LJUBLJANA, 2. rujna (Hina) - Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel u utorak navečer je u jednosatnoj emisiji slovenske televizije pojasnio stajališta svoje zemlje u odnosima s Hrvatskom, pri čemu je ponovio da se
Slovenija protivi hrvatskoj namjeri proglašenja isključive ekonomske zone, te istaknuo da je parafirani sporazum o granici iz 2001. "za Sloveniju još uvijek aktualan".
LJUBLJANA, 2. rujna (Hina) - Slovenski ministar vanjskih poslova
Dimitrij Rupel u utorak navečer je u jednosatnoj emisiji slovenske
televizije pojasnio stajališta svoje zemlje u odnosima s
Hrvatskom, pri čemu je ponovio da se Slovenija protivi hrvatskoj
namjeri proglašenja isključive ekonomske zone, te istaknuo da je
parafirani sporazum o granici iz 2001. "za Sloveniju još uvijek
aktualan".#L#
Govoreći o razlozima zašto se Slovenija protivi mogućnosti da
Hrvatska u Jadranskom moru proglasi isključivi ekonomski pojas,
Rupel je rekao da u Europskoj uniji postoji "tihi dogovor" da se
takve zone ne proglašavaju, da je takva hrvatska želja "neobična",
te da bi u takvom slučaju Jadransko more ostalo bez međunarodnih
voda. U tom bi slučaju, pojasnio je slovenski ministar vanjskih
poslova, slovenski brodovi morali prolaziti kroz hrvatski
ekonomski pojas, mogli bi biti zaustavljani što bi moglo izazivati
incidente.
Na pitanje zašto Hrvatska inzistira na takvom pojasu Rupel je rekao
da je to interesantno pitanje na koje je moguće više odgovora, no da
mu se čini kako Hrvatska na taj način želi demonstrirati da je na
jednom području jača od Slovenije.
Rupel je rekao kako je slovenski izlaz na otvoreno more neupitan, ne
samo na osnovi sporazuma Drnovšek - Račan, nego da je riječ o
naslijeđenom pravu iz bivše SFRJ koje je Slovenija stekla
sukcesijom i da to pravo želi nastaviti uživati.
U vezi mogućih rješenja u Jadranskom moru, Rupel je rekao da će
Slovenija i službeno predložiti da sve "jadranske države" postignu
dogovor o Jadranskom moru kao "zajedničkoj ribolovnoj zoni" po
uzoru na onaj koji imaju Slovenija i Hrvatska temeljem sporazuma o
malograničnom prometu i suradnji.
Rupel je - sjećajući se "idealističkih vremena" u međusobnim
odnosima dviju država - podsjetio da su Hrvatska i Slovenija prije
proglašenja nezavisnosti donijele deklaracije kojima su međusobno
zajamčile da njihov položaj nakon osamostaljenja neće biti slabiji
nego ranije, čime je argumentirao kako Slovenija "i dalje" ima
izlaz u međunarodne vode Jadranskog mora.
Rupel je - ponavljajući formulaciju iz svoje jučerašnje službene
izjave u 12 točaka - rekao kako su Slovenija i on osobno "u mnogim
situacijama" bili jedini advokat ulaska Hrvatske u Europsku uniju i
NATO iako je pri tome bilo kritika "i u Sloveniji i u Europi".
"Nema sumnje da ćemo mi iduće godine kao punopravna članica EU i
NATO suodlučivati o hrvatskoj budućnosti", dodao je Rupel.
Pojasnio je kako je takvo ponašanje Slovenije bilo rezultat "fair
playa", ali da bi ubuduće u tome mogla imati "manje entuzijazma".
Rupel je potvrdio da je glavni slovenski interes zapravo u
ostvarenju pozicija iz sporazuma o granici iz 2001. godine koji,
kako je rekao, makar je imperfektan jer nije ratificiran, ima
"međunarodnu težinu iako bi ga Hrvatska htjela zaboraviti".
Pojašnjavajući povlačenje slovenskog veleposlanika iz Zagreba u
Ljubljanu, Rupel je rekao kako stvari ne treba dramatizirati jer je
Slovenija na konzultacije svoje ambasadore zvala i ranije, radi
boljega komuniciranja.
Ako bude dobre volje na obje strane, stvar koja se zadnjih dana
razvila do te mjere mogla bi se smiriti, najavio je Rupel.
(Hina) fl br