OSLO, 7. rujna (Hina/Reuters) - Od Copacabane do Cannesa, od Miamija do Waikikija, milijuni američkih dolara troše se na uvoz pijeska za obnavljanje plaža pogođenih olujama, morskim strujama i porastom razine mora zbog globalnog
zagrijavanja.
OSLO, 7. rujna (Hina/Reuters) - Od Copacabane do Cannesa, od
Miamija do Waikikija, milijuni američkih dolara troše se na uvoz
pijeska za obnavljanje plaža pogođenih olujama, morskim strujama i
porastom razine mora zbog globalnog zagrijavanja. #L#
U drugim dijelovima svijeta ekolozi traže strože propise za vađenje
pijeska s morskog dna koji se koristi za stvaranje pješčanih plaža
na nekad stjenovitim obalama, uvjereni da umjetne obale remete
ravnotežu priobalnih ekosustava.
Neki pacifički otoci s malim nadmorskim visinama poput Tuvalua
strahuju da će nestati pod valovima ako se globalno zagrijavanje
nastavi. Postavlja se pitanje do koje mjere ljudi mogu zadržavati
vodu, kao što su Nizozemci učinili nasipima, i uz koju cijenu.
"Pojačavanje plaža širi se iz Miamija, poput raka koji zahvaća
svijet", rekao je Charles Peterson, stručnjak za zaštitu mora i
profesor Sveučilišta Nove Karoline.
"Plaže koje pratimo nisu se oporavile tako brzo kao što se očekivalo
prema službenim studijama", rekao je. "Alternative - morski
zidovi, lukobrani i ograde - nisu tako privlačne, no nema dovoljno
istraživanja o učincima novog pijeska", rekao je.
Peterson upozorava da se crvi, školjke, kornjače i ptice teško
prilagođavaju pijesku nanesenom na njihova staništa, osobito ako
je on druge vrste. Uvozni pijesak, ističe, mora odgovarati
originalnom što je više moguće kako bi razlika bila što manja.
U mnogim slučajevima biljke čije korijenje pomaže u stvaranju
pješčanih dina i povezuje plažu često su bolja obrana od velikih
zidova, tvrde ekolozi.
Izgradnja umjetnih plaža vjerojatno će postati još veći posao zbog
turističke potražnje - osobito ako globalno zagrijavanje uzrokuje
nove toplinske valove kao ljetos u Europi.
Nitko sigurno prirodi ne želi dozvoliti da uništi obalu kada više od
polovice svjetskog stanovništva živi upravo unutar 60-ak
kilometara priobalnog pojasa.
UN-ova Međuvladina organizacija za klimatske promjene (IPCC)
predviđa da bi se do 2100. razina mora mogla podići za 12,5 do 92,5
centimetra zbog globalnog zagrijavanja zbog kojeg bi temperature
mogle porasti za 1 do 3,5 stupnjeva Celzijevih.
Sve češće oluje, povezane s poremećajima klime koje većina
znanstvenika IPCC-a pripisuje štetnim plinovima iz tvornica i
automobila, također odnose pijesak. IPCC procjenjuje da su se mora
u proteklom stoljeću podigla za oko 12,5 centimetara.
U Norveškoj, poslovni čovjek Tor Vea vodi tvrtku koja je postavila
gotovo 200 novih plaža koristeći pijesak izvučen s morskog dna.
Fini, svijetli pijesak, kao na plažama na Mediteranu, popularan je
kod kupača, no ekolozi ističu da se moraju istražiti njegovi učinci
po ekosustav.
"Prenošenjem pijeska na taj način mogu se prenijeti i organizmi
koji mogu poremetiti ravnotežu obale", upozorava Christian Steel
iz SABIMA-e, skupine koja se bori za očuvanje biološke raznolikosti
Norveške. "Obala je vrlo ranjiva i mora je se zaštititi", ističe
on.
Vena na to odgovara: "Pijesak je pozitivan za ljude i okoliš?.
Postavljanje pijeska nije nimalo štetnije od čišćenja lišća u
vrtu".
On tvrdi da pijesak, čija se cijena kreće oko 40 američkih dolara po
četvornom metru za sloj debljine dvadesetak centimetara, povezuje
korijenje biljaka i drveća na obali, usporava eroziju i čisti
zagađenje koje donese voda.
Kanarski otoci pak uvoze svijetli pijesak iz Sahare, djelomično
zato što je ljepši od originalnog, tamnog vulkanskog pijeska. Dubai
gradi otočna ljetovališta na pijesku izvađenom iz mora.
Peterson je kazao da je u mnogim projektima "pojačavanja plaža" u
Sjedinjenim Državama korišten grublji pijesak od originalnog jer
je teži pa je manje vjerojatno da će biti odnesen - npr. kod
Miamija.
Upozorio je ipak da se plaže u Sjevernoj Karolini obnavljaju mnogo
sporije nego se očekivalo nakon što je prije dvije godine
postavljen novi, grublji pijesak.
"Priobalne ptice oporavile su se za samo približno 50 posto", rekao
je. Smanjio se broj crva koji su prije bujali, rakovi i školjke
teško se prilagođavaju pa time ima i manje hrane za ptice.
Drugdje, kornjače koje polažu jaja u pijesku mogle bi od toga
odustati ako ne prepoznaju teren. Grublji pijesak može i otežati
kopanje jama za polaganje jaja. Osim toga, svjetliji pijesak, koji
ljudi više vole, hladniji je od tamnoga, što znači da se mladi možda
neće moći izleći.
(Hina) zt dgk