FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 3. rujna (Hina)LJUBLJANA - Za Sloveniju je neprihvatljivo ako bi Hrvatska jednostrano proglasila isključivu ekonomsku zonu (na moru), izjavio je u srijedu slovenski premijer Anton Rop, nakon sastanka predsjednika koalicijskih stranaka i vođa klubova zastupnika slovenskoga Državnog zbora, na kojem su raspravljali i o odnosima s Hrvatskom. Rop je na pitanje što će Slovenija učiniti ako Hrvatska ipak proglasi isključivu ekonomsku zonu odgovorio kako jednostrano proglašenje te zone, u što dvoji, ne bi bilo dobro za odnose u susjedstvu. Rop je izrazio nadu da će dvije strane naći vremena da usklade i traže zajednička rješenja, prihvatljiva za obje države.LJUBLJANA - Slovenski premijer Anton Rop izjavio je u srijedu nakon sastanka sa strankama koje čine njegovu vladajuću koaliciju da je vlada od svih stranaka u njoj dobila potporu glede "politike i zaključaka vlade oko hrvatske namjere da proglasi isključivu ekonomsku zonu u Jadranu", a isto tako "u pogledu mjera slovenskog ministarstva vanjskih poslova". Rop je nakon sastanka s koalicijskim partnerima rekao kako očekuje da će takvo stajalište podržati i parlamentarni odbor za međunarodne odnose, a i sve ostale slovenske političke stranke iz oporbe. Rop je rekao da će se sredinom ovog mjeseca održati sastanak predstavnika Slovenije i
ZAGREB, 3. rujna (Hina) LJUBLJANA - Za Sloveniju je neprihvatljivo ako bi Hrvatska jednostrano proglasila isključivu ekonomsku zonu (na moru), izjavio je u srijedu slovenski premijer Anton Rop, nakon sastanka predsjednika koalicijskih stranaka i vođa klubova zastupnika slovenskoga Državnog zbora, na kojem su raspravljali i o odnosima s Hrvatskom. Rop je na pitanje što će Slovenija učiniti ako Hrvatska ipak proglasi isključivu ekonomsku zonu odgovorio kako jednostrano proglašenje te zone, u što dvoji, ne bi bilo dobro za odnose u susjedstvu. Rop je izrazio nadu da će dvije strane naći vremena da usklade i traže zajednička rješenja, prihvatljiva za obje države. LJUBLJANA - Slovenski premijer Anton Rop izjavio je u srijedu nakon sastanka sa strankama koje čine njegovu vladajuću koaliciju da je vlada od svih stranaka u njoj dobila potporu glede "politike i zaključaka vlade oko hrvatske namjere da proglasi isključivu ekonomsku zonu u Jadranu", a isto tako "u pogledu mjera slovenskog ministarstva vanjskih poslova". Rop je nakon sastanka s koalicijskim partnerima rekao kako očekuje da će takvo stajalište podržati i parlamentarni odbor za međunarodne odnose, a i sve ostale slovenske političke stranke iz oporbe. Rop je rekao da će se sredinom ovog mjeseca održati sastanak predstavnika Slovenije i Hrvatske i to "na ekspertnoj razini", te da će Slovenija već na njemu dati neke prijedloge u pogledu mogućih rješenja za sadašnji spor s Hrvatskom. LJUBLJANA - Vanjskopolitički odbor slovenskog parlamenta počeo je u srijedu poslijepodne iza zatvorenih vrata hitnu sjednicu na kojoj će raspravljati o hrvatskoj namjeri proglašenja gospodarskog pojasa na Jadranu. Na sjednici je nazočan i ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel, slovenski veleposlanik u Zagrebu Peter Bekeš i stručnjak za međunarodno pravo Miha Pogačnik. Odbor bi prvo trebao glasovati o zahtjevu njegova člana Jožefa Jerovšeka da se dio rasprave posvećene odnosima s Hrvatskom odvija na otvorenoj sjednici. BEČ - Na Konferenciji o stupanju na snagu Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa prema čl. 14 tog