ZAGREB, 10. rujna (Hina) - Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Željko Ledinski pozvao je danas Vladu i Hrvatski sabor da iduće godine u proračunu osiguraju više sredstava za protupožarnu preventivu i za nabavu neophodne vatrogasne
opreme, a lokalnu samoupravu na izgradnju protupožarnih cesta na privatnim površinama.
ZAGREB, 10. rujna (Hina) - Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Željko
Ledinski pozvao je danas Vladu i Hrvatski sabor da iduće godine u
proračunu osiguraju više sredstava za protupožarnu preventivu i za
nabavu neophodne vatrogasne opreme, a lokalnu samoupravu na
izgradnju protupožarnih cesta na privatnim površinama.#L#
Hrvatske šume su u protupožarnu preventivu ove godine uložile oko
120 milijuna kuna, te više od 10 milijuna kuna za vatrogastvo, a
isto toliko izdvojeno je iz državnog proračuna, rekao je Ledinski
na današnjoj konferenciji za novinare.
Uznio je podatak da je ova godina po broju požara i opožarenoj
površini treća po veličini u zadnjih deset godina, te da se ukupna
šteta procjenjuje se na više od 1,7 milijardi kuna. Od ukupne
opožarene površine na šume se odnosi 6.800 hektara, od toga na
visoke šume 4.048 hektara, a na srednje i niske 2.000 hektara.
Najbolja i najefikasnija protupožarna mjera za Hrvatsku je
obrađivanje zapuštenog poljoprivrednog zemljišta jer više od 50
posto požara nastaje na takvim površinama, izjavio je rukovoditelj
Službe za ekologiju Hrvatskih šuma Petar Jurjević.
Najvećim je problemom ovogodišnjih požara naveo činjenicu da je
velika površina opožarena na relativnom malom prostoru - na otocima
Hvaru i Braču na kojima je malo opožarenih površina u državnom
vlasništvu kojima gospodare Hrvatske šume.
Zamoljen da komentira inicijativu hrvatskog predsjednika da bi
koze mogle biti dobra preventiva požarima Jurjević je odgovorio da
se toj inicijativi mora prići oprezno jer, rekao je, "kad koza dođe
u šumu, nema požara, ali nema ni šume".
Da bi ukazale na potrebu obrađivanja zapuštenog poljoprivrednog
zemljišta što je najbolja obrana od požara, Hrvatske su šume u
zadnje tri i pol godine, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i
šumarstva iz kredita Svjetske banke obnovile ili posadile 1.200
hektara površine s više od 280.000 komada maslina.
Pokrenule su i dva projekta sadnje maslina. Najveći maslinik u
Dalmaciji, površine 12 hektara podignut je pored Skradina, a drugi
od 10 hektara je u pripremi kod Žrnovnice, rekao je Ledinski.
Rekao je da je pri završetku izgradnja rasadnika kapaciteta 10
milijuna sadnica kod Zadra koji će biti okosnica svih pošumljavanja
u bližoj budućnosti.
(Hina) bma sšh