FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DNEVNI PREGLED, PETAK, 29. 08. 2003.

ZAGREB, 29. kolovoza (Hina) - Hrvatska========Delo/Ljubljana - Nepovjerenje između Hrvatske i Slovenije bit će sve veće"Bolje je priznati činjenicu da su države u 12 godina samostalnosti zaglibile u duboke sporove koji se ne mogu ukloniti jednim potezom ili uz pomoć deus ex machina već trezvenošću, promišljenošću i katarzom, nego živjeti u zabludama o prijateljskim odnosima", piše o odnosima Slovenije i Hrvatske Delo od petka.Poslije osamostaljenja Hrvatske i Slovenije, između dvije zemlje počelo se razvijati strateško partnerstvo koje nije prekinula ni Tuđmanova odluka da tijekom desetodnevnog rata ne ispuni sporazum o suradnji u slučaju napada od strane JNA, piše list. "Kad je u Hrvatskoj bio na vlasti Tuđmanov režim, glavne točke agresivnog tumačenja nacionalnog interesa bile su usmjerene prema jugoistoku, osobito u BiH. Tamo se Hrvatska uplela u rat, zbog čega će dugo osjećati teške posljedice. Za Tuđmana je poslije pobjedničke Oluje Hrvatska bila regionalna sila, nekakav balkanski Izrael, dočim je Slovenija u njegovom misaonom svijetu bila sitan, dosadan entitet. Prije osamostaljenja očekivalo se da će se Hrvatska, država
ZAGREB, 29. kolovoza (Hina) - Hrvatska ======== Delo/Ljubljana - Nepovjerenje između Hrvatske i Slovenije bit će sve veće "Bolje je priznati činjenicu da su države u 12 godina samostalnosti zaglibile u duboke sporove koji se ne mogu ukloniti jednim potezom ili uz pomoć deus ex machina već trezvenošću, promišljenošću i katarzom, nego živjeti u zabludama o prijateljskim odnosima", piše o odnosima Slovenije i Hrvatske Delo od petka. Poslije osamostaljenja Hrvatske i Slovenije, između dvije zemlje počelo se razvijati strateško partnerstvo koje nije prekinula ni Tuđmanova odluka da tijekom desetodnevnog rata ne ispuni sporazum o suradnji u slučaju napada od strane JNA, piše list. "Kad je u Hrvatskoj bio na vlasti Tuđmanov režim, glavne točke agresivnog tumačenja nacionalnog interesa bile su usmjerene prema jugoistoku, osobito u BiH. Tamo se Hrvatska uplela u rat, zbog čega će dugo osjećati teške posljedice. Za Tuđmana je poslije pobjedničke Oluje Hrvatska bila regionalna sila, nekakav balkanski Izrael, dočim je Slovenija u njegovom misaonom svijetu bila sitan, dosadan entitet. Prije osamostaljenja očekivalo se da će se Hrvatska, država srednjoeuropske tradicije, s povoljnim geostrateškim položajem i velikim gospodarskim resursima, kao najuspješnija sljednica SFRJ najbrže uključiti u EU. To je dakako bila zabluda, jer se pod Tuđmanom u usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama najviše udaljila od europskog političko gospodarskog mainstreama", piše list i ističe da je za Hrvatsku teška frustracija "slovenski uspješni put u EU i NATO" dok kao zadnja europska katolička država čeka poziv u svežnju balkanskih država. Nesporazumi će biti to veći što će veća biti razlika između dvije zemlje, jer će Slovenija "s bitno boljim međunarodnim položajem zacijelo biti još tvrdoglavija u odnosima sa Zagrebom", ocjenjuje list. Delo piše da je od Račanove vlade "Ljubljana je očekivala mirniji i konstruktivniji pristup rješavanju sporova", ali ni ona nije uspjela obračunati s Tuđmanovom tradicijom agresivnog tumačenja nacionalnih interesa. "Što više, u zadnje tri godine, kad su u obje države na vlasti 'prijatelji s teniskih igrališta', u odnosima sa susjedima Slovenija je glavni cilj hrvatskog nacionalizma, bilo da se radi o Sunčanom Hvaru ili proglašenju gospodarskog pojasa", drži list. "Slovenija je u odnosima s Hrvatskom pred teškom zadaćom. U slučaju dugova Ljubljanske banke hrvatskim štedišama koji