DNEVNI PREGLED, PETAK, 05. 09. 2003.

ZAGREB, 5. rujna (Hina) - Hrvatska ======== Der Standard - Najniža točka slovensko-hrvatskih odnosa "Odnosi između Slovenije i Hrvatske dostigli su najnižu točku od proglašenja neovisnosti obiju država 1991.", piše bečki Der Standard od petka. List piše da Hrvatska najavom o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa zapravo želi s Italijom podijeliti sjeverni Jadran, čime je iznova izazvala spor sa Slovenijom oko morske granice, zbog čega je Ljubljana pozvala svojeg veleposlanika na konzultacije. "Nakon što su mediji obiju zemalja već govorili o najtežoj bilateralnoj krizi od 1991., slovenska vlada nastoji smiriti stvar. Predsjednik vlade Anton Rop u srijedu je poslije razgovora sa svojim koalicijskim partnerima u vladi, izjavio da se nada kako Hrvatska neće ostvariti svoju najavu", piše list. "U Ljubljani su očito shvatili da oštri tonovi koriste samo nacionalističkom taboru u Hrvatskoj. Hrvati krajem studenog biraju novi parlament. Najava ustroja isključivog gospodarskog pojasa od strane zagrebačke koalicijske vlade pod socijaldemokratom Ivicom Račanom već je ocijenjena kao pokušaj da se oporbenom HDZ-u pokojnog predsjednika i utemeljitelja države Franje Tuđmana oduzme vjetar iz jedara", stoji u članku. List podsjeća da je HDZ spriječio ratifikaciju sporazuma iz 2001. po kojem bi Slovenija dobila koridor iz Piranskog zaljeva do otvorenog mora. "Hrvatska se kod planiranog IGP-a poziva na međunarodno pravo a Slovenija pretpostavlja da se iza toga kriju gospodarski interesi poput crpljenja zemnog plina s jadranskog dna i planovi sa SAD-om o naftovodu od Kaspijskog mora do hrvatskog otoka Krka i dalje do Trsta", piše Der Standard. Delo/Ljubljana - Slovenske ribare uznemiruje izostanak reakcija iz Italije Direktor poduzeća Riba iz Izole Loredano Glavič predviđa da bi proglašenje gospodarskog pojasa od strane Hrvatske za slovensko ribarstvo značilo gubitak zarade od 400 milijuna tolara i najmanje 80 radnih mjesta, izvješćuje Delo od petka. "Slovenski ribari vjeruju europskom povjereniku za poljoprivredu Franzu Fischleru koji je izjavio da su ribarska prava neotuđiva, što znači da bi u najgorem slučaju još uvijek mogli loviti u nekadašnjim međunarodnim vodama, ali bi imali određene kvote", piše list. Ribare uznemiruje i činjenica što se "tisuće talijanskih ribara uopće ne javljaju u vezi s hrvatskom najavom proglašenja gospodarskog pojasa", što bi po njihovu mišljenju moglo značiti da su "Talijani uistinu 'ispod stola' dogovorili ribolovne kvote ili vrlo dobro znaju da se nešto takvoga uopće ne može dogoditi", piše Delo. Delo/Ljubljana - Povijesno je slovenski pristup otvorenom moru neupitan Delo od petka donosi izvješće s međunarodne konferencije "Granice u jugoistočnoj Europi" održane u Portorožu gdje se govorilo i o granicama između Slovenije i Hrvatske. Cilj je konferencije "otvaranje akademskog razgovora, rasprave o proučavanju onih europskih političkih granica koje su bile i još će biti tema rasprava, proučavanje granica koje zbližavaju i temeljitije proučavanje schengenskih granica", izvješćuje Delo. "Prvi su o granicama u Istri govorili dr. Darko Darovec i dr. Anton Gosar. Kad bi povijest imala riječ kod određivanja granice na moru, Slovenija se ne bi trebala bojati za slobodan pristup otvorenom moru niti za Piranski zaljev u kojem je piranska općina imala svoje ribarske rezervate još od srednjega vijeka na dalje", ističe, između ostalog, Delo. Regija/Europa ============= Nezavisne novine/Banja Luka - Alibabić za prisluškivanje optužuje i Ashdowna Bivši šef Federalne obavještajno sigurnosne službe BiH (FOSS) Munir Alibabić kojega je visoki predstavnik Paddy Ashdown smijenio u listopadu prošle godine "zbog curenja informacija u