ZAGREB, 3. rujna (Hina) - Na dnevnom redu izvanredne saborske sjednice raspravlja se o paketu europskih zakona, a Sabor je u raspravi podržao prvi od njih - Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i očuvanju
kulturnih dobara, kojim Vlada predviđa uvođenje spomeničke rente, odnosno ubiranje dodatnih prihoda za očuvanje kulturne baštine.
ZAGREB, 3. rujna (Hina) - Na dnevnom redu izvanredne saborske
sjednice raspravlja se o paketu europskih zakona, a Sabor je u
raspravi podržao prvi od njih - Konačni prijedlog zakona o
izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara,
kojim Vlada predviđa uvođenje spomeničke rente, odnosno ubiranje
dodatnih prihoda za očuvanje kulturne baštine.#L#
Prije rasprave o spomenutom zakonskom prijedlogu predsjednik
Sabora Zlatko Tomčić poručio je predsjednicima saborskih odbora da
će biti osobno odgovorni za velike troškove izvanredne sjednice,
ako na vrijeme ne rasprave predloženi paket europskih zakona.
Upozorio je da u raspravi o tom paketu ima problema, jer dio
saborskih radnih tijela nije obavio svoj posao, bez čega se o
zakonima ne može raspravljati na plenarnoj sjednici.
Obrazlažući potom u Saboru zakonski prijedlog o očuvanju kulturnih
dobara, ministar kulture Antun Vujić je istaknuo da je Vlada u ovom
mandatu znatno više ulagala u očuvanje baštine, ali da proračunskih
200 milijuna kuna, uz sponzorstva, nije dovoljno za obnovu
dugotrajno zapuštenih kulturnih dobara.
Stoga je Vlada prišla inovacijama u financiranju, po uzoru na
slične modele u europskim zemljama, te, među ostalim, predlaže
uvođenje spomeničke rente za fizičke i pravne osobe koje obavljaju
gospodarsku djelatnost u prostoru kulturnog dobra ili na prostoru
kulturno-povijesne cjeline.
Vujić je dodao da bi renta iznosila od tri do deset kuna po četvornom
metru, ovisno o odluci grada ili općine na čijem se području
kulturno dobro nalazi.
Kako je pojasnio ministar, Dioklecijanova palača u Splitu, po
najnižoj renti od tri kune, dobila bi za održavanje 2,5 milijuna
kuna, a po renti od sedam kuna, oko sedam milijuna kuna prihoda.
Dubrovnik bi, primjerice, za očuvanje baštine dobio oko tri
milijuna kuna.
Po predloženom zakonu novac ubran spomeničkom rentom ulagao bi se
isključivo u očuvanje kulturne baštine, od čega bi za te namjene
gradu ili općini ostajalo 60 posto iznosa, dok bi u državni proračun
za očuvanje baštine odlazilo 40 posto tog iznosa.
Svi parlamentrani klubovi podržali su Vladin prijedlog, ali su
klubovi IDS-a i HSLS-a bili protiv uvođenja prevelikih poreznih
opterećenja za jedinice lokalne samouprave.
Damir Kajin rekao je da IDS nije protiv uvođenja spomeničke rente,
ali traži da ona ne bude obavezna.
HSLS-ovac Ivan Čehok predlaže da jedinice lokalne samouprave
zadrže cijeli iznos od ubrane rente, ili barem 90 posto tako
prikupljenih sredstava, a da se deset posto novca koji bi išao u
državni proračun raspodijeli isključivo na slabije razvijene
općine i gradove.
(Hina) daju/tr az