ZAGREB, 8. rujna (Hina) - Hrvatska========Delo/Ljubljana - Spor na sjevernom Jadranu ne zanima previše EUEuropa prati "najnovije neugodnosti na sjeveru Jadrana" distancirano i ne pretjerano zainteresirano, komentira Anton Hočevar u
"Delu" istup slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela na neformalnom sastanku proširenog EU-a na Lago di Garda.Kao buduća velesila, Europa ne poznaje riječi kao što su "ekskluzivno", "jednostrano" ili nešto slično, toga više nema u njenom rječniku, ističe autor u osvrtu na tumačenje ministra Rupela po kojem Hrvatska želi "jednostrano" uspostaviti "isključivu ekonomsku zonu"."A onima koje hvata panika prije izbora ipak ne upućuje previše kritika kad tresu orahe ili mlate praznu slamu", zaključuje Hočevar u povodu istupa slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela prikaza europskim kolegama na neformalnom sastanku u Lago di Garda kako Hrvatska želi napraviti "isključivu ekonomsku zonu" i to "jednostrano", komentator "Delo" Anton Hočevar.Regija/Europa
ZAGREB, 8. rujna (Hina) -
Hrvatska
========
Delo/Ljubljana - Spor na sjevernom Jadranu ne zanima previše EU
Europa prati "najnovije neugodnosti na sjeveru Jadrana"
distancirano i ne pretjerano zainteresirano, komentira Anton
Hočevar u "Delu" istup slovenskog ministra vanjskih poslova
Dimitrija Rupela na neformalnom sastanku proširenog EU-a na Lago di
Garda.
Kao buduća velesila, Europa ne poznaje riječi kao što su
"ekskluzivno", "jednostrano" ili nešto slično, toga više nema u
njenom rječniku, ističe autor u osvrtu na tumačenje ministra Rupela
po kojem Hrvatska želi "jednostrano" uspostaviti "isključivu
ekonomsku zonu".
"A onima koje hvata panika prije izbora ipak ne upućuje previše
kritika kad tresu orahe ili mlate praznu slamu", zaključuje Hočevar
u povodu istupa slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija
Rupela prikaza europskim kolegama na neformalnom sastanku u Lago di
Garda kako Hrvatska želi napraviti "isključivu ekonomsku zonu" i to
"jednostrano", komentator "Delo" Anton Hočevar.
Regija/Europa
=============
CSM/Boston - RS se ne želi suočiti sa činjenicom ratnih zločina
U srpskom entitetu u BiH vlast i javnost ne žele se suočiti sa
činjenicom da su njihovi građani na području Republike Srpske
počinili strašne zločine, piše bostonski Christian Science Monitor
(po VOA-i) u reportaži iz istočne Bosne, gdje je u blizini Zvornika
otkrivena još jedna masovna grobnica.
"Kao i u drugim sličnim slučajevima u prošlosti, vlast će šutjeti, a
tako će se ponašati i građani", prenosi CSM u reportaži iz istočne
Bosne izjavu čelnika Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici
Srpskoj Branka Todorovića. Navode se i riječi novinarke lokalnog
radija koja primjećuje da su "mnogi tamošnji Srbi krivi i da se
mnogi osjećaju krivima, međutim izlaz nalaze u tvrdnji da su i Srbi
ubijani, samo što se o zločinima Bošnjaka malo govori", prenosi
list njezine riječi.
Iako su u ratu stradavali ljudi svih nacionalnosti, ističe američki
novinar, "pokolji nad Bošnjacima bili su dio sustavne,
organizirane politike, za razliku od zločina u kojima su žrtve bili
Srbi". Čelnik vladina povjerenstva za potragu za nestalima Amor
Mašović primijetio je, prenosi list, da se "Srbi neće probuditi sve
dok međunarodna zajednica detaljno ne utvrdi što se u Bosni i
Hercegovini događalo između 1992. i 1995".
APA/Beč - Vjerski čelnici u BiH premalo pridonose suživotu
Vjerski čelnici u Bosni i Hercegovini premalo pridonose suživotu na
samom terenu, izjavljuje za APA-u Werner Wnendt, zamjenik Visokog
predstavnika međunarodne zajednice u BiH Paddyja Ashdowna.
Vjerski čelnici mogli bi odigrati strahovito važnu ulogu u
uspostavi mira "ali to po mom mišljenju ne čine", napominje Wnendt.
