FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DNEVNI PREGLED, PONEDJELJAK, 08. 09. 2003.

ZAGREB, 8. rujna (Hina) - Hrvatska========Delo/Ljubljana - Spor na sjevernom Jadranu ne zanima previše EUEuropa prati "najnovije neugodnosti na sjeveru Jadrana" distancirano i ne pretjerano zainteresirano, komentira Anton Hočevar u "Delu" istup slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela na neformalnom sastanku proširenog EU-a na Lago di Garda.Kao buduća velesila, Europa ne poznaje riječi kao što su "ekskluzivno", "jednostrano" ili nešto slično, toga više nema u njenom rječniku, ističe autor u osvrtu na tumačenje ministra Rupela po kojem Hrvatska želi "jednostrano" uspostaviti "isključivu ekonomsku zonu"."A onima koje hvata panika prije izbora ipak ne upućuje previše kritika kad tresu orahe ili mlate praznu slamu", zaključuje Hočevar u povodu istupa slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela prikaza europskim kolegama na neformalnom sastanku u Lago di Garda kako Hrvatska želi napraviti "isključivu ekonomsku zonu" i to "jednostrano", komentator "Delo" Anton Hočevar.Regija/Europa
ZAGREB, 8. rujna (Hina) - Hrvatska ======== Delo/Ljubljana - Spor na sjevernom Jadranu ne zanima previše EU Europa prati "najnovije neugodnosti na sjeveru Jadrana" distancirano i ne pretjerano zainteresirano, komentira Anton Hočevar u "Delu" istup slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela na neformalnom sastanku proširenog EU-a na Lago di Garda. Kao buduća velesila, Europa ne poznaje riječi kao što su "ekskluzivno", "jednostrano" ili nešto slično, toga više nema u njenom rječniku, ističe autor u osvrtu na tumačenje ministra Rupela po kojem Hrvatska želi "jednostrano" uspostaviti "isključivu ekonomsku zonu". "A onima koje hvata panika prije izbora ipak ne upućuje previše kritika kad tresu orahe ili mlate praznu slamu", zaključuje Hočevar u povodu istupa slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela prikaza europskim kolegama na neformalnom sastanku u Lago di Garda kako Hrvatska želi napraviti "isključivu ekonomsku zonu" i to "jednostrano", komentator "Delo" Anton Hočevar. Regija/Europa ============= CSM/Boston - RS se ne želi suočiti sa činjenicom ratnih zločina U srpskom entitetu u BiH vlast i javnost ne žele se suočiti sa činjenicom da su njihovi građani na području Republike Srpske počinili strašne zločine, piše bostonski Christian Science Monitor (po VOA-i) u reportaži iz istočne Bosne, gdje je u blizini Zvornika otkrivena još jedna masovna grobnica. "Kao i u drugim sličnim slučajevima u prošlosti, vlast će šutjeti, a tako će se ponašati i građani", prenosi CSM u reportaži iz istočne Bosne izjavu čelnika Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj Branka Todorovića. Navode se i riječi novinarke lokalnog radija koja primjećuje da su "mnogi tamošnji Srbi krivi i da se mnogi osjećaju krivima, međutim izlaz nalaze u tvrdnji da su i Srbi ubijani, samo što se o zločinima Bošnjaka malo govori", prenosi list njezine riječi. Iako su u ratu stradavali ljudi svih nacionalnosti, ističe američki novinar, "pokolji nad Bošnjacima bili su dio sustavne, organizirane politike, za razliku od zločina u kojima su žrtve bili Srbi". Čelnik vladina povjerenstva za potragu za nestalima Amor Mašović primijetio je, prenosi list, da se "Srbi neće probuditi sve dok međunarodna zajednica detaljno ne utvrdi što se u Bosni i Hercegovini događalo između 1992. i 1995". APA/Beč - Vjerski čelnici u BiH premalo pridonose suživotu Vjerski čelnici u Bosni i Hercegovini premalo pridonose suživotu na samom terenu, izjavljuje za APA-u Werner