ZAGREB, 4. rujna (Hina) - Dodatno poticanje proizvodnje za izvoz, hitno aktiviranje agencije za poticanje izvoza i stranih ulaganja, povećanje konkurentnosti, smanjenje uvoza i veća ulaganja u znanje, neke su od mjera koje je danas
utvrdila hrvatska Vlada kako bi se povećao izvoz i smanjio deficit platne bilance.
ZAGREB, 4. rujna (Hina) - Dodatno poticanje proizvodnje za izvoz,
hitno aktiviranje agencije za poticanje izvoza i stranih ulaganja,
povećanje konkurentnosti, smanjenje uvoza i veća ulaganja u
znanje, neke su od mjera koje je danas utvrdila hrvatska Vlada kako
bi se povećao izvoz i smanjio deficit platne bilance.#L#
Nije primarni problem visina inozemnog duga, još manje javnog duga,
naš problem je bez sumnje deficit platne bilance odnos uvoza i
izvoza istaknuo je premijer Ivica Račan.
To je potvrdio i ministar financija Mato Crkvenac koji je u raspravi
o problemu zaduženosti platne bilance rekao da ne postoji problem
servisiranja inozemnog duga, da je Hrvatska likvidna i solventna no
da je neprihvatljiv trend ukupnog inozemnog duga i deficita platne
bilance.
Ukupni javni dug (unutarnji i vanjskih dug države, dugovi lokalnih
jedinica, cestogradnje, te dana državna jamstva) iznosi 96,4
milijarde kuna, odnosno 50,8 posto BDP-a. Isključe li se iz toga
duga dana državna jamstva u iznosu od 14,3 milijarde kuna javni dug
je 82,1 milijardu kuna, što je 43,2 posto BDP-a.
Nema razloga da idućih godina javni dug bude veći od 52 posto BDP-a
rekao je Crkvenac, dodajući da je granica prihvatljive zaduženosti
do 60 posto BDP-a. Ta je razina za 15 zemalja EU trenutno 63,5 posto
što znači da je zaduženost Hrvatske 12,7 postotnih poena niža nego u
EU, kazao je ministar.
Poručio je da takvo stanje ne zahtjeva drastične, žestoke odnosno
šok mjere ekonomske politike.
Članovi Vlade podsjetili su da je Hrvatska trebala inozemnu
akumulaciju za razvoj te da stope gospodarskog rasta potvrđuju da
je to zaduženje dobro upotrebljeno.
Izvoz, upozorio je ministar obrta Željko Pecek zadnjih 10 godina
stagnira, otprilike je na istoj razini, a pokrivenost uvoza izvozom
je oko 50 posto. S druge strane ministar gospodarstva Ljubo Jurčić
kaže kako je robni izvoz u posljednje tri godine sa 3,5 milijardi
dolara porastao na pet milijardi dolara.
Uvoz će i dalje rasti, ali manje nego do sada, zaduženje će se
povećati u apsolutnim iznosima, ali ne i relativno, po udjelu BDP
jer će BDP rasti brže nego zaduženje, procjenjuje Jurčić.
Također je rekao da bi u idućoj godini brodogradnja mogla povećati
izvoz za oko 250 milijuna dolara, šibenski TLM za 100 milijuna
dolara, Đuro Đaković za 50-ak milijuna i s.l.
Ministar poljoprivrede Božidar Pankretić tvrdi da se povećanje
uvoza poljoprivrednih proizvoda ne može nazvati katastrofičnim.
Uvoz tih proizvoda 1999. bio je 882 milijuna dolara, a prošle godine
nešto više od milijarde dolara. S druge strane postoje dobri
trendovi u izvozu koji je gotovo udvostručen s 300 na 600 milijuna
dolara, rekao je Pankretić.
Članovi Vlade suglasni su da izvoz treba biti prioritet i da pritom
veći značaj treba dati znanju, istraživanjima, razvoju usluga
turizma malih i srednjih poduzeća i s.l.
Prema procjeni ministra Crkvenca ostvarenjem mjera za povećanje
izvoza, deficit tekućeg računa platne bilance koji je prošle godine
bio 7,1 posto BDP-a ove bi godine mogao biti oko 8 posto, dok bi
iduće trebao pasti na 5 posto, a 2005. iznositi 3,5 posto BDP.
Vlada je danas utvrdila i paket tzv. tehničkog zakonodavstva koji
treba osigurati europske standarde kvalitete te time onemogućiti
uvoz nekvalitetne robe, ali i potaknuti kvalitetu i konkurentnog
hrvatskih proizvoda.
(Hina) bn/um sšh