Takvu ocjenu potkrepljuje i Wnendtov suradnik Alxeander Rhotert,
domećući da su "neki duhovnici u vezi s nacionalističkim strankama
čak vodili predizbornu borbu".
Ravnatelj misije OESS-a u Bih Robert Beecroft podsjeća da u početku
predstavnici islama, katoličanstva, pravoslavlja i židovstva
gotovo uopće nisu međusobno komunicirali ali je u proteklih šest
godina njihov odnos "malo zatoplio". "No, njihovi se ciljevi
razilaze. Predstavnik srpske pravoslavne crkve priželjkuje samo
povrat imovine koju su konfiscirali komunisti, napominje Beecroft.
Kardinal se pak po Beecroftovim riječima zalaže za uvođenje
katoličkog vjeronauka u škole - 'to je dinamit u ovoj zemlji',
tumači Beecroft. Najumjereniji je po njegovim riječima islam. 'To
su Europljani koji su tek pukim slučajem muslimani'", prenosi
agencija riječi ravnatelja OESS-ove misije u BiH.
Oslobođenje/Sarajevo - Nacionalne stranke ne mogu ujediniti
Mostar
Mostarske političke stranke i partije, SDA, HDZ, SBiH i SDP i
njihove središnjice, bez obzira žele li ili ne jedinstven Mostar,
nisu ga sposobne reintegrirati, piše u subotu Sarajevsko
Oslobođenje analizirajući političke i društvene odnose u Mostaru.
"Sve dok će Mostar biti podijeljen na dva dijela - hrvatski i
bošnjački - kao što je sada, Bosna i Hercegovina će biti podijeljena
na tri - srpski, bošnjački i hrvatski - kao što je i sada", piše
Oslobođenje i naglašava da bi ovaj mjesec mogao biti odlučujući za
sudbinu podijeljenog Mostara.
"Komisija koja je bila formirana da izradi statut Mostara kao
jedinstvene gradske cjeline, ništa nije postigla. SDA se u ovoj
fazi najodlučnije protivi ujedinjenju, a podršku za to ima i u
dijelu gradskog rukovodstva SDP-a. Takav svoj stav obrazlažu
strahom da bi u ujedinjenom gradu bošnjački nacionalni interesi
mogli biti ugroženi, jer bi Hrvati u tom slučaju bili brojniji i
moglo bi doći do klasičnog oblika političke supremacije", piše
list. "Ovakav oprez dijela bošnjačkih političkih struktura, ako se
isključe osobni ciljevi i interesi pojedinaca, možda je i realan i
opravdan, ali samo pod uvjetom da Mostar bude jedinstven grad samo
dvaju naroda - hrvatskoga i bošnjačkog. A svi dosadašnji pokušaji
ponovnog ujedinjavanja grada uglavnom su se na to i svodili. Tu Srba
i takozvanih 'ostalih', jednostavno nema. Kao da nikada nisu ni
postojali", piše list i napominje da "nikada u povijesti BiH, pa
tako i Mostara, dva naroda nisu odlučivala o zajedničkoj sudbini".
"Jedinstvo se moglo zasnivati isključivo na tradicionalnom
bosanskom tronošcu. Ako mu se jedna noga izmakne, on pada. To važi i
za Mostar", stoji u komentaru.
"Ne treba biti naivan, pa očekivati da grad ujedine SDA i HDZ", a za
Mostar postoje samo dvije mogućnosti: "ili da visoki predstavnik
nizom svojih odluka i dekreta ujedini grad, ili da ustanovi posebnu
skupinu u kojoj bi bili isključivo nezavisni pojedinci koji ne
pripadaju vladajućim političkim strankama i partijama", piše
Oslobođenje.
The Daily Telegraph/London - Rat je narušio zdravlje stanovnika
Sarajeva
Porast broja oboljelih od PTSP-ja i raka kao posljedica rata i
korištenja streljiva s osiromašenim uranom upućuje na zaključak da
Sarajlije još nisu pronašle mir iako je rat u njihovom gradu
završen, piše u subotu Daily Telegraph (po BBC-ju).
Iako ravnateljica onkološkog odjela sarajevske bolnice odbacuje
tvrdnju da trenutačno u Sarajevu više ljudi umire od raka nego prije
rata, profesor psihijatrije na sarajevskom sveučilištu drži da su
tvrdnje o porastu oboljelih od posttraumatskog stresa među
Sarajlijama istinite, prenosi londonski list.