Wnendt, zamjenik Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Paddyja Ashdowna. Vjerski čelnici mogli bi odigrati strahovito važnu ulogu u uspostavi mira "ali to po mom mišljenju ne čine", napominje Wnendt. Takvu ocjenu potkrepljuje i Wnendtov suradnik Alxeander Rhotert, domećući da su "neki duhovnici u vezi s nacionalističkim strankama čak vodili predizbornu borbu". Ravnatelj misije OESS-a u Bih Robert Beecroft podsjeća da u početku predstavnici islama, katoličanstva, pravoslavlja i židovstva gotovo uopće nisu međusobno komunicirali ali je u proteklih šest godina njihov odnos "malo zatoplio". "No, njihovi se ciljevi razilaze. Predstavnik srpske pravoslavne crkve priželjkuje samo povrat imovine koju su konfiscirali komunisti, napominje Beecroft. Kardinal se pak po Beecroftovim riječima zalaže za uvođenje katoličkog vjeronauka u škole - 'to je dinamit u ovoj zemlji', tumači Beecroft. Najumjereniji je po njegovim riječima islam. 'To su Europljani koji su tek pukim slučajem muslimani'", prenosi agencija riječi ravnatelja OESS-ove misije u BiH. Oslobođenje/Sarajevo - Nacionalne stranke ne mogu ujediniti Mostar Mostarske političke stranke i partije, SDA, HDZ, SBiH i SDP i njihove središnjice, bez obzira žele li ili ne jedinstven Mostar, nisu ga sposobne reintegrirati, piše u subotu Sarajevsko Oslobođenje analizirajući političke i društvene odnose u Mostaru. "Sve dok će Mostar biti podijeljen na dva dijela - hrvatski i bošnjački - kao što je sada, Bosna i Hercegovina će biti podijeljena na tri - srpski, bošnjački i hrvatski - kao što je i sada", piše Oslobođenje i naglašava da bi ovaj mjesec mogao biti odlučujući za sudbinu podijeljenog Mostara. "Komisija koja je bila formirana da izradi statut Mostara kao jedinstvene gradske cjeline, ništa nije postigla. SDA se u ovoj fazi najodlučnije protivi ujedinjenju, a podršku za to ima i u dijelu gradskog rukovodstva SDP-a. Takav svoj stav obrazlažu strahom da bi u ujedinjenom gradu bošnjački nacionalni interesi mogli biti ugroženi, jer bi Hrvati u tom slučaju bili brojniji i moglo bi doći do klasičnog oblika političke supremacije", piše list. "Ovakav oprez dijela bošnjačkih političkih struktura, ako se isključe osobni ciljevi i interesi pojedinaca, možda je i realan i opravdan, ali samo pod uvjetom da Mostar bude jedinstven grad samo dvaju naroda - hrvatskoga i bošnjačkog. A svi dosadašnji pokušaji ponovnog ujedinjavanja grada uglavnom su se na to i svodili. Tu Srba i takozvanih 'ostalih', jednostavno nema. Kao da nikada nisu ni postojali", piše list i napominje da "nikada u povijesti BiH, pa tako i Mostara, dva naroda nisu odlučivala o zajedničkoj sudbini". "Jedinstvo se moglo zasnivati isključivo na tradicionalnom bosanskom tronošcu. Ako mu se jedna noga izmakne, on pada. To važi i za Mostar", stoji u komentaru. "Ne treba biti naivan, pa očekivati da grad ujedine SDA i HDZ", a za Mostar postoje samo dvije mogućnosti: "ili da visoki predstavnik nizom svojih odluka i dekreta ujedini grad, ili da ustanovi posebnu skupinu u kojoj bi bili isključivo nezavisni pojedinci koji ne pripadaju vladajućim političkim strankama i partijama", piše Oslobođenje. The Daily Telegraph/London - Rat je narušio zdravlje stanovnika Sarajeva Porast broja oboljelih od PTSP-ja i raka kao posljedica rata i korištenja streljiva s osiromašenim uranom upućuje na zaključak da Sarajlije još nisu pronašle mir iako je rat u njihovom gradu završen, piše u subotu Daily Telegraph (po BBC-ju). Iako ravnateljica onkološkog odjela sarajevske bolnice odbacuje tvrdnju da trenutačno u Sarajevu više ljudi umire od raka nego prije rata, profesor psihijatrije na sarajevskom sveučilištu drži da su