Ugovora u bečkom središtu UN-a u srijedu poslijepodne govorio je i ministar vanjskih poslova RH Tonino Picula. "Iako Hrvatska nije nuklearna sila, ona ima važnu ulogu kao pripadnica skupine država koje su ratificirale taj ugovor i predstavljaju njegovu pokretačku snagu", rekao je ministar Picula obraćajući se sudionicima konferencije. Republika Hrvatska ratificirala je ugovor 2001. godine, te se na taj način pridružila inicijativi suzbijanja negativnih učinaka nuklearnog oružja. Šef hrvatske diplomacije naglasio je spremnost RH da bude aktivni sudionik na promociji tog ugovora. BEČ - Hrvatska politika pokazuje dosljednost i kontinuitet zalaganja da se svijet učini sigurnijim od moguće opasnosti ugrožavanja nuklearnim oružjem, rekao je u srijedu u Beču hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula. Picula je to izjavio nakon što je u Beču sudjelovao na trodnevnoj konferenciji privremene Komisije Organizacije za provođenje ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba (CTBTO), te održao niz bilateralnih susreta. "Ovdje smo na ministarskoj razini posvjedočili da želimo poduprijeti rad privremene Komisije CTBTO-a", izjavio je Picula. Picula je na marginama konferencije održao i niz bilateralnih sastanaka. ZAGREB - Turistička agencija "Bantel" iz Zagreba od sredine rujna uvodi čarter-letove između Zagreba i Beograda, te će tako prvi put nakon više od deset godina zračnom linijom povezati ta dva grada. Zračni promet između Zagreba i Beograda prekinut je prije više od deset godina, a ova nova zračna linija namijenjena je prije svega poslovnim ljudima iz Hrvatske koji se istoga dana mogu i vratiti iz Beograda. Cijena povratne karte iznosit će 260 eura. Budući da Hrvatska i Srbija i Crna Gora još uvijek nemaju potpisani bilateralni sporazum o zračnom prostoru i prometu, putnici iz Beograda zasad neće moći ovom linijom letjeti u Zagreb. SARAJEVO - Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić izjavio je u srijedu kako pismo namjere hrvatske vlade o gradnji dijela koridora V.c koji prolazi kroz BiH ne predstavlja konkurenciju privatnoj bosansko-malezijskoj tvrtki "Bosmal". "Pismo namjere vlade RH ne može se staviti u istu konkurenciju jer je ponuda 'Bosmala' puno konkretnija", kazao je Terzić u Sarajevu nakon razgovora s prestavnicima ove tvrtke koji su mu uručili dokumentaciju o pribavljenoj bankovnoj garanciji za 300 milijuna eura nužnih za početne radove na gradnji autoceste kroz BiH. Za sredinu rujna najavio je sastanak koordinacijskog tima koji vodi poslove gradnje dijela koridora V.c kroz BiH. BANJA LUKA - Lokalna policija u Bjeljini u srijedu je kasno poslijepodne izvršila je provjeru odnosno pretres službenih prostora zvorničko-tuzlanskog vladike Vasilija, doznaje se iz neslužbenih izvora. Izvor koji je želio ostati anoniman, kazao je kako je nalog za ovu provjeru stigao iz Misije europske policije (EUPM). Svrha ove provjere bila je anonimna dojava pristigla u europsku policiju o mogućnosti da se u službenim prostorima vladike Vasilije krije ratni zločinac Radovan Karadžić. Ovo je prvi put da se u potragu za ovim ratnim zločincem uključuje i policija Republike Srpske. DEN HAAG/ZAGREB - Na haškom suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću optužba je u srijedu izvela svjedoka Mustafu Hrustanovića koji je govorio o srpskom zauzimanju Bijeljine u travnju 1992., zločinima paravojnih snaga, kao i o povlaštenom položaju Srba prije rata. Hrustanović, koji je do srpske