doveo do stvaranja židovske države. Slomljen izraelskom pobjedom, Arafat se vratio na sveučilište u Kairu gdje je studirao građevinu, a s vremenom se sve više uključivao u palestinske političke krugove. Odlazi u Kuvajt gdje 1959. osniva pokreta Fatah za borbu protiv Izraela. U veljači 1969. godine Arafat, poznatiji tada pod svojim ratnim imenom Abu Amar, izabran je za predsjednika Izvršnog odbora Organizacije za oslobođenje Palestine (PLO). Nakon što su ga iz Jordana prvi put 1970. godine protjerale postrojbe kralja Huseina, a zatim iz Libanona izraelska vojska 1982., njegov ga put vodi u Tunis. Kada je napustio vojnu opciju i kada je 1987. godine izbila prva Intifada koju on inspirirao i kontrolirao, Arafat se odlučuje za pregovore s Izraelom. U srpnju 1994. godine, manje od godinu dana od potpisivanje sporazuma iz Osla, Arafat se trijumfalno vraća na palestinske teritorije. Njegov san je i dalje povratak u arapski istočni dio Jeruzalema, kojeg je 1967. godine okupirao Izrael, i molitva u džamiji al-Aqsa, trećem svetom mjestu islama. Kao sunitski musliman, Arafat se oženio 1992. godine svojom asistenticom Suhom Tawil i u tom je braku rođena kćerka Zahwa. (Hina) bis nab