javnost" tvrdi u razgovoru za banjalučke Nezavisne novine da je Ashdown uključen u slučaj njegova prisluškivanja. Dijelovi izvješća FOSS-a dobiveni Alibabićevim prisluškivanjem početkom su tjedna objavljeni u jednom sarajevskom dnevniku koji prenosi i da je prisluškivanjem utvrđeno da je Alibabić s predsjednikom SDP-a Zlatkom Lagumdžijom "radio na rušenju ustavnog poretka u zemlji", prenosi list. Alibabić ocjenjuje da je "nakon smjenjivanja prisluškivan od FOSS-a što po inerciji implicira da je Ashdown umiješan u prisluškivanje", a za svog nasljednika Ivana Vukšića, koji je u četvrtak tražio vlastitu suspenziju, kaže da se "pokušavao dodvoriti Ashdownovoj kolonizatorskoj politici kao i nacionalističkim elitama koje je Ashdown okupio oko sebe", te tvrdnje da je rušio ustavni poredak drži "notornim glupostima". Vukšić je suspenziju tražio zbog medijskih pritisaka i optužnice koja je protiv njega podignuta u sarajevskom tužiteljstvu, ali Alibabić to smatra "formalnim političkim trikom predstavnika nacionalističkih elita potpomognutim visokim predstavnikom" jer je "taj čin trebao uslijediti kada je protiv njega pokrenuta istraga za teško krivično djelu uzimanja taoca prilikom upada SFOR- a u Hercegovačku banku", prenosi list. "Međutim on je kao ucijenjen čovjek bio potreban prije svega pojedincima iz međunarodne zajednice koji su zlorabili njegove informacije kako bi opravdali svoje kolonizatorske poteze u BiH i održali na vlasti nacionalističke snage, odnosno takozvane reformističke snage", kaže Alibabić. RDW/Koeln - Holkeri smatra da izgredi na Kosovu ne moraju biti povezani Stanje se na Kosovu zaoštrilo tijekom prošlih tjedana no civilni upravitelj UN-a za Kosovo Harri Holkeri je u razgovoru za Frankfurter Allgemeine Zeitung ocijenio da ti incidenti ne moraju obavezno biti i dio nekog određenog programa, prenosi radio postaja Deutsche Welle. Holkeri drži da "nasilnički incidenti na Kosovu nisu obavezno povezani". "Nema teškoća samo između Srba i Albanaca već postoje i unutarsrpski i unutaralbanski sukobi. Ne mora svaki incident imati etničku pozadinu, konačno i na Kosovu postoji uobičajeni nepolitički kriminal", kazao je Holkeri listu. "Da biste počinili zločin kakvo je ubojstvo policajaca Ujedinjenih naroda dovoljan je samo jedan čovjek koji samo treba potegnuti okidač prstom, a stoji li iza počinitelja i organizirana skupina zločinaca ili terorista nitko ne zna. Nadam se da je u pitanju usamljeni slučaj", rekao je Holkeri za FAZ. Holkeri je u razgovoru za list rekao da se traže počinitelji nasilja i da "policija naporno radi". "Imamo neke pretpostavke, ali nedostaju dokazi kako bismo krivce mogli staviti pred sud, a za to nam treba bolja suradnja s lokalnim stanovništvom", ocjenjuje Holkeri. Politika/Beograd - Srbija se neće vratiti na Kosovo Srpski politički čelnici jedino znaju da ne žele oružani sukob na Kosovu, a SCG još nema strategiju u kojoj bi bile utvrđene dugoročne strateške smjernice srpske politike, piše beogradska Politika povodom rasta napetosti na Kosovu i jugu Srbije. Odgovor srpske države na rast napetosti na Kosovu i jugu Srbije prilično je mlak, ocjenjuje list. "Netko je već definirao imperativni mandat Srbije u 'svojoj' južnoj pokrajini, kao 'puding politiku'. Sve što možemo uraditi jest da imamo pravo biti ljuti i bijesni. A od silovitog odgovora na silu, naravno, ne može biti ničega. Jer to bi bila očekivana i najgora reakcija na teške provokacije, povratak u rat koji nije moguće dobiti. Srpskoj državi ne prijeti opasnost iz okruženja. Balkan je usitnjen, i sada svi traže mirno susjedstvo. Nema se više što osvajati, još se čiste ili zapuštaju rušilišta. Veliki uspješno kontroliraju poslijeratne traume. Neće ih potpuno zaliječiti, ali ni raspirivati. Srbiji je