ZAGREB, 5. rujna (Hina) - Prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti u cilju je afirmacije politike kao općeg dobra, u zajedničkom nastojanju za postizanje općeg napretka i uspostave povjerenja
javnosti u vladajuće strukture, kazala je danas ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović na početku saborske rasprave o konačnom tekstu navedenog zakona.
ZAGREB, 5. rujna (Hina) - Prijedlog zakona o sprječavanju sukoba
interesa u obnašanju javnih dužnosti u cilju je afirmacije politike
kao općeg dobra, u zajedničkom nastojanju za postizanje općeg
napretka i uspostave povjerenja javnosti u vladajuće strukture,
kazala je danas ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović na
početku saborske rasprave o konačnom tekstu navedenog zakona.#L#
Ističući kako je prioritet Vlade borba protiv svih oblika
korupcije, ministrica je rekla da se zakonom želi preventivno
spriječiti situacije u kojima može doći do sukoba interesa, odnosno
onemogućiti dužnosnike da osobni interes stavljaju iznad javnog.
Slika koja je u javnosti stvorena o političarima zahtijeva
preispitivanje kako bi se raščistile sumnje u pojedine političare i
stranke. Takva slika otvara vrata ekstremističkim ideologijama
koje takvo stanje vješto koriste stvarajući apatiju, mržnju i
isključivost, što ugrožava demokraciju, istaknula je.
Dodala je da će zakon omogućiti otkrivanje slučajeva
suprostavljenog osobnog i javnog interesa, kao i javnu
'difamaciju' tome sklonih dužnosnika.
U zakonu, kojega su zajednički predložili Vlada i HSP, stoji da
sukob interesa postoji u situacijama kada dužnosnici imaju osobni
interes koji utječe ili može utjecati na njihovu nepristranost u
obnašanju javnih dužnosti.
U popis više od 300 dužnosnika obuhvaćenih zakonom među ostalima
ulaze saborski zastupnici, članovi Vlade, HNB-a, revizori, pučki
pravobranitelj, tajnici Sabora i ministarstava, gradonačelnik
Zagreba, predsjednici HFP-a, HZMO-a, HZZO-a i njihovi zamjenici,
predstojnik Ureda predsjednika, načelnik Glavnog stožera i njegov
zamjenik i drugi.
Zakon predviđa da dužnosnik, nakon izbora ili imenovanja na javnu
dužnost, mora urediti svoje privatne poslove kako bi spriječio
sukob interesa, a ako se takav sukob pojavi dužan ga je razriješiti
u javnom interesu.
U roku od 30 dana od stupanja na dužnost bio bi dužan podnijeti
izvješće s podacima o imovini, stalnim prihodima i imovini bračnog
druga i maloljetne djece. Prije nego izvrši tu obvezu, dužnosnik ne
bi mogao primiti plaću.
Predloženo je i da dužnosnik ne može zadržati dar u vrijednosti
većoj od 500 kuna i treba ga treba prijaviti Povjerenstvu, a ne
smije primiti novac bez obzira na iznos.
Dužnosnik koji je član nekog poduzeća morao bi prenijeti svoja
upravljačka prava (dionice) na drugu osobu, koja ne može biti član
njegove obitelji niti osoba s kojom je na neki način interesno
povezan.
Dužnosnici neće moći biti članovi uprava ili nadzornih odbora u
poduzećima. Iznimno, mogli bi biti u nadzornim odborima poduzeća u
državnom ili pretežito državnom vlasništvu koja su od posebnog
državnog interesa, ali ne smiju primati naknadu.
Slučajeve sukoba interesa utvrđivalo bi povjerenstvo koje imenuje
Sabor. Četiri člana povjerenstva imenovalo bi se iz redova
saborskih zastupnika, a trojica iz redova uglednih javnih
djelatnika, a svi se biraju na razdoblje od sedam godina.
Dužnosnici bi morali u roku od deset dana od stupanja na dužnost u
pisanoj izjavi pristati da će na poziv povjerenstva za najteže
oblike kršenja ovoga zakona ponuditi ostavku ili dati mandat na
raspolaganje tijelu koje ga je imenovalo.
U slučaju da utvrdi sukob interesa, povjerenstvo bi moglo izreći
dužnosniku obustavu isplate plaće, opomenu i javno objaviti odluku
protiv njega.
(Hina) tr/daju sšh