Broj samoubojstava, posebice među osobama starijim od 65 godina,
također je porastao za 40 posto, prenosi list. Profesor
psihijatrije tumači taj trend velikim gospodarskim i socijalnim
problemima a jedan bosanski dužnosnik tvrdi da je "u ratu za sreću
bilo dovoljno imati litru pitke vode dok je danas ideal sreće
automobil i odmor u inozemstvu", prenosi Daily Telegraph.
RFE/Prag - Razlozi Đukanovićevog odbijanja da svjedoči u Haagu
Postaja Radio Slobodna Europa u ponedjeljak objavljuje prilog u
kojem se bavi razlozima odbijanja predsjednika vlade Crne Gore Mila
Đukanovića da svjedoči u Haagu.
Đukanović tvrdi da se neće pojaviti u Haagu čak ni u svojstvu
svjedoka jer da mu "moralni kodeks ne dozvoljava da trčkara van Crne
Gore nudeći strancima ili stranim sudovima dokaze", prenosi
postaja te navodi da "neki analitičari tvrde da se ovdje ustvari ne
radi o pitanju suradnje sa Haagom, već da je Đukanoviću haaška priča
poslužila da priprijeti možebitnim svjedocima u mogućim suđenjima
za krijumčarenje cigareta". "Drugim riječima, to je neka vrsta
poruke da se ovdje neće blagonaklono gledati na pokajnike i da bi
najbolje bilo da svi čuvaju svoje tajne, a možda je u pitanju i strah
od sjene vlastite prošlosti i onoga što bi mu Milošević sve mogao
reći iz vremena kada su bili saveznici", prenosi RFE.
"Đukanovićeva izjava unutar Crne Gore možda i može donijeti neke
sitne političke bodove, ali njegovo protivljenje Haagu zasnovano
je bez sumnje na pogrešnim političkim i moralnim razlozima", jer je
netočna tvrdnja da je bitka protiv Miloševića za Crnu Goru završena
priča, što je Đukanoviću jedan od glavnih razloga radi kojih ne želi
u Haag, nastavlja postaja. "Milošević jeste u Haagu i, vjerojatno,
više nikada neće osobno izaći Đukanoviću na politički megdan. Ali
ideje koje sprovodi Milošević itekako su žive u Crnoj Gori.
Rezultati izbora i nedavno istraživanje javnog mnjenja pokazuju da
skoro polovina građana Crne Gore i dalje vjeruje u zavjeru
međunarodne zajednice protiv srpstva i da gotovo trećina građana
Crne Gore želi ono što je htio i Milošević ? da Crna Gora, kao
država, nestane sa zemljovida", kaže se u prilogu postaje.
Le Figaro/Pariz - Nesloga unutar Europe
Dok američki unilateralizam pokazuje svoje nedostatke, Europska
unija bavi se izradbom ustava i proširenjem, dajući i dalje
prednost formalizmu i brojnosti pred jedinstvom, piše u uvodniku
"Le Figaroa" Jean de Belot.
Francuzi i Nijemci imaju gotovo jednaku predodžbu o političkoj
Europi, ali pristaju na proširenje i na Giscardov ustav koji na
kraju mogu samo umanjiti njihov utjecaj i važnost, drži autor.
Na gospodarskom polju koje je jedina stvarnost današnje Europe,
"love" Francuska i Njemačka bacajući u očaj Bruxelles i svoje
partnere, dodaje list.
Strogi monetarizam koji je prevladavao u zadnjih petnaest godina
bio je zgodan zakon za najbeskrupuloznije vlade kojima je
nedostajala usklađena gospodarska politika.
Ta se pogrješka, na žalost, opetuje na još važnijem području
institucija: ni tu umirujući formalizam ne može riješiti bitna
pitanja, pa Europa danas ne može o iračkom pitanju biti
jednoglasna, zaključuje list.
FT/London - Vrijeme je za korjenite promjene u Vijeću sigurnosti
UN-a
Novi izazovi ukazuju da je došao trenutak za korjenite promjene u
organizaciji Ujedinjenih naroda, konstatira u razgovoru za
subotnji Financial Times glavni tajnik UN-a Kofi Annan (po BBC-
ju).
Nakon jednog od najtežih razdoblja u radu UN-a trebalo bi doći do
promjena u strukturama te svjetske organizacije, smatra Annan,
napominjući da "nije siguran da svi organi unutar Ujedinjenih
naroda funkcioniraju na najbolji način".