ostao problem u njoj samoj. Najopasnije žarište na Sredozemlju je u Srbiji, a ne oko nje", piše Politika. Glede nagađanja o mogućnosti pobune Albanaca na jugu Srbije, komentator lista ocjenjuje da bi to moglo izazvati intervenciju srpske vojske i policije, te bi albanski pobunjenici, "koji uživaju blagoslov vlasti u Prištini, probali 'pripojiti' srpske enklave, uz povlačenje policije UNMIK-a i očekivani prodor srpskih snaga na teritorij Kosova". Postoje različite pretpostavke o reakcijama velikih sila na takav scenarij, piše list i napominje da "niti jedna od njih nije dobra po Srbiju". "Ne bismo vratili Kosovo. Ne bismo sačuvali Srbe", zaključuje Politika. "Kad nestane čudnog zanosa, nešto nam dopre i do pameti. A to je saznanje da se tamo, na Gazimestan i okolo, srpska država neće vratiti", piše Politika. "Političke konotacije ambijenta u središnjem dijelu Balkana nikada nisu bile konfuznije. Nalazimo se u obvezi da se ne miješamo u svoje unutrašnje poslove. Susjedna država (Albanija) se ipak miješa u naše. Ministarstvu vanjskih poslova je ostalo pristojno se naljutiti, i ono je to učinilo", piše beogradski list. RFE/Prag - Crna Gora se ne želi miješati u problem Kosova Podrška Crne Gore srpskoj deklaraciji o Kosovu uvukla bi tu republiku u nepotrebne probleme, rekao je u razgovoru za RFE Miodrag Vlahović, direktor centra za regionalne i sigurnosne studije u Podgorici. Problem Kosova nije izvorno crnogorski, drži Vlahović. "On je i u fizičkom, geografskom, političkom i povijesnom smislu izvan Crne Gore i nezavisno od Crne Gore se razvija uglavnom na pogrešan i loš način. Crna Gora ne može tu mnogo pomoći sve i da se želi miješati", ocijenio je Vlahović u razgovoru. Crnogorska vlast treba zauzeti stajalište koje na Kosovu "ne bi ugrozilo interese Srbije, ni interese Kosova kao takvog", ali koje bi jasno govorilo da je to pitanje van crnogorske zone interesa i mogućnosti djelovanja. Upletanje bi, nastavio je, moglo zakomplicirati odnos s manjinskim albanskim narodom u Crnoj Gori, jer "Albanci u Crnoj Gori, u političkom značenju te riječi, nisu radikalizirani, naprotiv, oni surađuju s vlašću, oni sudjeluju na raznim razinama vlasti i, bez obzira na probleme koji su neizbježni, mi ovdje imamo jednu, za balkanske prilike, izvanredno dobru situaciju, međuetničku i u multikonfesionalnom smislu. Ta situacija, ako se Crna Gora na bilo koji način bude jače i jasnije uključivala u kosovski 'čvor', može ući u scenarije koji su negativni za Crnu Goru", drži Vlahović. Međunarodna zajednica, poglavito Europa Srbiju i Crnu Goru drži zajedno, "zato što ne zna što će s Kosovom", no stanje u Makedoniji, južnoj Srbiji i na Kosovu "najmanje se tiče Crne Gore", drži Vlahović i ocjenjuje da je strah od "domino efekta" i narušavanja regionalne stabilnosti u slučaju proglašenja neovisnosti Crne Gore, čime se opravdavalo stvaranje državne zajednice Srbije i Crne Gore, predstavljao "obmanu". BBC/London - Amnesty International o mučenju pritvorenih u Srbiji Međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International objavila je izvješće o postupcima srpske policije tijekom operacije Sablja nakon ubojstva premijera Zorana Đinđića i optužuje je za sustavno kršenje ljudskih prava osumnjičenih i privedenih te drži da je uvođenje izvanrednog stanja olakšalo takvo ponašanje policije, prenosi BBC u petak. Stručnjak AI-a Hugh Polton izjavio je u razgovoru za postaju da se na temelju "15 do 20 prilično argumentiranih slučaja zaključuje da je riječ o sustavnom mučenju koje je također uključivalo stavljanje plastičnih vrećica na glavu, teško premlaćivanje i elektrošokove, a ponekad i lažna smaknuća". "Čini se da se to događalo u više srpskih mjesta, a iako je riječ o samo 15 do 20 slučaja, smatramo mogućim