ZAGREB, 6. rujna (Hina) - U sljedećih deset godina osnovnu školu u Hrvatskoj trebalo bi završiti i 90 tisuća odraslih osoba.
ZAGREB, 6. rujna (Hina) - U sljedećih deset godina osnovnu školu u
Hrvatskoj trebalo bi završiti i 90 tisuća odraslih osoba. #L#
Po podatcima Ministarstva prosvjete i športa, na osnovi programa
opismenjavanja odraslog stanovništva osnovnu bi školu trebalo
završiti 12.000 osoba bez ijednog razreda i 78.000 s djelomičnom
osnovnom školom.
Pozornost će biti usmjerena na polaznike između 15 i 49 godina,
rečeno je u Ministarstvu, u povodu Međunarodnoga dana pismenosti,
8. rujna.
Vlada je u 2003. izdvojila 6,5 milijuna kuna kojima kani podići
obrazovnu razinu stanovništva i omogućiti lakše stjecanje prvog
zanimanja, rekao je nedavno ministar Vladimir Strugar u prigodi
posjeta Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu kako bi ohrabrio
projekt opismenjavanja odraslih.
Idućih će godina Vlada povećavati taj iznos kako bi se za 5-6 godina
znatno smanjio broj nepismenih.
Po zadnjem popisu stanovništva, čak 686 tisuća hrvatskih
stanovnika, starijih od 15 godina, nije završilo osnovnu školu. Od
toga 105 tisuća nemaju niti jedan razred osnovne škole, a 580.000
ima djelomično završenu osnovnu školu.
Najviše je građana bez završene osnovne škole u Ličko-senjskoj
županiji (27,31 posto) i Krapinsko-zagorskoj županiji (25,94
posto), a najmanje u Gradu Zagrebu (7,55 posto).
Izrađen je novi nastavni plan za obrazovanje odraslih, u tijeku je
izradba novih nastavnih programa, a u Ministarstvu kane izraditi i
nove udžbenike.
Nositelji programa bit će županijska i općinska pučka učilišta,
koja će surađivati sa školama.
Nedostatak financijskih sredstava čest je razlog odustajanja od
osnovnog obrazovanja, pa će obrazovanje odraslih biti besplatno.
Ministarstvo prosvjete izdat će vaučere polaznicima kojima će moći
platiti školovanje. Troškovi za jedno obrazovno razdoblje
procjenjuju se na dvije tisuće kuna, a cijena osposobljavanja za
jednostavnija zanimanja je 2250-2500 kuna.
U Ministarstvu napominju da se pod pismenom osobom smatra ona koja
može napisati i pročitati pismo, bez obzira na kojem jeziku.
Iz sveučilišnih krugova česte su kritike na pismenost završenih
srednjoškolaca, pri čemu se misli na funkcionalnu pismenost,
odnosno sposobnost budućeg studenta da primijeni znanje.
Stoga je odlučeno da se Hrvatska priključi projektu PISA, koji
ispituje stvarnu uporabljivost informacija usvojenih u školi.
(Hina) iluc mc