među južnim susjedima izazivaju najveće nezadovoljstvo, nefleksibilnom je politikom i tvrdoglavim pozivanjem na sukcesiju zatvorila sva vrata rješenju. To znači da štediše idućih godina neće dobiti svoje devize nego stalno latentne skandale", piše Delo i naglašava da neriješena granica na moru koja je uzrok spora u gospodarskom pojasu ima manje simbolično značenje, u usporedbi s Ljubljanskom bankom i NEK-om Krško. Problemi neće nestati sami od sebe ni ulaskom Slovenije u EU 2004. niti Hrvatske u "nepredvidljivoj budućnosti", piše list i napominje da će uzajamno nepovjerenje biti sve veće, jer se Hrvatska boji da će Slovenija svoje međunarodne veze iskoristiti u odnosima s Hrvatskom. Delo/Ljubljana - Slovenija treba ustrajati na sporazumu Račan- Drnovšek U okolnostima kad Zagreb "iz raznih razloga oduzima svaku valjanost parafiranom sporazumu Drnovšek-Račan o međudržavnoj granici, slovenskoj vladi ne preostaje drugo doli ustrajati na tom sporazumu", piše ljubljansko Delo u petak. U suprotnom, piše Delo, slovenska vlada bi se skoro odrekla prava teritorijalnog pristupa na otvoreno more koje joj "implicitno priznaje taj važeće-nevažeći sporazum". "Europska je unija doduše adut u igri, no najvjerojatnije nije jedan od glavnih. I talijanski demantiji navodnog sklapanja sporazuma sa Zagrebom i još odlučnije opovrgavanje da je talijansko-hrvatski sporazum možda već sklopljen i zapečaćen, sudeći po iskustvima, nemaju težinu. Ali zaoštravanje spora između Slovenije i Hrvatske svakako je moćan adut u rukama Rima", ocjenjuje list. Ustrajno raste broj Slovenaca koji su kritični prema radu diplomacije u rješavanju odnosa s Hrvatskom, primjećuje Delo i navodi da je prije dvije godine njezinim radom bila zadovoljna četvrtina ispitanih, a danas tek desetak posto. Dnevnik/Ljubljana - Slovenija želi bescarinski režim s Hrvatskom i nakon ulaska u EU Slovensko ministarstvo gospodarstva pripremilo je smjernice za institucionalno uređenje međunarodne trgovine i prekogranična ulaganja koje sadrže i uvjete trgovanja s jugoistočnom Europom poslije ulaska Slovenije u EU, piše ljubljanski Dnevnik u petak. Lani je slovenski izvoz na područja jugoistočne Europe iznosio gotovo 18 posto cjelokupnog slovenskog izvoza, a od toga se najviše izvozilo u Hrvatsku, čak više nego u sve ostale države CEFTA-e, dok je najviše povećan izvoz u SRJ. "Budući da EU sve do 2000. nije namjeravao sklapati sporazume o slobodnoj trgovini s Hrvatskom i Makedonijom, Slovenija je tražila 10-godišnje prijelazno razdoblje za održavanje bescarinskog režima s tim državama. Prema sporazumu o slobodnoj trgovini, izvoz industrijskih proizvoda u Hrvatsku, kamo izvozimo 8 do 9 posto, u cijelosti je oslobođen carine, a poslije potpisivanja stabilizacijsko-asocijacijskih sporazuma između EU-a i Hrvatske, carina se u potpunosti ukida 1. siječnja 2007.", piše list i napominje da se "carinske kvote pristupom novih članica u EU obično povećavaju i na izvoznoj i na uvoznoj strani". Stabilizacijsko-asocijativni sporazum određuje da će EU i Hrvatska na uzajamnoj osnovi proučiti mogućnosti za dodjelu koncesija za svaki proizvod posebno, "pri čemu EU može uzeti u obzir i interese naše države", piše Dnevnik. Regija/Europa ============= Danas/Beograd - Jokić dokazuje postojanje plana stvaranja velike Srbije Beogradski dnevni list Danas u izdanju od petka komentira priznanje krivnje za ratne zločine na području Dubrovnika umirovljenog viceadmirala Jugoslavenske narodne armije Miodraga Jokića pred Međunarodnim sudom u Haagu. "Evo priznanja da u opsjednutom Dubrovniku nisu gorjele samo automobilske gume i da je sumanuti ratni plan srpskih rukovodstava i obezglavljene vojske zaista