da zbog velikog broja privedenih u operaciji Sablja riječ tek o vrhu ledenog brijega", kaže on. "Mučenje i maltretiranje pritvorenih nije nova pojava i čak se čini da policija nije bitno rekonstruirana u odnosu na prijašnje razdoblje. Srpska policija još koristi iste tehnike i mjerila koja dopuštaju nekažnjeno prebijanje", primjećuje Polton, a "neki pokušaji prijave takvog ponašanja gurnuti pod tepih i državni tužitelj nije podignuo optužnice protiv navodnih počinitelja". "Želimo da istragu provede srpska vlada, ali tražimo i nezavisnu istragu iz inozemstva i da međunarodna zajednica procijeni razmjere i prirodu navodnog maltretiranja, posebno zato što je tijekom izvanrednog stanja samo predstavnicima OESS-a i visokog povjerenstva za ljudska prava bilo dozvoljeno da se nađu s privedenima. Članovi tih delegacija skoro uopće nisu govorili o navodnom maltretiranju pritvorenih, što je začuđujuće", rekao je Polton. La Repubblica/Rim - Del Ponte s Miloševićem razgovarala o aferi Telekom Srbija Slobodan Milošević je u razgovoru s Carlom del Ponte u vezi s aferom oko kupnje dionice srpskog Telekoma odbio dati iskaz pred tužiteljstvom u Torinu koje vodi istragu o možebitnoj korupciji pri kupnji dijela te srpske tvrtke od strane talijanskog Telekoma, navodi rimska La Repubblica u uvodu razgovora s glavnom tužiteljicom suda u Haagu. Na pitanje novinara kako je protekao razgovor te je li prvi put s Miloševićem razgovarala o srpskom Telekomu Carla del Ponte odgovara: "Da, prvi put. Kada je prije dvije godine od torinskog tužiteljstva došao zahtjev nisam stigla izravno o tome razgovarati s Miloševićem. Oni su došli u Haag u travnju no on ih nije htio ni primiti.(...) Sad sam primila drugo izvješće istih sudaca. Prvi zahtjev je dopunjen. Tužitelj Maddalena i njegovi zamjenici ne traže samo razgovor s Miloševićem, nego i mogućnost raspolaganja dokumentima na koje je naišlo moje tužiteljstvo vršeći istragu o bivšem srpskom diktatoru". Carla Del Ponte u razgovoru navodi da je riječ o bankarskoj dokumentaciji koje je njeno tužiteljstvo dobilo iz Grčke, no koja nema važnost za sudski proces koji se u Haagu vodi protiv Miloševića. Carla del Ponte u razgovoru za list, između ostalog, najavljuje da će se sljedećih mjeseci baviti "najdelikatnijim dijelom sudskog procesa protiv Miloševića" u kojem će iskaze davati svjedoci pokolja u Srebrenici a tužiteljstvo morati dokazati optužbu za genocid. L'Unita/Rim - O okolnostima u vrijeme kupnje srpskog Telekoma L'Unita u petak piše o političkim i gospodarskim okolnostima u Europi i Italiji u vrijeme kupnje srpskog Telekoma od strane talijanske tvrtke Telecom, radi koje je došlo do afere u kojoj se danas za korupciju optužuje poglavito političare stranaka lijevog centra koje su bile na vlasti u Italiji. U razdoblju 1995.-2000., radi očekivanja velikog porasta vrijednosti telefonskih kompanije u zemljama istočne Europe, procjene njihovih vrijednosti ili udjela u njima "bile su stratosferske, i činjene su velike greške, ali posvuda i u dugom razdoblju", piše list i navodi da su glavni protagonisti preuzimanja tržišta bile velike europske tvrtke poput France Telecoma i Deutsche Telekoma, britanske i španjolske tvrtke. "U tom kontekstu za kupnju udjela u Telekomu Srbije ne može se kazati da je bila neobična ili očita glupost. Italija je ostala usamljena u ekspanziji telefonije u Europi tih godina, mnogo iza Francuske i Njemačke. Tih se godina talijanskoj vladi spočitavalo da je dopustila da jugoslavenska tržišta otme Njemačka koja je sa svojim tvrtkama ušla u Sloveniju i Hrvatsku. Ostala je Srbija", piše list i napominje da je te 1997. nakon daytonskog sporazuma bio ukinut američki embargo a rat na Kosovu još nije počeo. Tehnološka razina Srbije bila je zadovoljavajuća, imala