tvrdnje o porastu oboljelih od posttraumatskog stresa među Sarajlijama istinite, prenosi londonski list. Broj samoubojstava, posebice među osobama starijim od 65 godina, također je porastao za 40 posto, prenosi list. Profesor psihijatrije tumači taj trend velikim gospodarskim i socijalnim problemima a jedan bosanski dužnosnik tvrdi da je "u ratu za sreću bilo dovoljno imati litru pitke vode dok je danas ideal sreće automobil i odmor u inozemstvu", prenosi Daily Telegraph. RFE/Prag - Razlozi Đukanovićevog odbijanja da svjedoči u Haagu Postaja Radio Slobodna Europa u ponedjeljak objavljuje prilog u kojem se bavi razlozima odbijanja predsjednika vlade Crne Gore Mila Đukanovića da svjedoči u Haagu. Đukanović tvrdi da se neće pojaviti u Haagu čak ni u svojstvu svjedoka jer da mu "moralni kodeks ne dozvoljava da trčkara van Crne Gore nudeći strancima ili stranim sudovima dokaze", prenosi postaja te navodi da "neki analitičari tvrde da se ovdje ustvari ne radi o pitanju suradnje sa Haagom, već da je Đukanoviću haaška priča poslužila da priprijeti možebitnim svjedocima u mogućim suđenjima za krijumčarenje cigareta". "Drugim riječima, to je neka vrsta poruke da se ovdje neće blagonaklono gledati na pokajnike i da bi najbolje bilo da svi čuvaju svoje tajne, a možda je u pitanju i strah od sjene vlastite prošlosti i onoga što bi mu Milošević sve mogao reći iz vremena kada su bili saveznici", prenosi RFE. "Đukanovićeva izjava unutar Crne Gore možda i može donijeti neke sitne političke bodove, ali njegovo protivljenje Haagu zasnovano je bez sumnje na pogrešnim političkim i moralnim razlozima", jer je netočna tvrdnja da je bitka protiv Miloševića za Crnu Goru završena priča, što je Đukanoviću jedan od glavnih razloga radi kojih ne želi u Haag, nastavlja postaja. "Milošević jeste u Haagu i, vjerojatno, više nikada neće osobno izaći Đukanoviću na politički megdan. Ali ideje koje sprovodi Milošević itekako su žive u Crnoj Gori. Rezultati izbora i nedavno istraživanje javnog mnjenja pokazuju da skoro polovina građana Crne Gore i dalje vjeruje u zavjeru međunarodne zajednice protiv srpstva i da gotovo trećina građana Crne Gore želi ono što je htio i Milošević ? da Crna Gora, kao država, nestane sa zemljovida", kaže se u prilogu postaje. Le Figaro/Pariz - Nesloga unutar Europe Dok američki unilateralizam pokazuje svoje nedostatke, Europska unija bavi se izradbom ustava i proširenjem, dajući i dalje prednost formalizmu i brojnosti pred jedinstvom, piše u uvodniku "Le Figaroa" Jean de Belot. Francuzi i Nijemci imaju gotovo jednaku predodžbu o političkoj Europi, ali pristaju na proširenje i na Giscardov ustav koji na kraju mogu samo umanjiti njihov utjecaj i važnost, drži autor. Na gospodarskom polju koje je jedina stvarnost današnje Europe, "love" Francuska i Njemačka bacajući u očaj Bruxelles i svoje partnere, dodaje list. Strogi monetarizam koji je prevladavao u zadnjih petnaest godina bio je zgodan zakon za najbeskrupuloznije vlade kojima je nedostajala usklađena gospodarska politika. Ta se pogrješka, na žalost, opetuje na još važnijem području institucija: ni tu umirujući formalizam ne može riješiti bitna pitanja, pa Europa danas ne može o iračkom pitanju biti jednoglasna, zaključuje list. FT/London - Vrijeme je za korjenite promjene u Vijeću sigurnosti UN-a Novi izazovi ukazuju da je došao trenutak za korjenite promjene u organizaciji Ujedinjenih naroda, konstatira u razgovoru za subotnji Financial Times glavni tajnik UN-a Kofi Annan (po BBC- ju). Nakon jednog od najtežih razdoblja u radu UN-a trebalo bi doći do promjena u strukturama te svjetske organizacije, smatra Annan, napominjući