ZAGREB, 2. rujna (Hina) - Zamjenik ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske Ivan Šimonović jutros je u Ministarstvu vanjskih poslova pozvanim predstavnicima stranih diplomatskih misija akreditiranih u Hrvatskoj iznio hrvatske
poglede i stajališta u vezi s namjerom Republike Hrvatske o širenju jurisdikcije u Jadranu, priopćeno je u utorak iz Ministarstva vanjskih poslova.
ZAGREB, 2. rujna (Hina) - Zamjenik ministra vanjskih poslova
Republike Hrvatske Ivan Šimonović jutros je u Ministarstvu
vanjskih poslova pozvanim predstavnicima stranih diplomatskih
misija akreditiranih u Hrvatskoj iznio hrvatske poglede i
stajališta u vezi s namjerom Republike Hrvatske o širenju
jurisdikcije u Jadranu, priopćeno je u utorak iz Ministarstva
vanjskih poslova.#L#
U priopćenju se navodi da su neposredan povod sastanka visokog
predstavnika hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova sa stranim
diplomatima bile neke reakcije dužnosnika Republike Slovenije,
koje hrvatska diplomacija ocjenjuje "neutemeljenim i neprimjernim
s obzirom na međunarodno pravo koje regulira tu materiju i
transparentnost ponašanja Hrvatske u spomenutoj namjeri širenja
jurisdikcije u Jadranu".
Proglašenje širenja jurisdikcije je po svojoj međunarodnopravnoj
prirodi jednostran čin svake obalne države koja ima doticaj s
otvorenim morem te se ona nije o tome dužna usuglasiti s ostalim
državama, podsjeća Ministarstvo.
"No, zbog želje za dobrim odnosima i suradnjom Republika Hrvatska o
tome vodi bilateralne konzultacije sa svim zainteresiranim
državama".
U priopćenju se navodi da su hrvatski predstavnici na pripremnom
multilateralnom sastanku svih sredozemnih država, koji je u
organizaciji Europske unije održan krajem lipnja ove godine u
Ateni, obavijestili predstavnike sredozemnih država o tome da
Hrvatska razmatra pitanje proglašenja isključivog gospodarskog
pojasa u Jadranu. Republika Hrvatska je najavila namjeru da
raspravi pitanje širenja jurisdikcije u Jadranu sa svim
zainteresiranim državama, naravno i sa Slovenijom, i prije
sljedećeg sastanka svih sredozemnih država koji će se nakon
spomenutog u Ateni održati krajem rujna u Bruxellesu.
Šimonović je stranim diplomatima u utorak iznio činjenicu da je
"pravno netočna slovenska teza da Republika Slovenija ima
teritorijalni doticaj s otvorenim morem te da uslijed toga ima i
pravo na svoj gospodarski pojas".
"Slovenija naime zbog svog zemljopisnog položaja nije u mogućnosti
proglasiti gospodarski pojas jer je teritorijalno more Slovenije
zatvoreno teritorijalnim morima Talijanske Republike i Republike
Hrvatske", navodi se u priopćenju.
Šimonović je naglasio i da "pravo Republike Hrvatske na proglašenje
isključivog gospodarskog pojasa Republika Slovenija ne može pravno
uvjetovati ratifikacijom nikada potpisanog sporazuma o
razgraničenju između Republike Hrvatske i Republike Slovenije".
"Hrvatsko širenje jurisdikcije u Jadranu ne bi išlo na štetu trećih
država već naprotiv sve jadranske države imat će korist od toga,
pogotovo zbog uvođenja sustavnog gospodarenja ribljim resursima na
održivoj i racionalnoj osnovi kao i zbog učinkovite zaštite morskog
okoliša. Proglašavanjem gospodarskog pojasa stvorile bi se
pretpostavke za sklapanje ugovora o ribarstvu s Europskom
zajednicom i drugim zainteresiranim državama", ističe
Ministarstvo.
U priopćenju se navodi da se tijekom diskusije Šimonovića za riječ
javio i otpravnik poslova Veleposlanstva Republike Slovenije u
Zagrebu te upitao zašto Hrvatska forsira proglašavanje isključivog
gospodarskog pojasa kad se Europska unija zalaže za širenje
zaštitnih ribolovnih i ekoloških zona. Zamjenik hrvatskog ministra
vanjskih poslova je odgovorio da Republika Hrvatska zaista ništa ne
forsira niti nameće već jednostavno, štiteći svoje interese, ali i
promičući zajedničke interese Sredozemnih država, u skladu s
međunarodnim pravom namjerava širiti jurisdikciju u Jadranu.
U priopćenju se podsjeća da hrvatska Vlada nije još donijela
konačnu odluku o modalitetima širenja svoje jurisdikcije u skladu s
intencijama Europske unije glede korištenja i zaštite Sredozemnog
mora. Što se modaliteta širenja jurisdikcije tiče, u slučaju
Republike Hrvatske proglašenje zaštitne ribolovno-ekološke zone
odnosno gospodarskog pojasa po svojim učincima vrlo je slično,
navodi se u priopćenju.
Bivša Jugoslavija i Italija su još 1968. godine u Jadranu
podijelile epikontinentalni pojas (morsko dno i podmorje), te bi se
tako gospodarski pojas uglavnom odnosio na korištenje ribljih
resursa, znanstvena istraživanja i zaštitu morskog okoliša.
U priopćenju se ističe da je Hrvatska i dalje spremna sa
zainteresiranim državama, a posebno Republikom Slovenijom, na
ozbiljne razgovore i pregovore o širenju jurisdikcije, pri čemu će
potpuno poštivati prava ostalih država.
(Hina) pp ps