je 10 milijuna stanovnika i imala je znatne potencijale, ukazuje list. Stoga se može zaključiti, piše list, da "optužbe koje konstruira desni centar u vezi sa srpskim Telekomom neutemeljene" jer se "razlika u kupovnoj i prodajnoj cijeni udjela u Telekomu Srbije lako može objasniti gospodarskim razlozima ako se u obzir uzmu događaji tih godina, te je potpuno bezrazložno na osnovu te razlike zaključiti da je plaćeno mito Talijanima ili Srbima". RDW/Koeln - Zapadna europa treba useljenike Važno je integrirati useljenike jer njih zapadne zemlje Europe trebaju, a predrasude, odbijanje i socijalna izolacija mogu samo povećati probleme, rekao je tajnik Vijeća Europe Walter Schwimmer na godišnjoj skupštini humanitarne katoličke organizacije Renovabis, prenosi Deutsche Welle. Tri četvrtine zabilježenog porasta broja stanovnika od 0,3 posto u Europi otpada na useljenike, upozorava na podatke iz najnovijeg izvješća Vijeća Europe glavni tajnik Schwimmer, a prirodni je prirast veći od broja novouseljenih samo u Finskoj, Francuskoj, Irskoj i Nizozemskoj, dok bi bez useljavanja znatno manje stanovnika imale Njemačka, Italija I Grčka. "Migrante ne bi trebalo gledati kao opasnost ili teret za takozvana društva izobilja i blagostanja jer u tim bi zemljama bez broj stanovnika stalno padao", primjećuje on te dodaje da zemlje poput Njemačke trebaju ozbiljno razmisliti o "mogućnostima isplate mirovina za 20 godina". Raširenu tezu da useljenici iskorištavaju postojeće socijalne sustave, primaju socijalnu pomoć i žive na račun drugih odbacuje i smatra da je šteta od zloporaba stranih useljenika manja od koristi. Ono što glavnog tajnika brine je ilegalni status izbjeglica, a "ako se računa da u Europi ima tri milijuna ljudi koji nisu obuhvaćeni socijalnim sustavom, čija djeca nisu integrirana u školske i odgojne sustave, to je poput bombe koja polako otkucava i mi se s time moramo sučeliti, a samo je integracija može deaktivirati", prenosi Schwimerove riječi DW. VOA/Washington - Anketa o američko-europskim odnosima Anketu o američko-europskim odnosima na uzorku od šest tisuća građana provela je i rezultate analizirala njemačka Zaklada Marshall, a rezultati ocrtavaju sadašnje podjele ali i upozoravaju na snažno partnerstvo, prenosi Glas Amerike (VOA) u petak. "Europljani, primjerice, nisu sretni s američkim globalnim vodstvom, ali ne žele niti stvaranje Europe koja bi bila supersila, i koja bi se suprotstavljala Amerikancima. Prihvatljivija opcija je suradnja, a u slučaju pojačanog utjecaja Europe u svijetu, za kojega se inače izjasnila velika većina anketiranih na Starome kontinentu, bitna će biti suradnja, a ne konkurencija između Europe i SAD", prenosi postaja. Kod Amerikanaca je novost sve naglašeniji interes za vanjskopolitički angažman Sjedinjenih Država a rekordno je nizak postotak (15 posto) anketiranih koji preferiraju izolacionizam, nastavlja VOA. Predsjednik Zaklade Marshall, Craig Kennedy, ocjenjuje da rezultati ispitivanja pokazuju da su zbivanja zadnjih godinu dana "udaljila Europljane od Amerikanaca i učinila ih kritičnijima, dok su Amerikanci - što je donekle iznenađujuće otkriće - spoznali značaj europskog partnerstva", prenosi VOA. WT/Washington - Američka istraga nad francuskom tvrtkom radi izvoza u Iran Služba za kontrolu izvoza Sjedinjenih Država istražuje slučaj francuske tvrtke Technip osumnjičene da je ilegalno snabdjela Iran specijalnim crpkama proizvedenim u SAD-u, a koje se mogu upotrijebiti i u komercijalne i u vojne svrhe, saznaje Washington Times. "Službenici ministarstva financija i trgovine pribojavaju se da crpke, poznate kao pumpe za prijenos kriogeničkih tekućina, upotrebljavaju kao dio rashladnog sustava iranskih nuklearnih reaktora, a koji se mogu upotrijebiti