da "nije siguran da svi organi unutar Ujedinjenih naroda funkcioniraju na najbolji način". Sam list iznosi pak u redakcijskom komentaru mišljenje da je glavni problem UN-a Vijeće sigurnosti kojim dominira pet stalnih članica, pobjednica u II. svjetskom ratu. One odbijaju povećati broj stalnih članova Vijeća sigurnosti pod izgovorom da "ukoliko se nešto nije pokvarilo, ne treba ni popravljati". No, primjećuje list, "ove godine je došlo do kvara. Vijeće sigurnosti UN-a nije uspjelo provesti u djelo svoje rezolucije o Iraku niti onemogućiti Ameriku da sama krene u njihovu implementaciju". Povećanje broja stalnih članica moglo bi dodatno otežati donošenje odluka u Vijeću sigurnosti ali bi postupno sve više ljudi u svijetu počelo smatrati da je to "zaista njihovo Vijeće sigurnosti a ne neko daleko, birokratsko i apstraktno tijelo", zaključuje komentator lista. Tema dana: Ostavka Mahmuda Abbasa i bliskoistočni mirovni proces ================================================================ Le Temps/Ženeva - Mirovni je plan za Bliski istok bio neostvariv Za Izraelce je Mahmud Abbas trebao biti tek čovjek koji će potpisati palestinsku predaju, obična marioneta u tragediji na koju nije mogao nimalo utjecati, ističe u uvodniku švicarski "Le Temps". Što će dobiti Arafat ako proglasi palestinski građanski rat i čemu se može nadati ako ga sunarodnjaci, kao i Abbasa, proglase izdajnikom, pita list. Mirovni plan nije umro 19. kolovoza, kao što misle Izraelci, kada je u strašnom atentatu na autobus u Jeruzalemu smrtno stradalo više od dvadeset osoba, kao ni onog dana kada je izraelska vojska objavila totalni rat Hamasu, kao što tvrde Palestinci, već je neostvariv u svojoj biti, budući da se temelji na prevelikom broju primisli s jedne i s druge strane, zaključuje Le Temps. VOA/Washington - Abbasova ostavka označava neuspjeh mirovnog procesa Ostavka umjerenog palestinskog premijera Mahmuda Abbasa pretvorila je mirovnu inicijativu za okončanje izraelsko- palestinskog sukoba u neuspjeh iako je krhko primirje bilo na rubu propasti i prije Abbasove odluke, ističe u prilogu VOA. Postaja napominje da Palestinci nisu kontrolirali djelovanje ekstremnih skupina a Izrael nije olakšao težak položaj Palestinaca, dakle, "ni jedni ni drugi nisu ispunili svoje obveze iz prve etape mirovnog plana", dok istodobno "Washington nije bio voljan da ih pozove na odgovornost", objašnjava uzroke neuspjeha bivši američki veleposlanik u Izraelu Martin Indyk. Stručnjak za Bliski istok Flynt Leverett drži da se "dio neuspjeha može pripisati Bijeloj kući", prenosi postaja, što će negativno utjecati na odnose s umjerenim zemljama u regiji poput Egipta i Saudijske Arabije i "oslabiti sposobnost i volju partnera u regiji da surađuju u budućim sličnim mirovnim naporima". Avvenire/Milano - Arafatova pobjeda i poraz mira Ostavka palestinskog premijera Mahmuda Abbasa znači Arafatovu pobjedu i poraz mira, ocjenjuje milanski Avvenire od nedjelje. Abbas je bio svjestan da stalno potkopavanje od strane predsjednika Arafata ruši njegov legitimitet i onemogućuje bilo kakav napredak u mirovnom procesu te ga je otvoreno izazvao u palestinskom parlamentu i izgubio, navodi list. Uz Abbasa su izgubili Amerikanci i Izraelci, koji su računali na njegovu pomoć u postizanju mira i nisu bili spremni dati novu priliku Arafatu, ali najviše gube Palestinci, "kojima je njihovo čelništvo još jednom ukralo san o domovini i pravo na mir", napominje list. "Arafat se tako upisuje na dugi popis arapskih čelnika koji su od 1948. jednostavno koristili palestinski slučaj za svoje ciljeve, kako bi povećali svoju unutarnju ulogu ili poduprli svoju