Sam list iznosi pak u redakcijskom komentaru mišljenje da je glavni
problem UN-a Vijeće sigurnosti kojim dominira pet stalnih članica,
pobjednica u II. svjetskom ratu. One odbijaju povećati broj stalnih
članova Vijeća sigurnosti pod izgovorom da "ukoliko se nešto nije
pokvarilo, ne treba ni popravljati". No, primjećuje list, "ove
godine je došlo do kvara. Vijeće sigurnosti UN-a nije uspjelo
provesti u djelo svoje rezolucije o Iraku niti onemogućiti Ameriku
da sama krene u njihovu implementaciju".
Povećanje broja stalnih članica moglo bi dodatno otežati donošenje
odluka u Vijeću sigurnosti ali bi postupno sve više ljudi u svijetu
počelo smatrati da je to "zaista njihovo Vijeće sigurnosti a ne neko
daleko, birokratsko i apstraktno tijelo", zaključuje komentator
lista.
Tema dana: Ostavka Mahmuda Abbasa i bliskoistočni mirovni proces
================================================================
Le Temps/Ženeva - Mirovni je plan za Bliski istok bio neostvariv
Za Izraelce je Mahmud Abbas trebao biti tek čovjek koji će potpisati
palestinsku predaju, obična marioneta u tragediji na koju nije
mogao nimalo utjecati, ističe u uvodniku švicarski "Le Temps".
Što će dobiti Arafat ako proglasi palestinski građanski rat i čemu
se može nadati ako ga sunarodnjaci, kao i Abbasa, proglase
izdajnikom, pita list.
Mirovni plan nije umro 19. kolovoza, kao što misle Izraelci, kada je
u strašnom atentatu na autobus u Jeruzalemu smrtno stradalo više od
dvadeset osoba, kao ni onog dana kada je izraelska vojska objavila
totalni rat Hamasu, kao što tvrde Palestinci, već je neostvariv u
svojoj biti, budući da se temelji na prevelikom broju primisli s
jedne i s druge strane, zaključuje Le Temps.
VOA/Washington - Abbasova ostavka označava neuspjeh mirovnog
procesa
Ostavka umjerenog palestinskog premijera Mahmuda Abbasa
pretvorila je mirovnu inicijativu za okončanje izraelsko-
palestinskog sukoba u neuspjeh iako je krhko primirje bilo na rubu
propasti i prije Abbasove odluke, ističe u prilogu VOA.
Postaja napominje da Palestinci nisu kontrolirali djelovanje
ekstremnih skupina a Izrael nije olakšao težak položaj
Palestinaca, dakle, "ni jedni ni drugi nisu ispunili svoje obveze
iz prve etape mirovnog plana", dok istodobno "Washington nije bio
voljan da ih pozove na odgovornost", objašnjava uzroke neuspjeha
bivši američki veleposlanik u Izraelu Martin Indyk.
Stručnjak za Bliski istok Flynt Leverett drži da se "dio neuspjeha
može pripisati Bijeloj kući", prenosi postaja, što će negativno
utjecati na odnose s umjerenim zemljama u regiji poput Egipta i
Saudijske Arabije i "oslabiti sposobnost i volju partnera u regiji
da surađuju u budućim sličnim mirovnim naporima".
Avvenire/Milano - Arafatova pobjeda i poraz mira
Ostavka palestinskog premijera Mahmuda Abbasa znači Arafatovu
pobjedu i poraz mira, ocjenjuje milanski Avvenire od nedjelje.
Abbas je bio svjestan da stalno potkopavanje od strane predsjednika
Arafata ruši njegov legitimitet i onemogućuje bilo kakav napredak u
mirovnom procesu te ga je otvoreno izazvao u palestinskom
parlamentu i izgubio, navodi list. Uz Abbasa su izgubili Amerikanci
i Izraelci, koji su računali na njegovu pomoć u postizanju mira i
nisu bili spremni dati novu priliku Arafatu, ali najviše gube
Palestinci, "kojima je njihovo čelništvo još jednom ukralo san o
domovini i pravo na mir", napominje list.
