SKV: SVIJET U 21.00 SAT

ZAGREB, 4. rujna (Hina) KRYNICA - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u četvrtak na 13. Gospodarskom forumu koji se održava u poljskoj Krynici da, glede proširenja EU i pitanja radi li se o prvoj ili posljednjoj etapi integracije, za Hrvatsku nema dileme. "Za nas dileme nema. Za Republiku Hrvatsku nije sporno da je aktualno proširenje EU tek prva etapa integracije Europe", rekao je Mesić u svom govoru pred šefovima država Poljske, Makedonije i Rumunjske i brojnim gospodarstvenicima, političkim dužnosnicima, i akademicima. Mesić je izrazio uvjerenje da će oko 2006. doći do novog vala proširenja te da Hrvatska, s tim u svezi, očekuje da Sporazum o stabilizacji i pridruženju postane most koji će povezivati procese pridruživanja s drugim valom proširenja EU. Kao vremenski okvir priključenja Hrvatske EU naveo je 2007. godinu a pristup Europskoj monetarnoj uniji bio bi realan oko 2010. KRYNICA - Predsjednici Poljske, Hrvatske, Makedonije i Rumunjske u četvrtak su se u poljskoj Krynici založili za to da se proces povijesnog ujedinjenja (EU) nastavi i nakon prvog vala proširenja kada će Unija naredne godine postati bogatija za deset novih članica. Na konferenciji za novinare nakon održane rasprave na temu "Srednja i istočna Europa - završetak ili novi početak" poljski predsjednik Aleksandar Kwasnievski, čija je zemlja već članica NATO-a a sljedeće godine će se pridružiti i EU, zauzeo se za nastavak i proširenje suradnje prvih novih članica sa zemljama koje će je slijediti u narednim etapama integracije. Predsjednik Mesić je primjetio da su članice EU umorne od proširenja a zemlje koje zele ući od čekanja, te da upravo zbog toga Hrvatska od "starih članica" ne traži nove financijske transfere već će ustrajati na razvoju vlastitim snagama koristeći djelovanje mehanizma slobodnog tržišta i poduzetništva. LJUBLJANA - Slovenija nastavlja s internacionalizacijom "diplomatskog rata" s Hrvatskom oko gospodarskog pojasa u Jadranskom moru. Kako je za slovensku tiskovnu agenciju STA izjavio šef diplomacije Dimitrij Rupel, koji će u petak i subotu sudjelovati na susretu ministara vanjskih poslova proširene EU u talijanskom ladanjskom mjestu Riva di Garda uz jezero Garda, on će taj susret iskoristiti za prezentiranje pozicija svoje države oko Jadranskog mora. "Predviđam taj susret iskoristiti i za to da kolege upoznam s napetim odnosima Slovenije i Hrvatske što ih je izazvala hrvatska nakana da proglase isključivi gospodarski pojas u Jadranu", izjavio je Rupel. LJUBLJANA - Slovenija se nada da Hrvatska neće proglasiti isključivi ekonomski pojas u Jadranskom moru, izjavio je slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel u četvrtak u Portorožu u razgovoru s novinarima. Na pitanje novinara što će Slovenija učiniti ako Hrvatska odluči proglasiti ekonomski pojas u Jadranu, Rupel je odgovorio da Slovenija želi i nada se da do toga neće doći. "Jednostrani koraci nisu europska metoda rješavanja eventualnih nesporazuma između različitih politika", rekao je Rupel, čiju izjavu prenosi slovenska agencija STA. Rupel je u Portorožu otvorio međunarodnu konferenciju pod naslovom "Granice u jugoistočnoj Europi, na kojoj sudjeluju slovenski stručnjaci za tu tematiku, te nekoliko gostiju iz Austrije i Hrvatske. LJUBLJANA - Slovensko ministarstvo vanjskih potvrdilo je u četvrtak da hrvatski veleposlanik u Sloveniji Celestin Sardelić nije pozvan na sastanak održan s diplomatskim predstavnicima akreditiranim u Ljubljani, na kojemu je među ostalim bilo riječi i o odnosima s Hrvatskom. U Ljubljani se stvar ne tumači kao diplomatski "faux pas" nego formom prema kojoj su na sastanak bili pozvani samo predstavnici zemalja Europske unije i NATO saveza, te oni koji će iduće godine ustupiti u te organizacije. SARAJEVO - Unatoč ranijim najavama, sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine na kojoj se trebalo raspravljati o ponudama hrvatske vlade i tvrtke "Bosmal" za gradnju dijela koridora V.c kroz