okupacije bio financijski direktor bijeljinske tvrtke Zenit, govorio je napadu na Bijeljinu i ubojstvima oko 40 Bošnjaka u proljeće 1992. Milošević je pobijao je takve navode svjedoka i ispitivao ga o njegovom boravku u zarobljeništvu, te o obiteljskoj aferi s prenošenjem vlasništva kuće na ljubavnika njegove snahe - Srbina. SARAJEVO - Ravnatelj obavještajno-sigurnosne službe Federacije BiH (FOSS) Ivan Vukšić podnio je u srijedu ostavku na tu dužnost nakon skandala izazvanog objavljivanjem dokumenata o prisluškivanju bivšeg ravnatelja ove službe Munira Alibabića. Ovu informaciju objavila je Televizija Federacije BiH (FTV) pozivajući se na neimenovani izvor iz Ureda Visokog predstavnika za BiH (OHR). Sarajevski list "Dnevni avaz" u protekla dva dana je objavio kako je FOSS prisluškujući Alibabića dobio informacije da su on i predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP) Zlatko Lagumdžija navodno pripremali državni udar. SKOPLJE - Makedonska policija počela je u srijedu uklanjati nadzorne točke u blizini albanskih sela na sjeveru zemlje, nekoliko dana nakon što je svojim raspoređivanjem u tom području potaknula strah od ponovnog izbijanja sukoba. Makedonske snage sigurnosti ostaju ipak i dalje u tom području u blizini kosovske granice kako bi uhitile Avdila Jakupija, poznatijeg kao Zapovjednik Šakal, i njegovih 20-ak naoružanih boraca. Mjesno stanovništvo, njih oko 1.200, pobjeglo je u posljednja 24 sata iz svojih domova u strahu od ponovnog izbijanja nasilja. BERLIN - Turski premijer Recep Tayyip Erdogan u srijedu je zatražio primanje svoje zemlje u Europsku uniju uz tvrdnju da bi taj potez Tursku učinio modelom za cijeli islamski svijet. U govoru održanom u berlinskoj zakladi povezanoj s socijaldemokratima njemačkoga kancelara Gerharda Schroedera, Erdogan je upozorio da bi sprečavanje turskoga pridruživanja Uniji moglo Europu gurnuti u još težu situaciju nego ona s kojom se suočila za Hladnoga rata. "Mislim da će EU spriječiti novu podjelu Europe koja je opasnija nego (bivša) ideološka podjela", rekao je Erdogan. BEČ - Kina bi mogla ratificirati Sporazum o zabrani nuklearnih pokusa (CTBT), rekao je Wolfgang Hoffman, glavni tajnik 3. konferencije za provedbu CTBT-a, koja je otvorena u srijedu u Beču. "Oni (Kinezi) su, čini se, spremni ratificirati" sporazum, rekao je Hoffman. "Taj sam dojam stekao tijekom razgovora koje sam u srpnju u Pekingu vodio s kineskim civilnim i vojnim dužnosnicima", rekao je. Kinesko izaslanstvo na konferenciji odbilo je komentirati te izjave. Kina je, uz Sjedinjene Države, jedna od dviju nuklearnih sila koje su potpisale sporazum a još ga nisu ratificirale. Opća skupština UN-a CTBT je usvojila prije sedam godina. ZAGREB/STRASBOURG - Europska konvencija o ljudskim pravima duboko je ukorijenjena u zakonodavni i moralni ustroj mnogih europskih društava, istaknuo je u srijedu predsjednik Europskog suda za ljudska prava Luzius Wildhaber, u povodu 50. obljetnice stupanja na snagu te Konvencije. Wildhaber je podsjetio kako je Konvencija, koju su 1950. sastavile zemlje članice Vijeća Europe, stupila na snagu 3. rujna 1953 nakon što ju je 10 zemalja potpisalo i ratificiralo. Danas Konvencija pokriva područje s populacijom od 800 milijuna ljudi. Potpisale su je 44 zemlje, a postala je integralni dio velike većine njihovih nacionalnih zakonodavstava. BEJRUT - Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana izjavio je u srijedu u Bejrutu da se bliskoistočni mirovni plan