"Arafat se tako upisuje na dugi popis arapskih čelnika koji su od
1948. jednostavno koristili palestinski slučaj za svoje ciljeve,
kako bi povećali svoju unutarnju ulogu ili poduprli svoju uzdrmanu
vlast", piše list i primjećuje kako se opet krivnja za neuspjeh
pripisuje svima ostalima, Izraelcima, Amerikancima, a sebe se
predstavlja žrtvom što je "tipično ponašanje u demokratski
nezreloj političkoj kulturi arapskog svijeta".
Europska unija je dio četvorke koja treba provesti "itinerar"
bliskoistočnog mirovnog procesa no "to se do sada nije
primjećivalo", piše list i ukazuje da je ovo prava prilika za Europu
da prijeđe na djela i pokaže svoje utjecaj. EU je konačno odlučio
prestati financirati Hamas, zahvaljujući i uvjeravanjima
talijanske vlade, no mogao bi "jednom pokazati i moralnu hrabrost i
osjećaj za politički trenutak trenutno zaustavljajući svaku
financijsku pomoć Arafatu ako ne vrati Abbasa na položaj sa
stvarnim ovlastima", piše list.
WT/Washington - Sjedinjene Države moraju naći novog Abbasa
Ostavkom palestinskog premijera Mahmuda Abbasa pred propast dovodi
bliskoistočni mirovni plan Georgea Busha, a Jaser Arafat je još
jednom dokazao da ima dovoljno političke moći da sabotira svakog
Palestinca koji izgleda iskreno zainteresiran za postizanje
mirovnog sporazuma s Izraelom, piše Washington Times u
ponedjeljak.
Bushov mirovni plan Palestincima jamči državu u roku od dvije
godine ako okončaju terorizam no "oni to do sada nisu učinili" piše
list i napominje da će, sve dok čelnici poput Jasera Arafata daju
slobodu djelovanja organizacijama koje poput Hamasa odbacuju
mirovni sporazum, palestinskom narodu i dalje biti uskraćivana
prilika za stvaranje vlastite neovisne države. "Pred američkim
političarima je izazov da nađu palestinskog čelnika spremnog i
sposobnog iskorijeniti terorističke organizacije i omogućiti
rješenje problema stvaranjem dviju država", stoji u komentaru.
"Još je uvijek moguće da pod pritiskom arapskih država poput
Jordana i Egipta, Arafat na mjesto premijera vrati Abbasa ili nekog
drugog istaknutog Palestinca, koji bi dobio stvarnu vlast za
pregovaranje i provedbu palestinskih odgovornosti preuzetih u
mirovnom sporazumu, odnosno uklanjanje terorističkih
organizacija. No na temelju onog što se događalo otkako je Arafat
imenovao Abbasa premijerom u travnju, malo je mjesta za optimizam",
piše list.
CSM/Boston - Palestinski paradoks
SAD je priželjkivao podjelu u palestinskom čelništvu ali ne i
ostavku palestinskog premijera Abbasa na kojeg se Bush oslanjao u
postizanju sporazuma s Izraelcima, piše Christian Science Monitor
u ponedjeljak.
Jaser Arafat, palestinski predsjednik, i Mahmud Abbas razišli su se
u pitanju nadzora nad palestinskim snagama sigurnosti i obračuna s
radikalnom skupinom Hamasom, koja je najodgovornija za
samoubilačke napade protiv Izraela, navodi list. Kriza u
palestinskom čelništvu pokazuje da je naklonost Palestinaca još
uvijek na strani Arafata, djelomice i radi nezadovoljstva odnosom
Izraelaca prema Palestincima na Zapadnoj obali i pojasu Gazu, piše
list. Bush se stoga našao pred problemom kako pomoću američkih
dolara i izraelskih ustupaka pridobiti većinu Palestinaca da
priznaju legitimitet čelnicima poput Abasa, koji onda mogu
zaustaviti samoubilačke napade ali tako da "ne izgledaju kao
marionete SAD-a ili Izraela", piše list.
Američka taktika pridobivanja Palestinaca davanjem potpore
čelnicima koji su najspremniji prihvatiti mir za sada je
neuspješna, a krizom u palestinskom vodstvu urušio se zacrtani
mirovni proces i izgledi za postizanje mira, zaključuje list.
La Repubblica/Rim - Arafat je ipak čovjek s kojim treba
pregovarati
Zašto Arafat, predsjednik PLO-a, izabran od svog naroda, ne bi smio
biti sugovornik u dogovorima s Palestincima, bez obzira je li on po
volji ostalim sudionicima pregovora, pita rimska La Repubblica u
ponedjeljak.
