HR-ZDRAVSTVO-OBLJETNICE-Zdravlje prvo hrvatsko dijete iz epruvete uskoro slavi 20 godina Piše: Tamara MarinkovićZAGREB, 7. rujna (Hina) - Robert Veriga, prvo hrvatsko "dijete iz epruvete", rođeno primjenom izvantjelesne oplodnje
(IVF), navršit će 23. listopada 20 godina života.
Piše: Tamara Marinković
ZAGREB, 7. rujna (Hina) - Robert Veriga, prvo hrvatsko "dijete iz
epruvete", rođeno primjenom izvantjelesne oplodnje (IVF), navršit
će 23. listopada 20 godina života.#L#
Hrvatska je te 1983. godine bila sedma zemlja u svijetu u kojoj je
uspješno izveden postupak umjetne oplodnje, tada potpuno nove
metode u liječenju bračne neplodnosti, koja se smatra jednim od
velikim medicinskih i znanstvenih događaja 20. stoljeća.
Postupak su obavili liječnici Klinike za ženske bolesti i porode iz
Petrove predvođeni pročelnikom Zavoda za humanu reprodukciju
Velimirom Šimunićem.
Robert Veriga danas je student Više zdravstvene škole, a kad ne
studira bavi se fotografijom i sviranjem gitare. Najviše voli rock
i reggae glazbu.
Činjenicu da je prvo dijete rođeno u Hrvatskoj umjetnom oplodnjom
ne smatra nečim posebnim, no pomalo ga muči trema zbog velike
proslave koja se sprema u povodu njegova 20. rođendana.
Naime, datum Robertova rođenja - 23. listopada - povod je proslavi
koja će se održati na Zagrebačkom velesajmu, a tom prigodom svečano
će biti obilježeni 20. godišnjica IVF-a u Hrvatskoj i 50.
godišnjica Zavoda za humanu reprodukciju Klinike u Petrovoj.
"U Petrovoj je bolnici do danas IVF metodom začeto i rođeno 5.100
djece pa pozivamo tu djecu, među kojima je ima i blizanaca, trojki i
četvorki da zajedno sa svojim roditeljima sudjeluju u našoj
proslavi", kaže Šimunić.
U srpnju je u Engleskoj, uz pjesmu i ples tisuću okupljene "djece iz
epruvete" proslavljen 25. rođendan Louise Brown, prve bebe u
svijetu začete umjetnom oplodnjom. Do danas je u svijetu u preko
10.000 centara izvantjelesno začeto i rođeno više od milijun
djece.
"Sva istraživanja na stotinama tisuća te djece pokazala su kako su
to normalna djeca po svim osobinama. Jedini su hendikep, kojega
danas ima sve manje, višeplodne trudnoće koje nose rizik
prijevremenog poroda, a onda i nisku porođajnu težinu i nedozrelost
bebe", ističe Šimunić.
U 20 godina u Petrovoj je, uz 5.100 djece začete IVF metodom, drugim
metodama potpomognute oplodnje rođeno još 4.500 djece.
"Kada tome pribrojimo i djecu koja su tijekom 50 godina Zavoda za
humanu reprodukciju začeta nakon primjene drugih metoda liječenja
neplodnosti (indukcija ovulacije, mikrokirurgija itd.), dosižemo
impresivnu brojku od oko 13.000 djece", kaže Šimunić.
Nakon Petrove, metode umjetne oplodnje počeli su primjenjivati i
drugi hrvatski medicinski centri (Sveti Duh, Merkur, KB Rijeka
itd.), pa je godišnje ukupno obavljano oko 2.500 postupaka umjetne
oplodnje.
Uspješnost metode u Hrvatskoj iznosi oko 25 posto, no kako uspjeh
ovisi o godinama žena, kod mlađih žena uspješnost je između 35 i 40
posto. Hrvatska je na razini zemalja EU, gdje je prosječna
uspješnost 26 posto.
U posljednjih godinu dana broj umjetnih oplodnji u Hrvatskoj se
smanjio za oko 500 postupaka, ponajprije zbog afere na Svetom Duhu
(doniranje jajnih stanica, operacije septuma), tako da bračni
parovi koji imaju problema s neplodnošću sve više odlaze u
Sloveniju, Ukrajinu i Češku.
Šimunić ističe da te ljude treba ponovno privući u hrvatske centre
koji su jednako sposobni i opremljeni za sve metode umjetne
oplodnje.
(Hina) mt md