podrazumijevao i pripremu terena za izgradnju 'ljepšeg i starijeg Dubrovnika', stvaranje dubrovačke republike koja bi se pripojila teritorijima pod srpskom dominacijom, odnosno ofenzivu ka Splitu, o čemu je u svom memoarskom štivu pisao general Veljko Kadijević, tadašnji glavnokomandirajući. U agresiji na Konavle i Dubrovnik sudjelovale su postrojbe regularnog sastava JNA, rezervisti iz Crne Gore, specijalna policija, srbijanske paravojne formacije, poginule su 43 osobe, Konavle je opustošeno ('Admirale, nikad nisu ljepše izgledala!', rekao je, navodno, Jokiću gradonačelnik Trebinja Božidar Vučurević). Dubrovnik je uporno branjen i nije pao, ali je, po procjeni UNESCO, oštećeno 60 posto spomenika neprocjenjive vrijednosti.", piše Danas. Admiral Jokić rekao je uoči odlaska u Haag, nastavlja list, da je svoj posao obavljao profesionalno i da je bio "depresivan" kad je vidio posljedice akcija rezervista iz Crne Gore. U međuvremenu je postigao nagodbu a što duguje Haškom tribunalu vjerojatno će se uskoro saznati. "Možda je riječ o svjedočanstvu koje će dokazati postojanje zločinačkog plana za stvaranje velike Srbije i dodatno rasvijetliti angažman njegovog glavnog realizatora.", piše list i zaključuje: "Još jedno priznanje koje podsjeća na sramotne epizode u novijoj povijesti srpskog naroda. Samo još kad bi bilo za pouku i kad bi ovdje nekome nešto značilo." Politika/Beograd - Nakon Jokića moguć niz priznanja Miloševićevih suradnika Nagodba umirovljenog admirala JNA Miodraga Jokića mogla bi na haaškom sudu potaknuti cijeli niz priznanja među bivšim Miloševićevim suradnicima, piše beogradska Politika u petak. Nije poznato zašto je Jokić iznenada osjetio krivnju nakon mnogih otresitih izjava da je siguran u svoju nevinost koju će u Haagu dokazati, piše Politika i primjećuje da je priopćenje za medije u vezi ovog događaja neuobičajeno škrto, a tekst nagodbe Jokića s tužiteljstvom nedostupan. Jednako je tako neuobičajeno što se "u najnovijoj trećoj optužnici u vezi slučaja Dubrovnik Jokića tereti samo za 7. prosinac 1991. iz prvotno tromjesečnog napada na grad čije su starine i ljepota ušle na listu najvrijednijih svjetskih baština", primjećuje beogradski list. Jokić je "svakako svjestan da je on prvi časnik JNA i prvi Srbin iz Srbije koji je priznao krivnju za koju je optužen pred haaškim sudom", a ukoliko njegovim stopama krene i general Pavle Strugar onda će "jedino suđenje za Dubrovnik čiji je početak bio najavljen za 9. listopada biti definitivno otkazano", piše list i ocjenjuje da bi tako "najnejasnija epizoda iz godina ratovanja, napad za koji se moglo pretpostaviti da će izazvati svjetski revolt, ostati lebdjeti izvan sudske procedure Haaškog suda". Strugarov odvjetnik Goran Rodić ne skriva da Jokićevo priznanje olakšava tužiteljima zadaću i da će se Strugarova obrana "morati prilagoditi novonastaloj situaciji", prenosi list, a to bi se moglo protumačiti "da bi moglo uslijediti i Strugarovo priznanje koji je kao i Jokić od početka surađivao s Haaškim sudom pa su obojica imali privilegiju ograničene slobode do suđenja". "Kako vrijeme prolazi sud u Haagu ostaje na sve siromašnijim sredstvima, jednako kao i tužiteljstvo", te nudi sve privlačnije uvjete nagodbe pa "među scheveningenskim pritvorenicima vlada veliko zanimanje za procese nagodbe", piše list. "Svima je poznato da bi pojavljivanje na procesu stoljeća i iskaz protiv Miloševića moglo biti vrlo povoljno za svjedoka", a Jokić bi mogao učiniti ono što je Biljana Plavšić odbila kada je u nagodbu ušla pod uvjetom da ne svjedoči na Miloševićevom procesu, piše list i ocjenjuje da slično Jokiću sada svakako razmišljaju i neki drugi koji su nekad slovili za najbliže