ZAGREB, 7. rujna (Hina) - Ministarstvo znanosti i tehnologije predlaže promjenu pravnoga okvira međunarodne znanstvene suradnje i potpisivanje ugovora za konkretne projekte s konkretnim ustanovama, a ne kao do sada potpisivanje općih
međudržavnih ugovora.
ZAGREB, 7. rujna (Hina) - Ministarstvo znanosti i tehnologije
predlaže promjenu pravnoga okvira međunarodne znanstvene suradnje
i potpisivanje ugovora za konkretne projekte s konkretnim
ustanovama, a ne kao do sada potpisivanje općih međudržavnih
ugovora.#L#
Promjena pravnoga okvira jedan je od elemenata za restrukturiranje
međunarodne suradnje za koju se zauzima mjerodavno ministarstvo.
Kako je u razgovoru za Hinu istaknula pomoćnica ministra znanosti i
tehnologije za međunarodnu suradnju Nada Švob-Đokić, praksa je
pokazala da se takvi opći međudržavni sporazumi slabo provode i ne
služe stvarnu poticanju i produbljivanju znanstvene suradnje.
Prijedlog za tu promjenu, podsjetila je, Ministarstvo znanosti i
tehnologije dostavilo je Ministarstvu vanjskih poslova još u
studenome prošle godine, ali do sada još nije razmatran.
Kad je pak riječ o ostalim elementima predložena preustroja
međunarodne znanstvene suradnje, Švob-Đokić objasnila je da je
riječ i o promjeni načina financiranja tako da se povećaju ulaganja
u kvalitetne projekte i programe te o sufinanciranju priprema za
uključivanje u velike programe, kao što je 6. okvirni program (FP6)
Europske unije.
Osim toga, dodala je, predlaže se i stimuliranje natjecanja za
znanstvene projekte u suradnji s prepoznatljivim partnerima u
Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i EU, potpora prijelazu s
bilateralnih na multilateralne globalne projekte te potpora
akademskoj razmjeni koja odgovara visokim kriterijima međunarodne
suradnje.
Glede suradnje sa SAD-om pomoćnica ministra istaknula je da je ta
suradnja za Hrvatsku vrlo bitna, što se očituje i u tomu što,
komparativno gledajući, ali naravno ne i u apsolutnim iznosima, u
tu suradnju mnogo ulaže. Trenutačno je ta suradnja za nas posebice
zanimljiva jer se, rekla je, prelazi iz sustava pomoći u sustav
kompetitivne znanstvene suradnje. Odnosno, dodala je, sada
prestaje funkcionirati tzv. Zajednički fond (negdašnji "žitni"
fond), koji je iz političkih razloga osnovao State Department radi
znanstvene tehničke suradnje zemalja bivše Jugoslavije i SAD-a. Iz
Fonda, za koji su novac izdvajali State Department i hrvatsko
Ministarstvo znanosti i tehnologije, do 1988. financirani su
hrvatsko-američki projekti, a više ne možemo računati na takav
način financiranja, što je dobro jer je za današnje prilike potpuno
zastario, istaknula je pomoćnica ministra.
Hrvatska znanstvena zajednica sada se može svojim znanstvenim
projektima i programima može natjecati kod američkih
specijaliziranih agencija, posebice kod Državne znanstvene
zaklade (National Science Foundation).
To je, smatra Švob-Đokić, vrlo važno i za to se treba dobro
pripremiti - najprije treba naći dobra američkog partnera koji je
ne samo znanstveno kvalificiran i zanimljiv nego je kadar ponuditi
i dobar međunarodni projekt.
Kad se to pak promotri u cjelini, pomoćnica ministra znanosti za
međunarodnu suradnju smatra da nam se otvara to globalno tržište
koje zapravo velikim dijelom potiču i organiziraju američke
znanstvene ustanove i znanstvenici.
To je i prilika, rekla je, da Hrvatska pokaže koji su joj interesi i
na kojim bismo znanstvenim područjima htjeli raditi jer možemo
surađivati s najuglednijim američkim partnerima. Što ćemo od toga i
iskoristiti, zaključila je dr. Švob-Đokić, sada potpuno ovisi o
nama, odnosno o volji i spremnosti naše znanstvene zajednice da
ulaže u pripremu dobrih projekata i programa koje će ponuditi
zahtjevnomu američkom znanstvenom tržištu.
(Hina) ip mć