uzdrmanu vlast", piše list i primjećuje kako se opet krivnja za neuspjeh pripisuje svima ostalima, Izraelcima, Amerikancima, a sebe se predstavlja žrtvom što je "tipično ponašanje u demokratski nezreloj političkoj kulturi arapskog svijeta". Europska unija je dio četvorke koja treba provesti "itinerar" bliskoistočnog mirovnog procesa no "to se do sada nije primjećivalo", piše list i ukazuje da je ovo prava prilika za Europu da prijeđe na djela i pokaže svoje utjecaj. EU je konačno odlučio prestati financirati Hamas, zahvaljujući i uvjeravanjima talijanske vlade, no mogao bi "jednom pokazati i moralnu hrabrost i osjećaj za politički trenutak trenutno zaustavljajući svaku financijsku pomoć Arafatu ako ne vrati Abbasa na položaj sa stvarnim ovlastima", piše list. WT/Washington - Sjedinjene Države moraju naći novog Abbasa Ostavkom palestinskog premijera Mahmuda Abbasa pred propast dovodi bliskoistočni mirovni plan Georgea Busha, a Jaser Arafat je još jednom dokazao da ima dovoljno političke moći da sabotira svakog Palestinca koji izgleda iskreno zainteresiran za postizanje mirovnog sporazuma s Izraelom, piše Washington Times u ponedjeljak. Bushov mirovni plan Palestincima jamči državu u roku od dvije godine ako okončaju terorizam no "oni to do sada nisu učinili" piše list i napominje da će, sve dok čelnici poput Jasera Arafata daju slobodu djelovanja organizacijama koje poput Hamasa odbacuju mirovni sporazum, palestinskom narodu i dalje biti uskraćivana prilika za stvaranje vlastite neovisne države. "Pred američkim političarima je izazov da nađu palestinskog čelnika spremnog i sposobnog iskorijeniti terorističke organizacije i omogućiti rješenje problema stvaranjem dviju država", stoji u komentaru. "Još je uvijek moguće da pod pritiskom arapskih država poput Jordana i Egipta, Arafat na mjesto premijera vrati Abbasa ili nekog drugog istaknutog Palestinca, koji bi dobio stvarnu vlast za pregovaranje i provedbu palestinskih odgovornosti preuzetih u mirovnom sporazumu, odnosno uklanjanje terorističkih organizacija. No na temelju onog što se događalo otkako je Arafat imenovao Abbasa premijerom u travnju, malo je mjesta za optimizam", piše list. CSM/Boston - Palestinski paradoks SAD je priželjkivao podjelu u palestinskom čelništvu ali ne i ostavku palestinskog premijera Abbasa na kojeg se Bush oslanjao u postizanju sporazuma s Izraelcima, piše Christian Science Monitor u ponedjeljak. Jaser Arafat, palestinski predsjednik, i Mahmud Abbas razišli su se u pitanju nadzora nad palestinskim snagama sigurnosti i obračuna s radikalnom skupinom Hamasom, koja je najodgovornija za samoubilačke napade protiv Izraela, navodi list. Kriza u palestinskom čelništvu pokazuje da je naklonost Palestinaca još uvijek na strani Arafata, djelomice i radi nezadovoljstva odnosom Izraelaca prema Palestincima na Zapadnoj obali i pojasu Gazu, piše list. Bush se stoga našao pred problemom kako pomoću američkih dolara i izraelskih ustupaka pridobiti većinu Palestinaca da priznaju legitimitet čelnicima poput Abasa, koji onda mogu zaustaviti samoubilačke napade ali tako da "ne izgledaju kao marionete SAD-a ili Izraela", piše list. Američka taktika pridobivanja Palestinaca davanjem potpore čelnicima koji su najspremniji prihvatiti mir za sada je neuspješna, a krizom u palestinskom vodstvu urušio se zacrtani mirovni proces i izgledi za postizanje mira, zaključuje list. La Repubblica/Rim - Arafat je ipak čovjek s kojim treba pregovarati Zašto Arafat, predsjednik PLO-a, izabran od svog naroda, ne bi smio biti sugovornik u dogovorima s Palestincima, bez obzira je li on po volji ostalim sudionicima pregovora, pita rimska