suradnike Slobodana Miloševića. TAZ/Berlin - KFOR će dugo nadzirati mir na Kosovu Pod nacionalističkom zastavom Slobodana Miloševića, srpske su oružane snage cijelo desetljeće na Kosovu kršile ljudska prava i šikanirale bespomoćno albansko stanovništvo a sada su kosovski Srbi postali žrtve albanskog ekstremizma, piše berlinski Die Tageszeitung od petka. Stanje se nije popravilo ni tri godine poslije povlačenja jugoslavenske vojske i srpske policije, iako mir nadzire međunarodna postrojba KFOR, piše list i naglašava da je jedina promjena što su sada preostali kosovski Srbi "žrtve mržnje albanskih ekstremista". "Kosovska deklaracija" srpskog parlamenta je izraz "bespomoćnosti" i "apel odgovornima za sigurnosno stanje u pokrajini" da nešto poduzmu, odnosno apel UN- ovoj upravi i KFOR-u, izvješćuje list. Po deklaraciji, polazište pregovora svih srpskih političkih snaga je da Kosovo jest i mora ostati sastavni dio Srbije, dočim s druge strane kosovske albanske stranke ne žele pregovarati o tome i traže neovisnost Kosova, piše list. "Pri tomu je nasilje u regiji sve veće", a međunarodna zajednica oklijeva nazvati problem pravim imenom: "terorizam albanskih ekstremista", drži list i ističe da bi se UN morao pripremiti za dugotrajnu misiju na Kosovu. Dnevnik/Novi Sad - Mađarska protivnik ulaska SCG-a u NATO "Najljući protivnik" ulaska Srbije i Crne Gore u "Partnerstvo za mir" i NATO je Mađarska, koja je od nedavno punopravna članica tog saveza, piše novosadski Dnevnik u petak. "Visoki dužnosnik angažiran na poslovima našeg približavanja NATO- u i blizak saveznoj diplomaciji konstatira da vlada u Budimpešti pokušava svim silama javno se prikazati kao veliki prijatelj i pomagač punog uključenja Srbije u sve euroatlantske institucije, dok u Bruxellessu iza zatvorenih vrata igra drugu igru", piše Dnevnik. Na pitanje da li službena Budimpešta "mrsi konce" i na putu SCG-a u EU, u koju Mađarska ulazi iduće godine, visoki dužnosnik konstatira da "to nije potrebno, jer smo sami sebi prepreka za otpočinjanje institucionalnih procesa sa Zajednicom". "Ne mogu prepoznati zbog čega bi Mađari kočili naš ulazak u program NATO-a 'Partnerstvo za mir'. Naprotiv, mislim da bi od ulaska Srbije i Crne Gore u 'Partnerstvo za mir' i druge euroatlantske integracije naš sjeverni susjed imao samo koristi", ocjenjuje u izjavi za Dnevnik vojni analitičar mr. Zoran Dragišić, asistent na Fakultetu civilne obrane u Beogradu. On naglašava da bi najveća korist za Mađarsku od priključenja Srbije i Crne Gore euroatlantskim integracijama bila, prije svega, u kontroli granice i graničnog pojasa, čime bi se povećavala i njihova sigurnost. Vojni analitičar Aleksandar Radić napominje da Mađarska nije jedina država u okruženju koja se protivi ulasku Srbije i Crne Gore u "Partnerstvo za mir" i druge euroatlantske vojne i druge integracije. Još neki naši susjedi su na takvim "valnim dužinama", kaže za Dnevnik Radić. Prema njegovoj ocjeni, iza ovakvog mešetarenja Budimpešte, ali i drugih protivnika ulaska SCG-a u "Partnerstvo za mir" krije se strah da bi oni poslije toga bili u "drugom planu". DW/Koeln - Busek o "odljevu mozgova" Dok članice Europske unije kao problem navode velik broj osoba visoke stručne spremne koje napuštaju Europu i odlaze u SAD, stanje "odlijeva mozgova" iz zemalja jugoistočne Europe predstavlja još veći problem kaže koordinator Pakta stabilnosti Erhard Busek, stoji u prilogu postaje Deutsche Welle. Europska unija namjerava ublažiti "odljev mozgova" iz jugoistočne Europe sastavljanjem nacionalnih akcijskih planova sa ciljem da motiviranje posloprimatelja da svoje sposobnosti stave na raspolaganje u svojoj domovini, poručuje koordinator