ZAGREB, 12. rujna (Hina) - Najvažniji zadatak mađarske gospodarske politike u mjesecima prije priključenja Europskoj uniji (EU) je pripremiti male i srednje tvrtke na promjene, budući ih se smatra temeljem gospodarstva, a za
prilagodbu gospodarstva tržištu EU-a u Mađarskoj postoji i tzv. Europski plan koji raspolaže sredstvima od 150 milijardi forinti (oko 610 milijuna eura).
ZAGREB, 12. rujna (Hina) - Najvažniji zadatak mađarske gospodarske
politike u mjesecima prije priključenja Europskoj uniji (EU) je
pripremiti male i srednje tvrtke na promjene, budući ih se smatra
temeljem gospodarstva, a za prilagodbu gospodarstva tržištu EU-a u
Mađarskoj postoji i tzv. Europski plan koji raspolaže sredstvima od
150 milijardi forinti (oko 610 milijuna eura).#L#
Istaknuo je to voditelj Ureda za trgovinu pri mađarskom
Veleposlanstvu u Hrvatskoj Tibor Suilt na današnjem susretu s
novinarima. SUsret je održan u povodu kolektivne mađarske izložbe
na predstojećem Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu, a u
sklopu kojega će se predstaviti 25 mađarskih tvrtki.
Ulazak u EU (1. svibnja iduće godine) u mađarsko će gospodarstvo
unijeti velike promjene, a najviše će ih, po Suiltu, osjetiti
mađarski poljoprivrednici, koji će u početku dobivati tek 25 posto
poticaja od onih koje dobivaju u drugim zemljama EU. Mađarska Vlada
te poticaje može dopuniti do 55 posto, no to je još uvijek tek
polovica od onoga što primjerice dobivaju francuski
poljoprivrednici.
"Loše" utjecaje osjetit će i mađarska nacionalna zrakoplovna
tvrtka "Malev", budući se po EU propisima zabranjuje svaka državna
potpora zrakoplovnim kompanijama, pa "Malev" sada, kaže Suilt,
intenzivno traži strateške partnere, Istodobno se trudi povećati
broj međunarodnih letova prema istočnim zemljama, među kojima i u
Hrvatsku, gdje je odnedavno uveo treći tjedni let između Budimpešte
i Zagreba.
No, Suilt naglašava i da će Mađarska očekuje da će po ulasku u EU za
subvencije dobiti oko jednu milijardu eura više sredstava nego su
uložili.
U sklopu priprema za ulazak u EU, Suilt je istaknuo i smanjenje
stope inflacije u Mađarskoj u prvih šest mjeseci ove godine ispod 5
posto (na oko 4,6 posto), a sve se više pozornosti poklanja i
razvoju turizma, posebno zdravstvenog, kroz ulaganja u oko 200
toplica u toj zemlji.
Za male i srednje tvrtke ove je godine pak iz dva fonda predviđeno
oko 230 milijuna eura za poticaje (za razvoj, izvoz, trgovinu i
ulaganje).
Gospodarske odnose Mađarske i Hrvatske Suilt je ocijenio izuzetno
dobrima, posebno u segmentu suradnje malih i srednjih tvrtki te u
turizmu, prometu i energetici. Pritom je izdvojio ulaganja MOL-a,
kupnjom 25 posto dionica INA-e za 505 milijuna američkih dolara,
kupnju Hotela Primošten i Jelsa za ukupno oko 50 milijuna eura te
ulaganje mađarske tvrtke Dunapack u izgradnju tvornice kartona i
ambalaže u Zaboku u vrijednosti 23 milijuna eura.
Ukupna vanjskotrgovinska razmjena između Hrvatske i Mađarske
prošle je godine iznosila 388 milijuna dolara, od čega je mađarski
izvoz bio 310 milijuna dolara. U prvih šest mjeseci ove godine pak
ta je razmjena iznosila 233 milijuna dolara, što je u odnosu na isto
lanjsko razdoblje porast od 36,2 posto. Pri tome je oko 1.500
mađarskih tvrtki u Hrvatsku izvezlo robe i usluga u visini 194
milijuna dolara (38 posto više nego u 2002.), dok je oko 700
hrvatskih izvoznih tvrtki u Mađarskoj ostvarilo 38,7 milijuna
dolara (porast od 27,5 posto).
(Hina) tam db