i za proizvodnju materijala za oružje", nastavlja list. Washington Times spekulira da ukoliko su crpke upotrijebljene za iranski nuklearni program, to bi značilo kršenje zabrane izvoza opreme s mogućnošću upotrebe za razvoj nuklearnog oružja, a također i kršenje zakona iz 1996. po kojem je iranska nafta pod embargom. "Po istom zakonu, svaka strana kompanija koja godišnje investira više od 40 milijuna dolara u iransku i libijsku naftnu i plinsku industriju može biti sankcionirana",piše list. Tema dana: Njemačko i francusko odbijanje američkog prijedloga nove rezolucije o Iraku =============================================================== SZ/Muenchen - Staroj Europi se ukazuje prilika za "povratak u igru" SAD nije Vijeću sigurnosti predstavio samo nacrt nove rezolucije, nego i "novo ponašanje Washingtona", piše muenchenski Sueddeutsche Zeitung u petak. "Formula sad glasi: više Powella, manje Rumsfelda", piše list i ističe da je Powellov plan usklađen s generalima Pentagona, što dokazuje da su časnici pobijedili i predsjednika Busha uvjerili da sukob treba internacionalizirati. "Powellov nacrt ostavlja prostora raznim tumačenjima, svjesno, jer se o tumačenjima raspravlja samo u New Yorku", piše list. Sada "Francuska ima središnju ulogu u formuliranju napomena. A predsjednik Jacques Chirac neće se opirati, iako se u prvoj reakciji žalio na nedostatke nacrta. Predsjedniku se otvara prilika za blistav povratak u igru velikih sila", ocjenjuje list. "Odbiti ili surađivati? Za profesionalne pokeraše u Parizu i Moskvi ne postoji alternativa", piše list i primjećuje da patuljci oko Gulivera ne smiju propustiti priliku. "Jedino u Njemačkoj to nitko ne gleda tako. Vlada je ispala iz igre. Bez nas, rekao je glavni tajnik SPD-a još prije nego što je pročitao nacrt rezolucije. Ne treba se odmah zalagati za 'geopolitički interes' kao kancelar, ali malo više Fischera i Angelike Beer a manje Schroedera i Scholza dobro bi došlo pri donošenju odluke", zaključuje list. Le Figaro/Pariz - Villepin o američkom prijedlogu rezolucije Američki prijedlog rezolucije o osnutku međunarodnih snaga za Irak ide u dobrom pravcu jer daje veću ulogu UN-u, ali ne mijenja bitno postojeće stanje: i dalje se temelji na logici sigurnosti i ne vodi dovoljno računa o političkoj potrebi da se suverenitet Iraka ponovno uspostavi prijenosom izvršnih ovlasti na ustanove te zemlje, kazao je u razgovoru za "Le Figaro" francuski ministar vanjskih poslova Dominique de Villepin. "Svakako ćemo surađivati s SAD-om i s našim partnerima u Vijeću sigurnosti radi poboljšanja teksta", istaknuo je Villepin i dodao da Francuska nudi globalni pristup koji omogućuje da se načelo okupacije zamijeni načelom suvereniteta te da Iračanima treba što prije omogućiti da upravljaju vlastitom sudbinom. "Potpuna jasnoća u upravljanju iračkim resursima, napose naftom, preduvjet je za obnovu zemlje i za ponovnu uspostavu sigurnosti, ali to nije dovoljno", upozorio je ministar rekavši da iračka prijelazna vlada, želi li da obnova uspije, mora nadzirati prihode u zemlji i imati proračunske ovlasti. Što se tiče sigurnosti, ona je, istaknuo je Villepin, nerazdvojiva od političkog i gospodarskog dijela, a međunarodne snage moraju biti u službi nove iračke vlasti. Le Soir/Bruxelles - Povratak stare Europe Francusko-njemački dvojac uporno ostaje pri svome stajalištu o Iraku i treba mu priznati da je dosljedan, u belgijskom "Le Soiru" komentira Baudouin Loos. Oštrom kritikom prijedloga američke rezolucije o osnutku međunarodnih snaga u Iraku francuski predsjednik Chirac i njemački kancelar Schroeder preuzeli su rizik od ponovnog izazivanja napetosti s SAD-om, piše autor. Dakako, još treba vidjeti hoće li Chirac i Schroeder ustrajati u pregovorima koji će sada