La Repubblica u ponedjeljak. Sjedinjene Države su izolirale Arafata i nametale Abbasa u nadi da će ovaj kao palestinski premijer s vremenom postati pravi vođa Palestinaca, no Arafat je preživio zahvaljujući povjerenju kojeg u njega imaju Palestinci, piše list. Odbacivanjem i izbjegavanjem Arafata na nepopularnost se osuđuje svaki premijer čije imenovanje ovisi od Busha i Sharona, jer će ovaj Palestincima prije ili kasnije izgledati kao "premijer Amerikanca ili Izraelaca" suprotstavljen Arafatu, predsjedniku Palestinaca, primjećuje list i zaključuje da je isto tako paradoksalno tražiti od Arafata da imenuje premijera čija je zadaća istisnuti ga s položaja palestinskog čelnika. Die Welt/Berlin - Ciparsko rješenje za Bliski istok Za svaki neuspjeh postoji više uzroka, ali najveća odgovornost za povlačenje palestinskog premijera Mahmuda Abbasa je na palestinskom predsjedniku Jaseru Arafatu, komentira berlinski Die Welt (po DW-u). List primjećuje da Arafat nije ni u jednom trenutku bio spreman Abasu prepustiti kontrolu nad najvažnijim službama sigurnosti, a bez stvarne moći upravljanja policijom i tajnim službama nije moguće razoružati teroriste. "Ono što preostaje je ciparsko rješenje, izgradnja ograde za fizičku podjelu dva naroda, međutim ona bi mogla ići drugim područjima nego je to zamišljao izraelski premijer Sharon", piše list. General Anzeiger/Bonn - Arafat je glavni krivac za bliskoistočnu krizu Palestinski vođa Jaser Arafat glavni je krivac što je došlo do zaoštravanja krize na Bliskom istoku, drži bonnski General Anzeiger (po DW-u). List primjećuje da je sada važno koliko će brzo i odlučno SAD usmjeriti pritisak na palestinsko vodstvo i kakav će biti njegov učinak. Sigurno je da je Arafat uspio destruktivnom politikom minirati sve mirovne inicijative i po tko zna koji put svu moć koncentrirati u svojim rukama, tumači General Anzeiger. Palestinski predsjednik zasigurno nije nevažna osoba kako to žele prikazati Izraelci već upravo suprotno - "u dogledno vrijeme bez njega se na Bliskom istoku ništa neće moći raditi, a to je zabrinjavajuća perspektiva", zaključuje bonnski list. Le Figaro/Pariz - Abbasova ostavka - Bushov neuspjeh Budući da provedba "voznog reda" nije ni započela, ostavku palestinskog premijera Mahmuda Abbasa ne treba smatrati smrtonosnim udarcem inicijativi pokrenutoj u lipnju ove godine, nakon američke pobjede u Bagdadu, analizira u "Le Figarou" Pierre Rousselin. No Mahmud Abbas, povlašteni sugovornik SAD-a, odveć se poistovjetio s mirovnim planom pa bi njegov odlazak, ukoliko je neopoziv, ipak mogao ugroziti pokušaj za njegova oživljavanja, upozorava list. SAD je, uzdajući se samo u Abbasa i odrekavši se Arafata, ostao bez sugovornika, ističe Le Figaro i napominje da će Bush, koji je mirovni plan htio provesti bez pomoći njegovih drugih pokrovitelja - UN-a, Europske unije i Rusije - možda shvatiti, kao i u svezi s Irakom, da je pogubno upustiti se u pustolovinu sam. Der Standard/Beč - Bliskoistočni je mirovni proces mrtav Novi je mirovni proces na Bliskom istoku mrtav, konstatira bečki Der Standard. Ambiciozni ciljevi poput skore uspostave palestinske države nisu mogli zamagliti oči pažljivim promatračima koji su dobro znali da "itinerar" nije načeo nijedan od krupnih problema poput granica, Jeruzalema i povratka izbjeglica, upozorava list. Iako je njegov autor "bliskoistočni kvartet" (Rusija, SAD, EU i UN), u boljim je razdobljima plan "jedrio gotovo isključivo pod američkom zastavom", podsjeća list. U početku su Amerikanci isticali da žele uspostaviti mir u cijeloj regiji Bliskog i srednjeg Istoka ali ta se težnja pokazala nerealnom te današnji