mora održati na životu, nakon što je dan ranije palestinski čelnik Jaser Arafat mirovni proces proglasio mrtvim. "Ne želim vidjeti nijedan novinski članak o tome da je mirovni proces na samrti. Plan je živ i moramo ga održavati živim", rekao je Solana novinarima nakon razgovora s libanonskim dužnosnicima. Arafat je u utorak kazao da je mirovni plan, koji su sastavile SAD zajedno s EU, Rusijom i UN i koji predviđa uspostavu neovisne palestinske države do 2005., "mrtav" zbog "izraelske agresije" na palestinskim područjima. BEJRUT - Libija je u srijedu poručila Libanonu da prekida diplomatske veze zbog sve jačih libanonskih kritika zbog nestanka jednoga šiitskog svećenika prije 25 godina, objavljeno je u Libanonu. Libanonski je dužnosnik rekao da se još ne zna kad hoće li i kada Libija iz Bejruta povući diplomatsko osoblje, a novinari Reutersa nisu uspjeli dobiti komentar od libijskih dužnosnika. Libiju je razljutio i članak koji je u ponedjeljak izašao u libanonskom dnevniku An-Nahar, u kojem se Gadafija ismijava kao "mentalno manjkava", rekao je taj libanonski dužnosnik. WASHINGTON - Broja Amerikanaca koji žive ispod crte siromaštva porastao je u prošloj godini za 1,3 milijuna na ukupno 34,8 milijuna, izvijestio je američki Ured za popis stanovništva. Postotak siromašnih u najbogatijoj zemlji svijeta popeo se s 12,1 u 2001. godini na 12,4 posto u 2002. Ukupno 7 milijuna američkih obitelji živi u siromaštvu. Prema izviješću Ureda u istom razdoblju je za više od 600.000 porastao i broj siromašne djece u SAD, tako da ih je sada 12,2 milijuna. Popisni ured kaže da je postotak djece ispod 5 godina starosti koja žive ispod razine siromaštva skočio s 18,8 posto u pretporošloj na 19,8 posto u 2002. godini. TEHERAN - Iranski potpredsjednik Mohammad Ali Abtahi rekao je u srijedu da njegova zemlja još nije odlučila hoće li prihvatiti iznenadne inspekcije Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). "Iran nije službeno objavio prihvaća li ili ne dodatni protokol, to pitanje se još proučava", izjavio je novinarima Abtahi, blizak reformatorskom predsjedniku Mohammadu Khatamiju. Glavni direktor IAEA-e Mohamed ElBaradei je izjavio u utorak u Berlinu da se nada da će Iranci "vrlo brzo potpisati. Prošlog tjedna su mi rekli da su odlučili da će potpisati dodatni protokol". BRUXELLES - EU pomoći će u ponovnoj izgradnji Iraka u poboljšanim sigurnosnim uvjetima i bude li europska pomoć dio multilateralnih napora, rekao je u srijedu povjerenik EU za vanjske odnose Chris Patten. Patten je, govoreći na međunarodnom sastanku donatora u Bruxellesu upozorio da neprekidni napadi i krvoproliće u Iraku neizbježno utječu na međunarodne napore radi ponovne izgradnje Iraka. Pattenovi su komentari izrečeni u trenutku dok su donatori, uključujući Svjetsku banku i Međunarodni monetarni fond, raspravljali o potrebama iračke izgradnje. WASHINGTON - SAD nemaju dovoljno aktivnih kopnenih postrojbi da bi održale sadašnji broj od skoro 105.000 vojnika u Iraku nakon sljedećeg proljeća, što je jedan od bitnih razloga zašto će od UN tražiti stvaranje multinacionalnih snaga za Irak. Izvješće Kongresnog ureda za proračun (CBO) upozorilo je u utorak da bi održavanje istog broja vojnika u Iraku uz nazočnost u drugim dijelovima svijeta za američku kopnenu vojsku bilo nemoguće bez aktiviranja dodatnih pričuvnih snaga. Predsjednik George W. Bush zato je odlučio početi pregovore s Vijećem sigurnosti UN-a kako bi odobrilo multinacionalne snage za