započeti u New Yorku, dodaje list, podsjećajući kako se ostvaruje De Villepinovo predviđanje iz kolovoza da SAD može sam dobiti rat, ali da samo međunarodna zajednica može dobiti mir. U Washingtonu više nitko i ne skriva da je riječ o tomu da se na međunarodnu zajednicu prebaci teret okupacije, ali i da se zadrži nadzor nad tom zemljom, dodaje list. Nakon jednoglasnog prihvaćanja rezolucije 1483 u Vijeću sigurnosti, moglo se pomisliti da je stara Europa položila oružje u sučeljavanju s SAD-om: rezolucija je zapravo potvrdila okupaciju Iraka, što je bio trijumf za Busha i Blaira, podsjeća list. FAZ/Frankfurt - Berlin i Pariz nemaju iste ciljeve u Iraku Mogućnost da i europski vojnici budu angažirani u Iraku, o čemu se razgovaralo u Dresdenu na sastanku francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca i njemačkog kancelara Gerharda Schroedera, komentira Frankfurter Allgemeine Zeitung od petka (po RDW-u). "Francuska nikako ne isključuje mogućnost da, po potrebi i vojno, sudjeluje u smirivanju, stabilizaciji i obnovi Iraka - ali za to postavlja brojne uvjete. Njemačka vlada, s druge strane, za sada kategorički odbacuje svaku varijantu pružanja vojne podrške u Iraku. Berlin, dakle, ostaje u diplomatskom zaleđu, dok Pariz otvara prostor za manevriranje i postaje utjecajan pregovarački partner. Tu razlika ne leži u suštini ali razlike u taktici pokazuju da Nijemci i Francuzi u Iraku nemaju ni iste interese ni iste ciljeve", piše frankfurtski dnevni list. Koelner Stadtanzeiger/Koeln - Francuska i Njemačka traže jasan politički pravac Nakon dresdenskog sastanka dvojice čelnika država, francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca i njemačkog kancelara Gerharda Schroedera, dnevnik Koelner Stadtanzeiger ukazuje na neke zajedničke točke francuske i njemačke politike prema Iraku. "Upada u oči da Gerhard Schroeder i Jacques Chirac svojom kritikom nacrta rezolucije prije svega zahtijevaju jasan politički pravac. Zalažu se za 'irakizaciju' vlade u Bagdadu kako bi bio izbrisan dojam okupacije", navodi list. "Ni Nijemci ni Francuzi ne žure se izravno angažirati. No, da li će to moći izbjegavati i na duge staze, nejasno je. Zato obje vlade ostavljaju otvorenim pitanje kako će glasovati u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda", naglašava koelnski dnevni list. Le Figaro/Pariz - Francuska i SAD se opet razilaze Francuska se opet buni, a predsjednik Jacques Chirac ne želi UN-ovu rezoluciju kojom bi čitava međunarodna zajednica snosila troškove koje je napravila samo Amerika, u uvodniku "Le Figaroa" piše Charles Lambroschini. Pošto su podlegli imperijalističkoj napasti, Amerikanci odjednom otkrivaju ono što Francuzi i Britanci nisu nikada zaboravili: da kolonije puno stoje i da se na kraju uvijek pokaže kako su nužne dodatne snage, ističe list. Bush poziva u pomoć međunarodnu zajednicu, a želi nametati uvjete za svoje spašavanje, napominje uvodničar i dodaje da je okretanje UN-u samo izlika koja će američkim vojnicima omogućiti da ih ne smatraju okupatorima. Washington isto tako uporno izbjegava bilo kakvu obvezu u svezi s političkim kalendarom: bilo da je riječ o prijenosu ovlasti na iračku vladu ili o što bržem organiziranju izbora, zaključuje list. AFP/Pariz - Francuska drži da cijenu iračke sigurnosti treba platiti SAD Američki prijedlog rezolucije kojom se traži veća uloga UN-a u Iraku znači promjenu stajališta Sjedinjenih Država i ponovno stavlja Francusku i njezine saveznice iz "tabora mira" na prvu crtu, piše AFP. Prijedlog je "prilično daleko od glavnog cilja" Francuske, "prijenosa ovlasti na iračku vladu", kazao je jučer u Dresdenu francuski predsjednik Jacques Chirac koji se tu sastao s njemačkim kancelarom Schroederom, prenosi agencija. Francuska koja