Sjedinjene Države su izolirale Arafata i nametale Abbasa u nadi da
će ovaj kao palestinski premijer s vremenom postati pravi vođa
Palestinaca, no Arafat je preživio zahvaljujući povjerenju kojeg u
njega imaju Palestinci, piše list. Odbacivanjem i izbjegavanjem
Arafata na nepopularnost se osuđuje svaki premijer čije imenovanje
ovisi od Busha i Sharona, jer će ovaj Palestincima prije ili kasnije
izgledati kao "premijer Amerikanca ili Izraelaca" suprotstavljen
Arafatu, predsjedniku Palestinaca, primjećuje list i zaključuje da
je isto tako paradoksalno tražiti od Arafata da imenuje premijera
čija je zadaća istisnuti ga s položaja palestinskog čelnika.
Die Welt/Berlin - Ciparsko rješenje za Bliski istok
Za svaki neuspjeh postoji više uzroka, ali najveća odgovornost za
povlačenje palestinskog premijera Mahmuda Abbasa je na
palestinskom predsjedniku Jaseru Arafatu, komentira berlinski Die
Welt (po DW-u).
List primjećuje da Arafat nije ni u jednom trenutku bio spreman
Abasu prepustiti kontrolu nad najvažnijim službama sigurnosti, a
bez stvarne moći upravljanja policijom i tajnim službama nije
moguće razoružati teroriste.
"Ono što preostaje je ciparsko rješenje, izgradnja ograde za
fizičku podjelu dva naroda, međutim ona bi mogla ići drugim
područjima nego je to zamišljao izraelski premijer Sharon", piše
list.
General Anzeiger/Bonn - Arafat je glavni krivac za bliskoistočnu
krizu
Palestinski vođa Jaser Arafat glavni je krivac što je došlo do
zaoštravanja krize na Bliskom istoku, drži bonnski General
Anzeiger (po DW-u).
List primjećuje da je sada važno koliko će brzo i odlučno SAD
usmjeriti pritisak na palestinsko vodstvo i kakav će biti njegov
učinak.
Sigurno je da je Arafat uspio destruktivnom politikom minirati sve
mirovne inicijative i po tko zna koji put svu moć koncentrirati u
svojim rukama, tumači General Anzeiger. Palestinski predsjednik
zasigurno nije nevažna osoba kako to žele prikazati Izraelci već
upravo suprotno - "u dogledno vrijeme bez njega se na Bliskom istoku
ništa neće moći raditi, a to je zabrinjavajuća perspektiva",
zaključuje bonnski list.
Le Figaro/Pariz - Abbasova ostavka - Bushov neuspjeh
Budući da provedba "voznog reda" nije ni započela, ostavku
palestinskog premijera Mahmuda Abbasa ne treba smatrati
smrtonosnim udarcem inicijativi pokrenutoj u lipnju ove godine,
nakon američke pobjede u Bagdadu, analizira u "Le Figarou" Pierre
Rousselin.
No Mahmud Abbas, povlašteni sugovornik SAD-a, odveć se
poistovjetio s mirovnim planom pa bi njegov odlazak, ukoliko je
neopoziv, ipak mogao ugroziti pokušaj za njegova oživljavanja,
upozorava list.
SAD je, uzdajući se samo u Abbasa i odrekavši se Arafata, ostao bez
sugovornika, ističe Le Figaro i napominje da će Bush, koji je
mirovni plan htio provesti bez pomoći njegovih drugih pokrovitelja
- UN-a, Europske unije i Rusije - možda shvatiti, kao i u svezi s
Irakom, da je pogubno upustiti se u pustolovinu sam.
Der Standard/Beč - Bliskoistočni je mirovni proces mrtav
Novi je mirovni proces na Bliskom istoku mrtav, konstatira bečki
Der Standard.
Ambiciozni ciljevi poput skore uspostave palestinske države nisu
mogli zamagliti oči pažljivim promatračima koji su dobro znali da
"itinerar" nije načeo nijedan od krupnih problema poput granica,
Jeruzalema i povratka izbjeglica, upozorava list.
Iako je njegov autor "bliskoistočni kvartet" (Rusija, SAD, EU i
UN), u boljim je razdobljima plan "jedrio gotovo isključivo pod
američkom zastavom", podsjeća list.