Busek. "Pružanje potpore takvim akcijskim planovima je zapravo proširenje programa mobilnosti i na zemlje jugoistočne Europe", kazao je Busek. Obećanje za pružanje potpore Busek je dobio na summitu u Solunu, međutim do konkretne provedbe još nije došlo. "Realno je očekivati provedbu tek nakon stupanja na snagu proračuna 2006. godine", dodaje koordinator Pakta stabilnosti. "Poznato je da Busek koristi svaku priliku u razgovoru s predstavnicima međunarodnih konzorcija i poduzeća kako u jugoistočnu Europu šalju što manje svojih ljudi već da koriste lokalno osoblje koje se na taj način može dalje kvalificirati.", piše DW. WT/Washington - Zaštita imena europskih prehrambenih proizvoda Jučer je Europska Unija objavila listu od 41 proizvoda čija su imena vezana za specifičnu geografsku lokaciju i uz tradicionalni način proizvodnje i čije nazive namjerava zaštititi na tržištu, prenosi u petak Washington Times. Europska Unija potaknut će ministarstva trgovine da tijekom poljoprivrednih pregovora pri WTO-u, koji će početi 10. rujna u Meksiku, rasprave to pitanje. Tako se "sir 'Feta' neće više moći zvati 'Feta' kad ga proizvodi Allison Hooper u Vermontu u Sjedinjenim Državama", prenosi list. Jednako tako, "ako se odobri zahtjev EU-a, 146 članica WTO-a, uključujući i SAD, pjenušac proizveden izvan pokrajine Champagne neće moći nazivati 'šampanjcem'", nastavlja Washington Times. "No, stvar neće proći tako glatko. SAD se odupire prihvaćanju prijedloga, kazavši kako su mnoga od imena proizvoda s vremenom postala opći nazivi", piše list. "Mi smo zemlja useljenika. Ljudi su donijeli znanje, prilagodili ga, i sada potrošači prepoznaju ta imena kao tip proizvoda, ne kao lokaciju", kaže Stephanie Childs, glasnogovornica Udruge proizvođača prehrambenih proizvoda iz Washingtona, prenosi list i navodi da su se i druge istorodne udruge obratile američkom predstavniku za trgovinu Robertu Zoellicku pismom u kojem traže da odbaci europski prijedlog. Između ostalog, u pismu stoji: "Prijedlog europske Unije osigurao bi europskim proizvođačima ekskluzivno pravo da prave i prodaju mnoštvo proizvoda upotrebljavajući imena u koja su američki proizvođači uložila golema sredstva za razvoj i zaštitu. Još i više, to će suziti izbor sada dostupan američkim potrošačima i neizbježno povisiti cijene", stoji u članku. DW/Koeln - Kina uskoro najveći njemački trgovački partner u Aziji Postaja Deutsche Welle u petak objavljuje prilog o sedmodnevnom službenom posjetu njemačkog predsjednika Johanesa Raua Kini i gospodarskim odnosima Njemačke i Kine. Johanes Rau pred posjet Kini ocjenjuje da se Kina mijenja sve većom brzinom, sada dvije zemlje imaju "jako dobre odnose", a Nijemci su u Kinu dobrodošli i kao investitori, prenosi postaja. Strana poduzeća mogla bi Kini postati pravi motor razvoja, a njemačka zapravo već i jesu, prenosi postaja ocjenu stručnjaka za Kinu njemačkog Ministarstva vanjskih poslova Volker Stanzel koji najavljuje "da će Kina zamijeniti Japan i postati najveći trgovački partner Nijemaca u Aziji", u što prije deset godina nitko nije mogao vjerovati. Njemački privrednici bili su praktični i investirali a to im se sada isplatilo pa su tako njemački proizvođači u Kinu izvezli u prvoj polovici godine više od 10 milijardi dolara, kaže Stanzel. The Guardian/London - Sklonost Blairove vlade manipuliranju informacijama Londonski Guardian u petak piše o radu Huttonove komisije i ocjenjuje da će povjesničarima u budućnosti biti vrlo teško utvrditi zašto je jedno izvješće, emitirano samo jednom, na jednom BBC-jevom radio programu, rezultiralo tako žestokim sukobom između vlade i BBC-a (po BBC-u). "Koliko god da taj izvještaj bio za osudu, racionalno