IZJAVA DIMITRIJA RUPELA O ODNOSIMA S HRVATSKOM - DOKUMENT

ZAGREB/LJUBLJANA, 1. rujna (Hina) - Objavljujemo u cijelosti izjavu slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela koji je ocijenio neprihvatljivom izjavu hrvatskog ministra vanjskih poslova Tonina Picule da Slovenija nema izlaz na otvoreno more i da je sporazum o granicama pravno nevažeći. Rupel je kazao kako bi te izjave mogle izazvati pogoršanje odnosa dviju država te bi Slovenija mogla preispitati potporu hrvatskim aspiracijama za uključenje u EU i NATO. Slijedi neslužbeni prijevod sa slovenskog jezika: "Izjava ministra vanjskih poslova dr. Dimitrija Rupela, 1. rujna 2003. 1. Republika Slovenija uvijek je željela dobrosusjedsku suradnju s Republikom Hrvatskom. Toj je susjednoj državi nudila potporu u približavanju Europskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu. Predlagali smo "strateško partnerstvo" po uzoru na baltičke države, nordijske države i Benelux. U vezi s najnovijim namjerama Republike Hrvatske da proglasi isključivu ekonomsku zonu u Jadranu Ministarstvo vanjskih poslova Republike Slovenije nastojalo je da se izbjegnu medijska obračunavanja, te je predložilo sastanak šefova pravnih službi obaju ministarstava. Na tom bi sastanku Hrvatska prvi put službeno obavijestila Sloveniju o svojim namjerama. Slovenija je predmet pokušala depolitizirati i postaviti ga u okvir stručnog dijaloga. 2. Slovensko ministarstvo vanjskih poslova je jučer, 31. kolovoza 2003. godine, nakon što se je upoznalo s izjavama hrvatskog ministra vanjskih poslova Picule u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju, pozvalo veleposlanika u Zagrebu Petera Bekeša na savjetovanje u Ljubljanu. Izjave hrvatskog ministra za slovensku su stranu neprihvatljive i mogle bi izazvati ozbiljno pogoršanje odnosa između Republike Slovenije i Republike Hrvatske. 3. Pojedine izjave hrvatskog ministra, npr. glede "sukladnosti gospodarskog pojasa sa zahtjevima Europske komisije" naprosto su neistinite. Da su neistinite, razvidno je iz pisma povjerenika Fischlera i iz izjava predsjedavajuće EU-a Italije. Nijedna članica EU-a u Sredozemnom moru nije proglasila isključivu ekonomsku zonu. Španjolska je na dijelu svoje istočne obale uvela ograničeno zaštićeno ribolovno područje, što nije isto što i isključiva ekonomska zona, a osim toga ograničenja ne vrijede za članice EU-a. 4. Ministar Picula govori o pravu Hrvatske da proglasi isključivu ekonomsku zonu "ili barem zaštićenu ribarsku zonu ili ekološki pojas". Nadamo se da se radi o pokušaju relativizacije prvotne nakane glede isključive ekonomske zone. Iz nekih izjava u intervjuu moglo bi se zaključiti da je Hrvatskoj stalo prvenstveno do zaštite okoliša i sprječavanja pretjeranog ribolova za druge, nejadranske države. Slovenija se pridružuje onima koji žele zaštititi Jadransko more od neprimjerenog iskorištavanja, ali nas prvenstveno zabrinjavaju predviđena opterećenja zbog hrvatskog naftovoda i najava u pogledu povećanja tankerskog prometa. 5. No, prema drugim izjavama hrvatskih političara i prema drugim informacijama zaključujemo da prvotna namjera nije bila povezana s problemima ekologije i pretjeranog ribolova. U Sloveniji smo to shvatili kao najnoviji pokušaj poništenja sporazuma o državnoj granici (Drnovšek-Račan) iz srpnja 2001., kao pokušaj nanošenja štete gospodarskim i političkim interesima Slovenije, te stvaranja zamršenih odnosa na granici između proširene Europske unije i Republike Hrvatske. 