se od početka zauzima za središnju ulogu UN-a u Iraku i koja je nakon atentata 19. kolovoza u Bagdadu na zgradu UN-a potaknula međunarodnu zajednicu da "iz temelja promijeni dosadašnju strategiju" u Iraku, može biti zadovoljna takvom promjenom američkog stajališta, ocjenjuje AFP. Američki prijedlog predviđa osnutak "međunarodnih snaga" pod američkim zapovijedanjem i daje političku ulogu iračkom prijelaznom vijeću koje Amerikanci strogo nadziru, podsjeća agencija. Francuska je, dodaje se na kraju, uvijek bila za sudjelovanje u troškovima obnove, ali drži da troškove sigurnosti moraju snositi oni koji su poveli rat. L'Unita/Rim - Italija se nudi za posrednicu između SAD-a i "stare Europe" "U iračkoj močvari američkom je divu voda došla do grla" i trebaju mu vojnici i novac kako bi iz nje izišao, za to vrijeme Europa, Rusija i Kina nastoje otkriti koju je cijenu predsjednik Bush spreman platiti za međunarodnu pomoć a Silvio Berlusconi se nudi za posrednika, piše l'Unita u petak. Francuski predsjednik Jacques Chirac i njemački kancelar Gerhard Schroeder u Dresdenu su izrazili svoje dvojbe spram američkog prijedloga rezolucije Vijeća sigurnosti kojom bi se pod zapovjedništvo SAD-a stavile međunarodne snage UN-a, Rusija slanje vojnika ne isključuje ali veže uz rezoluciju UN-a, dok je kineski ministar vanjskih poslova Kong Quan izrazio "oprezno suglasje", navodi list. Italija, turnusni predsjedatelj EU-a, u toj situaciji izgleda "ponovno spremna bezrezervno podržati američko stajalište", piše list. "Francuska i Njemačka opiru se Bushovim zahtjevima, a talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini ponudio je svoje usluge za njihovo uvjeravanje", piše list. Frattini je otišao u kratku misiju u Washington, gdje ga je primio državni tajnik Colin Powell, i New York gdje je primljen od glavnog tajnika UN-a Kofija Annana. "Tijekom večeri vratio se u Rivu del Gardo, gdje će svojim kolegama iz Europske unije podnijeti izvješće", navodi l'Unita. WP/Washington - Irak trebaju obnavljati Iračani a ne SAD ili UN "Predsjednik Bush mudro je zagrizao metak i zamolio UN za pomoć u Iraku", piše Washington Post u petak, no ono što mu nedostaje je jasna strategija vraćanja suvereniteta iračkom narodu, kako bi i američki vojnici mogli otići. Vrlo zanimljiv plan, po ocjeni lista, za tu političku tranziciju predložio je Ghassan Salame, libanonski politički znanstvenik koji je bio viši savjetnik Sergiu Vieri de Mellu, šefu UN-ove misije u Iraku. Salame drži kako je što prije potrebno vratiti političku moć u ruke Iračana. "On želi i zamijeniti i američkog civilnog upravitelja Paula Bremera, ne zamjenom iz UN-a, već iračkom vlašću", ističe list. "Salamov osnovni argument je kako Iračani sami moraju preuzeti veću odgovornost za vlastitu zemlju, a jedini način da se to postigne je da im se da politička moć koju zahtijevaju", piše list i prenosi kako je Salame predložio tri koraka: najprije uspostaviti privremenu vladu, čemu može, uz neke korekcije, poslužiti i ova već uspostavljena, s tim da od UN-a bude prepoznata kao legitimna iračka vlast. Drugo, Iračani moraju brzo vratiti kontrolu nad državnim proračunom, umjesto da se sadašnji program "nafta za hranu" zamijeni nekim "razvojnim fondom" za kojeg bi Bremer potpisivao čekove u konzultaciji sa Svjetskom bankom i treće, ustavotvorna skupština smjesta mora početi raditi na dokumentu koji će osigurati demokratsku političku strukturu za novi Irak, a cilj bi bio novi ustav spreman za općenarodni referendum u siječnju, a izbore u ožujku ili travnju iduće godine. Salame je izrazio zabrinutost da dolazi do libanonizacije Iraka jer "u nastojanju da stabiliziraju Irak, Amerikanci vraćaju povijest unazad prepuštajući moć plemenskim i vjerskim vođama." (Hina) akoz