Irak, inzistirajući ipak da one budu pod američkim zapovjedništvom. STRASBOURG - Predsjednik Europske konvencije Valery Giscard d'Estaing upozorio je u srijedu europske vlade da u većoj mjeri ne mijenjaju nacrt europskog ustava izrađen pod njegovom palicom, unatoč kritikama Europske komisije i nekih država članica EU. "Ne može se dirati jedan dio strukture a da se ona cijela ne uzdrma", rekao je d'Estaing pred Europskim parlamentom, mjesec dana prije početka Međuvladine konferencije i konačnih pregovora europskih vlada o prijedlogu Ustava. Predsjednik EK Romano Prodi zatražio je pak od europskih država da si ostave dovoljno "vremena za razmišljanje" a ne da samo potvrde rad Konvencije. KABUL - Nakon više od tjedan dana intenzivnoga bombardiranja i borbi, afganistanska vojska i međunarodne snage pod američkim vodstvom istjerale su talibane iz područja Dai Chopan u južnoj pokrajini Zabulu, objavio je u srijedu jedan viši dužnosnik. Šef zabulskih obavještajaca Khalil Hotak rekao je i da su vlasti susjednih pokrajina poslale vojnike na granice kako bi uhvatili talibane u bijegu. PRIŠTINA - Kosovska vlada zatražila je u srijedu od Vijeća sigurnosti UN da proglasi ništavnom deklaraciju Skupštine Srbije o Kosovu u kojoj se ističe da je Kosovo dio Srbije. Kosovski premijer Bajram Rexhepi rekao je novinarima da je vlada pozvala Kontaktnu skupinu, koja se u četvrtak sastaje u Moskvi radi razmatranja sigurnosnog stanja na Kosovu, da ne usvaja odluke koje bi bile bile u suprotnosti s težnjama Kosova, te da je od Vijeća sigurnosti zatražila da deklaraciju srbijanskog parlamenta proglasi ništavnom. SARAJEVO - Bosanskohercegovačka zrakoplovna tvrtka "Air Bosna" nalazi se u teškoj financijskoj krizi i moguće je kako će ona u narednim danima biti prisiljena prekinuti poslovanje. Direktor "Air Bosne" Mustafa Eminefendić potvrdio je u srijedu novinarima u Sarajevu kako je jedini zrakoplov ove tvrtke tijekom dana obavio planirane letove a trenutačno se poduzimaju napori ne bi li se osiguralo gorivo za letove planirane za četvrtak. On je kazao kako nije izvjesno da će goriva biti za letove najavljene u narednim danima te je sasvim moguće kako će oni morati biti otkazani. "Air Bosna" sve svoje letove obavlja na iznajmljenom zrakoplovu tipa DC- 9. KIRKUK, Irak - Kurdi su u srijedu u Kirkuku uhitili trojicu osumnjičenih pripadnika radikalne islamističke skupine Ansar al- Islam s kovčezima prepunima eksploziva, rekao je jedan visoki dužnosnik policije u Kirkuku. "Kurdske snage sigurnosti Patriotske unije Kurdistana (Jalala Talabanija) uhitile su jutros trojicu muškaraca osumnjičenih da su članovi Ansar al-Islama i to s tri kovčega prepuna TNT-a", rekao je dužnosnik. Dvojica osumnjičenih terorista, prema njegovim riječima, uhićena su u blizini ulaza u zgradu naftne kompanije, a treći na gradskoj tržnici. HONG KONG - Najmanje su 32 osobe poginule, a deseci su ozlijeđeni u naletu snažnoga tajfuna na jugu Kine, objavile su u srijedu kineske vlasti i državni mediji. Tajfun Dujuan najjači je koji je pogodio tu regiju u zadnje četiri godine. U utorak navečer malo je trebalo da izravno pogodi područje Hong Konga, a poharao je diljem gusto naseljenoga juga Kine. Kineska državna novinska agencija Xinhua na svojoj je web stranici objavila da su poginule 32 osobe, a 65 ih je ozlijeđeno u pokrajini Guangdong. Pet je osoba nestalo. Među poginulima je i 16 građevinskih radnika. (Hina) nab

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