ZAGREB, 2. rujna (Hina) - Hrvatska je na inozemna tržišta u prvih sedam mjeseci ove godine izvezla roba u vrijednosti od gotovo 24 milijarde kuna ili 3,5 milijardi američkih dolara, dok je vrijednost uvoza bila više nego dvostruko
veća i iznosila je 54,3 milijarde kuna ili gotovo 8 milijardi dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
ZAGREB, 2. rujna (Hina) - Hrvatska je na inozemna tržišta u prvih
sedam mjeseci ove godine izvezla roba u vrijednosti od gotovo 24
milijarde kuna ili 3,5 milijardi američkih dolara, dok je
vrijednost uvoza bila više nego dvostruko veća i iznosila je 54,3
milijarde kuna ili gotovo 8 milijardi dolara, pokazuju privremeni
podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).#L#
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je niskih 44 posto, dok je
vanjskotrgovinski deficit na kraju srpnja iznosio 30,35 milijardi
kuna ili više od 4,4 milijarde dolara.
Izražen u kunama, hrvatski je izvoz u prvih sedam ovogodišnjih
mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani povećan za 5,7 posto, a uvoz
za 11,8 posto, dok je izražen u dolarima izvoz veći za 25,9 posto, a
uvoz za 33,2 posto. Takva razlika posljedica je pada tečaja
američke valute prema kuni u istom razdoblju za oko 16 posto.
Gotovo polovica ukupnog izvoza u prvih sedam mjeseci ove godine,
točnije 49,1 posto ili 1,73 milijarde USD ostvareno je izvozom
nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine),
odnosno nakon doradnih ili tzv. lohn poslova. Istodobno je udio
redovitog izvoza, čija je vrijednost iznosila 1,6 milijardi USD,
bio 45,9 posto.
Podaci DZS-a ipak pokazuju da je vrijednost redovnog izvoza u
odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, povećana za 50,7 posto,
dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (odgoda plaćanja carine)
porastao po znatno manjoj stopi od 7,4 posto.
Glavninu hrvatskog izvoza, ali i uvoza u promatranim je mjesecima
ostvarila prerađivačka industrija, čiji je izvoz ukupno iznosio
više od 3,3 milijardi USD. U odnosu na isto razdoblje lani izvoz
prerađivačke industrije povećan je 24,3 posto, a uvoz je istodobno
povećan 35,7 posto, na 7,08 milijardi USD.
U okviru prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz - od 435
milijuna USD, ostvarila je brodogradnja, koja se statistički vodi
kao djelatnost proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava. Izvoz
brodogradnje u prvih je sedam mjeseci ove godine povećan za 8,6
posto.
Rast izvoza od početka siječnja do kraja srpnja bilježe i ostale
značajnije grana prerađivačke industrije, poput proizvodnje hrane
i pića (40,7 posto), kemikalija i kemijskih proizvoda (17,6 posto)
tekstila (29,1 posto) i namještaja (26,8 posto).
Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj
klasifikaciji, najveći dio hrvatskog izvoza u prvih sedam mjeseci
odnosio se na strojeve i transportne uređaje (1,02 milijarde USD)
te razne gotove proizvode (701,9 milijuna USD).
Hrane i živih životinja Hrvatska je istodobno izvezla u vrijednosti
od 315,15 milijuna USD ili 59,9 posto više nego u isto vrijeme
2002., a uvezla za 564,9 milijuna USD ili 27,6 posto više. U tom je
segmentu vrijednosno najveći bio izvoz šećera i proizvoda od šećera
te meda (79,6 milijuna USD). Izvoz tih proizvoda ujedno bilježi i
najveći porast u odnosu na isto razdoblje lani - od čak 151,7
posto.
Također visokih 89,4 posto, na 41,2 milijuna USD, povećan je i izvoz
hrvatskih žitarica i žitarskih proizvoda.
Najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner i u prvih sedam
ovogodišnjih mjeseci ostale su zemlje Europske unije, na koje
'otpada' više od polovice hrvatskog izvoza - gotovo 2 milijarde
USD, kao i najveći dio uvoza ili 4,6 milijardi USD.
Pojedinačno, pak, predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u
vrijednosti 949,5 milijuna USD (porast od 27,7 posto), a iz koje je
uvoz u Hrvatsku iznosio čak 1,47 milijardi USD (rast od 34 posto).
Po vrijednosti hrvatskog izvoza nakon Italije slijedi Bosna i
Hercegovina, dok je prema veličini uvoza na drugom mjestu
Njemačka.
U BiH je, naime, u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci izvezeno roba za
gotovo 488 milijuna USD (rast od 29,5 posto), dok je uvoz iz te
zemlje iznosio 116,05 milijuna dolara (28,8 posto više).
U Njemačku je, pak, istodobno izvezeno hrvatskih roba za nešto više
od 434 milijuna dolara (porast od 26,4 posto), a iz te je zemlje uvoz
iznosio više od 1,25 milijardi dolara (30,1 posto više nego lani).
BiH je tako i u prvih sedam mjeseci ove godine ostala jedna od
rijetkih europskih zemalja s kojima Hrvatska bilježi značajan
višak u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Uz tu zemlju do kraja srpnja
je to bio slučaj još samo u razmjeni s Albanijom, Letonijom, Litvom,
Maltom te Srbijom i Crnom Gorom.
(Hina) rub db