WASHINGTON, 4. rujna (Hina) - Podjele između Sjedinjenih Država i Europe narastaju s većinom Europljana koji se protive vanjskoj politici američkog predsjednika Busha i sve većom potporom toj politici među Amerikancima, pokazali su u
četvrtak rezutati istraživanja javnoga mišljenja.
WASHINGTON, 4. rujna (Hina) - Podjele između Sjedinjenih Država i
Europe narastaju s većinom Europljana koji se protive vanjskoj
politici američkog predsjednika Busha i sve većom potporom toj
politici među Amerikancima, pokazali su u četvrtak rezutati
istraživanja javnoga mišljenja.#L#
Većina anketiranih u šest od sedam europskih zemalja obuhvaćenih
istraživanjem rekla je da ne odobrava Bushovu vanjsku politiku.
Ukupno je 64 posto Europljana osudilo tu politiku, što je priličan
porast u odnosu na 56 posto od prošle godine.
Pokazalo se da je protivljenje ratu u Iraku, kojeg osuđuje sličan
postotak Europljana, glavni razlog odbijanja američke vanjske
politike.
Samo Poljaci, čija je zemlja politički i vojno podržala SAD u napadu
na Irak, s 58 posto odobrili su vanjsku politiku aktualne vlade.
Za razliku od Europe čak 60 posto Amerikanaca odobrava način na koji
se vlada predsjednika Busha odnosi prema svijetu, a njih 55 posto
smatra da je rat u Iraku bio vrijedan ljudskih gubitaka i troškova.
Istraživanje provedeno na 8.000 ljudi u Europi i Sjedinjenim
Državama pokazalo je također da se velika većina u SAD-u i Europi,
83 posto i 79 posto, slaže da Europljani i AmerikaNci imaju
različite socijalne i kulturne vrijednosti.
"Amerikanci i Europljani su još uvijek prijatelji, ali je
vjerojatnije da će Europljani biti kritični prema vanjskoj
politici Bushove administracije općenito, a prema ratu u Iraku
posebno", rekli su autori istraživanja provedenog u lipnju ove
godine.
Istraživanje su proveli German Marshall Fond, neprofitna
organizacija iz Washingtona koja potiče američko-europsku
suradnju, i Compagnia di San Paolo, privatna pravnička zaklada iz
talijanskog Torina.
Anketa je pokazala posljedice po europsko-američke odnose do kojih
je doveo rat u Iraku. Francuska i Njemačka su otvoreno vodile
protivnike američko-britanske akcije protiv iračkog režima i
spriječile da je podupre Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Dok u značajnoj većini osuđuju američku vanjsku politiku i rat u
Iraku prosječno blizu polovice Europljana sklono je vodećoj ulozi
Sjedinjenih Država u svijetu. To pokazuje da Europljani jasno luče
između aktualne politike predsjednika Busha i poželjne uloge
Sjedinjenih Država u svjetskim poslovima.
Čak 78 posto Europljana drži da američki unilateralizam
predstavlja moguću prijetnju u međunarodnim odnosima u narednih 10
godina. S tim je suglasno i 67 posto Amerikanaca.
Suglasnost ljudi s obje strane Atlantika pokazala se i u ocjeni da
su najveće prijetnjE svjetskoj sigurnosti međunarodni terorizam,
mogućnost da Sjeverna Koreja i Iran dođu do oružja masovnog
uništavanja, islamski fundamentalizam i sukob na Bliskom istoku.
Suglasnost, međutim, prestaje kod pitanja kako rješavati
međunarodne prijetnje. Čak 84 posto Amerikanaca reklo je da se rat
može upotrijebiti kako bi se postigli pravedni ciljevi, s čim se
slaže samo 48 posto Europljana.
Istraživanje je pokazalo i da Europljani žele da Europska unija
postane supersila koja će surađivati sa Sjedinjenim Državama, ali
ne žele značajno povećanje vojnih troškova.
Anketa je također pokazala da su Nijemci konačno pronašli svoje
mjesto u svijetu. Za razliku od prošle godine kada su još bili
nesigurni oko svoje globalne uloge ove godine su Nijemci s 82 posto
rekli da Njemačka mora igrati aktivnu ulogu u svjetskim poslovima,
a 70 posto želi da EU postane supersila.
(Hina) sl sb