BiH, u četvrtak nije održana. Iz Vijeća ministara najavljeno je kako će vlada zasjedati u petak no na dnevnom redu kakav je dostavljen medijima ponovo nema točke koja bi se odnosila na gradnju autoceste prema luci Ploče. Predstavnici "Bosmala", braća Edin i Nijaz Šabanović u srijedu su u Sarajevu premijeru Adnanu Terziću predali dokumentaciju koja treba dokazati kako je ova tvrtka prikupila bankovne garancije za 300 milijuna eura nužnih za izradu studije izvedivosti i projektne dokumentacije te rješavanje imovinsko-pravnih pitanja. ZAGREB - Izaslanstvo Ministarstva obrane, predvođeno ministricom Željkom Antnović sudjelovat će na konferenciji "Oblikovanje zajedničke sigurnosne politike zemalja jugoistočne Europe - novi pristup i podjela odgovornosti" koja će se održati 5. i 6. rujna u glavnom gradu Bugarske, Sofiji, priopćeno je u četvrtak iz MORH-a. Konferencija će biti podijeljena na četiri zasjedanja sa sljedećim temama: "Proširenje, vođenje i podjela odgovornosti u suočavanju sa sigurnosnim izazovima u jugoistočnoj Europi", "Transatlanski odnosi i njihov utjecaj na regionalnu sigurnost", "Rizici integracije: prijetnje organiziranog kriminala i korupcije", "Ukidanje stereotipa: inovativne odgovornosti povezane s novim sigurnosnim rizicima". DEN HAAG/ZAGREB - Bosanski Srbin Dragan Nikolić u četvrtak je pred Haškim sudom (ICTY) priznao krivnju za progon, ubojstva, silovanja i mučenja kao zločine protiv čovječnosti, počinjene pod njegovim zapovjedništvom u zatočeničkom logoru Sušica, kod Vlasenice u istočnoj BiH. Na temelju sporazuma o priznanju krivnje koji je sklopio s Tužiteljstvom, Nikolić je pred sucima Wolfgangom Schomburgom, Florence Mumba i Carmelom Agiusom priznao krivnju po sve četiri točke optužnice, izmijenjene na samoj sjednici. "Kriv sam časni sude", rekao je Nikolić nakon što je predsjedavajući sudac Schomburg u cijelosti pročitao optužnicu. Dragan Nikolić zvan Jenki (46), na prvom je saslušanju godine 2000. izjavio da se ne osjeća krivim prema tadašnjoj optužnici koja ga je po osam točaka teretila za zločine protiv čovječnosti. LJUBLJANA - Slovenska vlada poslat će u parlament prijedlog "zakona o izbrisanima" kako bi sanirala posljedice nesređenog pitanja neslovenaca kojima 1991. godine nije dato ili priznato državljanstvo, pa su ostali bez prava stalnog prebivališta. Kako je u četvrtak nakon sjednice vlade izjavio ministar unutarnjih poslova Rado Bohinc, riječ je o "tehničkom zakonu" iz kojega su izuzeti oni koji su u proteklih 12 godina ipak uspjeli dobiti pravo da stalno borave u Sloveniji. Problematika "izbrisanih" odnosi se na ukupno oko 28.000 ljudi, pojasnio je ministar. MOSTAR - Sadašnjih 20.000 vojnika u BiH smanjit će se na 12.000 od kojih će 8.000 biti u Federaciji BiH, a 4.000 u Republici Srpskoj, izjavio je danas Hrvatskom radiju Herceg Bosna ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić. On je objasnio kako je ovo smanjenje vojske u BiH važno za proces približavanja Bosne i Hercegovine NATO savezu. Pri tome je ministar Ivanić naglasio kako je smanjenje vojske sa 20.000 na 12.000 vojnika primjereno ekonomskim mogućnostima BiH, te da BiH i ne može financijski izdržati broj vojnika veći od 12.000. LONDON - Britanski premijer Tony Blair kazao je u četvrtak da se situacija u Iraku posljednjih tjedana pogoršala i da je "ozbiljna", no da Britanija još ne planira poslati dodatne vojnike u tu zemlju. Irak postaje "novo bojno polje" u globalnom ratu protiv terorizma, rekao je Blair novinarima na redovitoj mjesečnoj novinskoj konferenciji u Londonu. Sigurnost Iraka izložena je sve većoj prijetnji skupina koje u zemlju ulaze izvana, rekao je Blair bez daljnjih preciziranja. Naglasio je ipak da još nije donesena odluka o slanju dodatnih britanskih postrojbi u Irak. WASHINGTON - Bijela kuća će tražiti između 60 i 70 milijardi dolara u američkom proračunu za sljedeću godinu kako bi pokrila rastuće troškove okupacije i obnove Iraka, pišu u četvrtak američki mediji. Planirani zahtjev, koji je