6. Sporazum Drnovšek-Račan doista nije definitivno stupio na snagu, no izjava ministra Picule da taj sporazum "ne proizvodi nikakve pravne učinke" nije utemeljena i ne pokazuje dobronamjernost koju inače očekujemo u odnosima između susjednih i prijateljskih država. Činjenica je da su o sporazumu izravno pregovarali i dogovorili se predsjednici vlada, a nakon toga su ga istodobno prihvatile slovenska i hrvatska vlada. Imamo li na umu da Hrvatska nije ratificirala niti Ribolovni sporazum iz 1995. godine niti Sporazum o sukcesiji SFRJ iz lipnja 2001, niti Sporazum o granici između Republike Slovenije i Republike Hrvatske iz srpnja 2001., onda vidimo da se radi o događajima koji se ponavljaju i koji svi po redu ukazuju na nedobronamjernost i čak na nevjerodostojnost vanjske politike Republike Hrvatske. 7. Najviše (moralno) sporna jest izjava Picule da Hrvatska "ne priznaje da Slovenija ima doticaj s otvorenim morem". Slovenija je takav kontakt imala u prošlosti, u SFRJ. To pravo je Slovenija ostvarivala cijelo vrijeme i nikad se tog prava nije odrekla iako su ga pojedini stručnjaci u vrijeme prije Sporazuma Drnovšek-Račan obrazlagali na različite načine. Najrazličitija stručna i pojedinačna mišljenja na slovenskoj ili hrvatskoj strani prije tog vremena bila su "konzumirana" spomenutim Sporazumom. U slučaju da se Hrvatska odrekne tog Sporazuma, odrekla bi se i temelja iz kojega je moguće izvoditi priznanje bilo kojih prava u vezi s granicom na moru. 8. Slovenija je pristala na rješenja u Sporazumu Drnovšek-Račan na osnovi prava na teritorijalni izlaz na otvoreno more. Sporazum za Sloveniju predstavlja minimalni standard glede granice na moru. S obzirom na to da i Hrvatska i Slovenija proizlaze iz SFRJ, koja je upravljala dijelom Jadranskog mora u ime tih i drugih republika, Slovenija odlučno otklanja razmišljanja koja uzimaju prava Hrvatske kao apriorna prava, u ime kojih bi bilo moguće ograničavati prava drugih nasljednica. Status Slovenije kao ravnopravne obalne države i njen pristup međunarodnim vodama nisu stvar hrvatskog priznanja. Politika koju zastupa ministar Picula u najnovijem intervjuu podsjeća na neke negativne pojave iz prošlosti i potiče sumnju u Hrvatsku kao državu koja želi davati doprinos regionalnoj stabilnosti, sigurnosti i međudržavnom povjerenju. 9. Slovenija je uvijek, ponekad i sama te bez poticaja izvana, podupirala europsko, odnosno euroatlantsko usmjerenje Hrvatske. S navedenim izjavama hrvatskog ministra vanjskih poslova dolazi do stanja u kojem ćemo mi u Sloveniji morati staviti na vagu smislenost takve politike. Želimo da na hrvatskoj strani - bez obzira na unutarnjepolitičke, stranačke ili predizborne interese - ipak dođe do nove procjene o značenju slovensko-hrvatskih i europsko- hrvatskih odnosa. Držimo da još uvijek ima vremena da se oni pozitivno reguliraju. 10. Republika Slovenija je uključenjem u EU i NATO učvrstila svoj međunarodni položaj koji će sa svibnjem 2004. biti još čvršći. Republika Slovenija time je pretekla sve države koje su nastale na prostoru bivše Jugoslavije. Takav svoj položaj Slovenija želi koristiti za potporu drugim državama s tog prostora, kako bi što prije stupile u euroatlantske integracije. Od tih država, u ovom slučaju od Hrvatske, očekujemo da će postupati u skladu s pravilima i standardima tih integracija, a poglavito u duhu pograničnog prijateljstva i suradnje što ga euroatlantske integracije postavljaju kao uvjet za članstvo. Zato Republika Slovenija očekuje da će Hrvatska postupati dosljedno i u skladu s postignutim dogovorima. 11. Do sada je Slovenija vodila primjerenu politiku jer smo pretpostavljali da Republika Hrvatska ima europsko usmjerenje. Do sada o namjerama Hrvatske nismo imali službene informacije, većinu informacija dobili smo putem medija. Tek 16. rujna sastat će se pravni stručnjaci obaju ministarstava. 12. Slovenija treba nastupati jedinstveno, jednoglasno - oporba će u rješavanje tog pitanja biti uključena od srijede, 3. rujna 2003. nadalje, nakon što se sastane Odbor Državnog zbora za vanjsku politiku. Takav zaključak Vlada je donijela u četvrtak 28. kolovoza 2003. Tako će Slovenija moći bolje zaštititi svoje vitalne interese." (Hina) fl ps