američki pozivi objema stranama da dobro razmotre posljednjice svojih postupaka upućuju na moguće američko povlačenje iz bliskoistočne priče, dodaje list. Iako se aktualne analize usredotočuju uglavnom na neuspjeh palestinskog premijera Abasa u pokušaju razvlašćivanja predsjednika Arafata, bilo bi naivno proglasiti Arafata jedinom preprekom na putu prema Abasovoj uspostavi kontrole nad terorističkim skupinama, upozorava Der Standard. AFP/Pariz - Američka strategija na Bliskom istoku našla se na kušnji Ostavka premijera Mahmuda Abbasa stavlja na tešku kušnju američku strategiju na Bliskom istoku i pokazuje njezine granice u rješavanju unutarnjih sukoba u palestinskom taboru i u širenju nasilja na tom području, prenosi AFP mišljenje američkih stručnjaka. Abbasova je ostavka "ponajprije udarac za palestinsku politiku", ali svjedoči i o slabostima politike koja po svaku cijenu želi udaljiti Jasera Arafata, mišljenje je Judith Kipper iz neovisnog instituta Council on Foreign Relations koje prenosi agencija. "Reći da se iz principa neće razgovarati s Arafatom koji je i dalje simbol palestinskog nacionalizma i još raspolaže mnogim ovlastima, pogrješno je", tvrdi ta stručnjakinja, napominjući da je Washington preko tajnih izaslanika mogao, ne primajući Arafata u Bijeloj kući i u State Departmentu, ostati u vezi s palestinskim predsjednikom kako bi "imao izlaz u slučaju nužde". Washington "nije uspio postići da obje strane naizmjence čine male korake kako bi izašle iz začaranog kruga" nasilja, prenosi AFR zaključak Martina Indyka koji je u doba demokratskog predsjednika Billa Clintona bio američki veleposlanik u Izraelu i zamjenik državnog tajnika zadužen za Bliski istok. The Independent/London - Svijet nije izvukao nikakvu pouku iz terorističkih napada Nismo izvukli nikakvu pouku i nismo sigurniji nego što smo bili prije terorističkih napada od 11. rujna 2001., konstatira The Independent uoči druge obljetnice terorističkih napada na New York i Washington (po BBC-ju). "Samo budale i novi republikanski prevaranti vjeruju da je svijet danas sigurnije mjesto no što je bio prije dvije godine te da će ogromno naoružanje i arogancija zaštititi supersilu od budućih napada; također samo budale i islamski fašisti još uvek vjeruju da mogu srušiti Sjedinjene Države", smatra list. U tom je smislu Osama bin Laden pobijedio jer je "stvorio globalni kaos i mnogo netrpeljivosti, iskrivio razmišljanja muslimana i destabilizirao ih, istodobno dopuštajući Sjedinjenim Državama da se ponašaju monstruoznije nego prije", zaključuje The Independent. Le Monde/Pariz - Povratak SAD-a Ujedinjenim narodima važan je korak Da nije pravi diplomat i da nije riječ o Iraku, glavni tajnik UN-a zacijelo bi pokazao barem malo zadovoljstva što su se Sjedinjene Države vratile pred UN-ovo Vijeće sigurnosti, ističe se u uvodniku "Le Mondea". Pod pritiskom nereda u Iraku i niza smrtonosnih atentata, američka vlada čini ono što se bila zaklela da neće učiniti: iznosi prijedlog rezolucije koja treba povećati političku ulogu UN-a u Bagdadu, ističe uvodničar. Zemlje koje su spremne poslati svoje snage, poput Indije, Pakistana, Turske, Brazila, Egipta i Jordana, ne žele zapovijedanje mirovnim snagama a ni obnovu zemlje povjeriti UN- ovoj birokraciji jer poznaju njezine slabosti, već žele samo političko, makar i simbolično posredovanje UN-a, upozorava list. One drže da je UN jedina organizacija nadležna ovjeroviti prijelaznu fazu prema obnovi iračkog suvereniteta, a predsjednik Bush mora priznati da je UN jedini izvor međunarodne zakonitosti, zaključuje list. (Hina) akoz

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