skoro dvostruko veći od onoga koji je očekivao američki Kongres koji odobrava proračun, priznanje je vlade predsjednika Busha da je veoma podcijenila troškove iračke operacije. BAGDAD - Američki ministar obrane Donald Rumsfeld stigao je u četvrtak u nenajavljen posjet Bagdadu kako bi se iz prve ruke upoznao sa stanjem u toj zemlji. U razgovoru s novinarima tijekom leta prema Bagdadu, Rumsfeld je kazao kako nema potrebe za slanjem dodatnih američkih vojnika u Irak, no zatražio je veće međunarodno i iračko sudjelovanje u uspostavi sigurnosti u toj zemlji. "U Iraku i Afganistanu nisam bio negdje od travnja ili svibnja i mislim da je važno da se iz prve ruke uvjerim kako se stvari odvijaju", rekao je. DRESDEN - Francuski predsjednik Jacques Chirac i njemački kancelar Gerhard Schroeder ocijenili su u četvrtak američke prijedloge za jačanje uloge UN-a u Iraku nedovoljnima. Sjedinjene Države izradile su nacrt nove rezolucije VS UN-a kojom žele pridobiti više zemalja da pošalju svoje vojnike u Irak i financijski podupru okupaciju te zemlje. "Spremni smo razmotriti prijedloge, no čini se da su oni prilično daleko od onoga što smatramo glavnim ciljem - prenošenja političke odgovornosti na iračku vladu što je prije moguće", rekao je Chirac novinarima nakon neformalnog sastanka sa Schroederom u Dresdenu. Njemački kancelar ocijenio je da prijedlozi pokazuju stanovite pomake u američkim stajalištima, ali da ne idu dovoljno daleko. WASHINGTON - Podjele između Sjedinjenih Država i Europe narastaju s većinom Europljana koji se protive vanjskoj politici američkog predsjednika Busha i sve većom potporom toj politici među Amerikancima, pokazali su u četvrtak rezutati istraživanja javnoga mišljenja. Većina anketiranih u šest od sedam europskih zemalja obuhvaćenih istraživanjem rekla je da ne odobrava Bushovu vanjsku politiku. Ukupno je 64 posto Europljana osudilo tu politiku, što je priličan porast u odnosu na 56 posto od prošle godine. Pokazalo se da je protivljenje ratu u Iraku, kojeg osuđuje sličan postotak Europljana, glavni razlog odbijanja američke vanjske politike. MOSKVA - Saudijski prijestolonasljednik Abdullah bin Abdul-Aziz pozvao je u četvrtak, pri kraju trodnevnog službenog posjeta Rusiji, međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na Izrael kako bi poštivao bliskoistočni mirovni plan. "Izrael se mora prisiliti da prestane izbjegavati svoje obveze iz mirovnih smjernica i drugih dokumenata", rekao je saudijski prijestolonasljednik agenciji Interfax. On je pritom optužio Izrael da namjerno podriva mirovni plan koji je dobio potporu Sjedinjenih Država, Rusije, Ujedinjenih Naroda i Europske Unije. AUSCHWITZ - Izraelski borbeni zrakoplovi nadlijetali su u četvrtak bivši nacistički koncentracijski logor Auschwitz, u spomen na žrtve holokausta, a ta je mjera ocijenjena uznemiravanjem mjesta na kojemu je ubijeno 1,5 milijuna ljudi. "To je neprimjeren način poštivanja ovog mjesta...tišina je potrebna u čast žrtvama", rekao je predstavnik za javnost spomen- muzeja u Auschwitzu Janusz Mensfelt. Izraelski vojni dužnosnici rekli su da je taj čin simbolizirao napredak Židova postignut u vremenu otkad je logor zatvoren 1945.godine. MOSKVA - Helikopter u kojemu je bilo devet putnika srušio se zbog lošeg vremena u južnoj Rusiji u četvrtak, spasilačke ekipe zasad nisu našle preživjele, a potraga je u tijeku, objavila je novinska agencija Interfax. Spasilački helikopter otkrio je ostatke helikoptera Ka-32 u plamenu, nedaleko od ljetovališta Sochi, ali se nisu mogli spustiti zbog vremenskih uvjeta i teškog terena, prenosi agencija. WASHINGTON - Američka organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW) pozvala je u četvrtak američku vladu da ozakoni brak između partnera istoga spola kako bi osigurala jednakost homoseksualaca i lezbijki. HRW, organizacija za zaštitu ljudskih prava iz New Yorka, pozvao je također vlade da slijede sve jači trend u svijetu zakonskog priznanja homoseksualnih i lezbijskih odnosa. (Hina) rb