U početku su Amerikanci isticali da žele uspostaviti mir u cijeloj
regiji Bliskog i srednjeg Istoka ali ta se težnja pokazala
nerealnom te današnji američki pozivi objema stranama da dobro
razmotre posljednjice svojih postupaka upućuju na moguće američko
povlačenje iz bliskoistočne priče, dodaje list.
Iako se aktualne analize usredotočuju uglavnom na neuspjeh
palestinskog premijera Abasa u pokušaju razvlašćivanja
predsjednika Arafata, bilo bi naivno proglasiti Arafata jedinom
preprekom na putu prema Abasovoj uspostavi kontrole nad
terorističkim skupinama, upozorava Der Standard.
AFP/Pariz - Američka strategija na Bliskom istoku našla se na
kušnji
Ostavka premijera Mahmuda Abbasa stavlja na tešku kušnju američku
strategiju na Bliskom istoku i pokazuje njezine granice u
rješavanju unutarnjih sukoba u palestinskom taboru i u širenju
nasilja na tom području, prenosi AFP mišljenje američkih
stručnjaka.
Abbasova je ostavka "ponajprije udarac za palestinsku politiku",
ali svjedoči i o slabostima politike koja po svaku cijenu želi
udaljiti Jasera Arafata, mišljenje je Judith Kipper iz neovisnog
instituta Council on Foreign Relations koje prenosi agencija.
"Reći da se iz principa neće razgovarati s Arafatom koji je i dalje
simbol palestinskog nacionalizma i još raspolaže mnogim ovlastima,
pogrješno je", tvrdi ta stručnjakinja, napominjući da je
Washington preko tajnih izaslanika mogao, ne primajući Arafata u
Bijeloj kući i u State Departmentu, ostati u vezi s palestinskim
predsjednikom kako bi "imao izlaz u slučaju nužde".
Washington "nije uspio postići da obje strane naizmjence čine male
korake kako bi izašle iz začaranog kruga" nasilja, prenosi AFR
zaključak Martina Indyka koji je u doba demokratskog predsjednika
Billa Clintona bio američki veleposlanik u Izraelu i zamjenik
državnog tajnika zadužen za Bliski istok.
The Independent/London - Svijet nije izvukao nikakvu pouku iz
terorističkih napada
Nismo izvukli nikakvu pouku i nismo sigurniji nego što smo bili
prije terorističkih napada od 11. rujna 2001., konstatira The
Independent uoči druge obljetnice terorističkih napada na New York
i Washington (po BBC-ju).
"Samo budale i novi republikanski prevaranti vjeruju da je svijet
danas sigurnije mjesto no što je bio prije dvije godine te da će
ogromno naoružanje i arogancija zaštititi supersilu od budućih
napada; također samo budale i islamski fašisti još uvek vjeruju da
mogu srušiti Sjedinjene Države", smatra list.
U tom je smislu Osama bin Laden pobijedio jer je "stvorio globalni
kaos i mnogo netrpeljivosti, iskrivio razmišljanja muslimana i
destabilizirao ih, istodobno dopuštajući Sjedinjenim Državama da
se ponašaju monstruoznije nego prije", zaključuje The
Independent.
Le Monde/Pariz - Povratak SAD-a Ujedinjenim narodima važan je
korak
Da nije pravi diplomat i da nije riječ o Iraku, glavni tajnik UN-a
zacijelo bi pokazao barem malo zadovoljstva što su se Sjedinjene
Države vratile pred UN-ovo Vijeće sigurnosti, ističe se u uvodniku
"Le Mondea".
Pod pritiskom nereda u Iraku i niza smrtonosnih atentata, američka
vlada čini ono što se bila zaklela da neće učiniti: iznosi prijedlog
rezolucije koja treba povećati političku ulogu UN-a u Bagdadu,
ističe uvodničar.
Zemlje koje su spremne poslati svoje snage, poput Indije,
Pakistana, Turske, Brazila, Egipta i Jordana, ne žele
zapovijedanje mirovnim snagama a ni obnovu zemlje povjeriti UN-
ovoj birokraciji jer poznaju njezine slabosti, već žele samo
političko, makar i simbolično posredovanje UN-a, upozorava list.
One drže da je UN jedina organizacija nadležna ovjeroviti
prijelaznu fazu prema obnovi iračkog suvereniteta, a predsjednik
Bush mora priznati da je UN jedini izvor međunarodne zakonitosti,
zaključuje list.
(Hina) akoz