je teško objasniti kako je on izazvao toliku krizu, jer su oko rata u Iraku objavljene stotine izvještaja i mnogi od njih sadržali su netočne informacije", piše list. Odgovor je, nastavlja Guardian, u dvije stvari o kojima je Blair jučer malo toga rekao: prva je neuspjeh njegove vlade da veliki dio javnosti uvjeri u opravdanost rata, a druga je kontraproduktivni učinak sklonosti njegove stranke da manipulira informacijama. SZ/Muenchen - Blairova proturječja Britanski se premijer Tony Blair izjavama pred Huttonovim odborom još jače zapleo u proturječnosti, ocjenjuje muenchenski Sueddeutsche Zeitung od petka. Blair je htio umanjiti značaj iračkog dossiera te, prema njegovoj izjavi, izvješće tajnih služba iz rujna prošle godine o prijetnji Sadama Huseina zapravo nije bilo "prikriveno obrazloženje rata", jer je tada u Europi tek počinjala politička rasprava o tome. Blair tvrdi da je samo želio što širi savez protiv Sadama i "spriječiti samostalni pohod Amerike i spor Amerike s Europom", a "dossier je bio tek znak za uzbunu", prenosi list i pita zbog čega je onda Blair tako panično reagirao na optužbu o pretjerivanju i, ako stvar nije bila pretjerana, zašto se bojao anonimnih tvrdnja jednog službenika. Blairovim tvrdnjama proturječi činjenica što je otišao tako daleko "da se osobno brine za zastrašivanje i otkrivanje medijskog izvora i pri tomu gubi svaki osjećaj za proporcije", ocjenjuje list. NYT/New York - Neuvjerljivi Blair Jučerašnje svjedočenje Tonyija Blaira pred istražnim povjerenstvom koje ispituje okolnosti samoubojstva Davida Kellyija vladinog stručnjaka za oružje i s time povezane manipulacije obavještajnim podatcima o iračkom oružju, bilo je odvažno ali "neuvjerljivo", piše New York Times u petak. Blair je u svjedočenju pred istražnim povjerenstvom branio sve aspekte uporabe obavještajnih podataka od strane njegove vlade, no "jasno je da su Blair i njegovi pomoćnici 'uljepšavali' istinu u svojim odlučnim upozorenjima o neposrednoj iračkoj prijetnji", piše list, a tvrdnjom da je njegov ured intervenirao samo u pripremi predstavljanja dossiera o Iraku a savjetnika za obavještajnu djelatnost Johna Scarletta zadužio za sve važne obavještajne nalaze, "Blair je sebi pripisao neuvjerljivu ulogu za čelnika koju svoju naciju vodi u rat", stoji u komentaru. "U Britaniji rašireno uvjerenje da je vlada namjerno manipulirala informacijama o iračkoj prijetnji objašnjava posljednji pad Blairove popularnosti u ispitivanjima javnog mišljenja. Većina Britanca sada kaže da mu više ne vjeruje. Neće biti lako ponovno pridobiti njihovo povjerenje", ocjenjuje se u uvodniku New York Timesa od petka. La Stampa/Torino - Blairu njegov iskaz neće vratiti popularnost Britanski premijer Blair radi afere Kelly i iskrivljavanja obavještajnih podataka o iračkom oružju gubi popularnost u Velikoj Britaniji, piše La Stampa u petak. Posljednjih tjedana Blairova je popularnost u Velikoj Britaniji strmoglavo pala i dvojbeno je da će njegov jučerašnji iskaz pred istražnim povjerenstvom kojeg vodi sudac Hutton pomoći da ponovno poraste, piše La Stampa. Blair zna da je prešućena ili iskrivljena informacija zapravo laž te da je laganje u anglosaksonskoj etici najveći grijeh nekog političara, drži list. "Kellyjevo samoubojstvo, oštra polemika vlade i ugledne državne televizije, Blairova lakovjernost i nepouzdanost službi nisu mali teret ni za najspretnijeg i najnadarenijeg premijera. Oko Blaira se počinje osjećati istrošenost nakon mnogo godina vlasti čemu se pridodaje gospodarska konjunktura u stagnaciji i javne službe koje su izgubile svoju tradicionalnu učinkovitost. Engleske stranke ne poznaju naše bizantske običaje i odmah prelaze na stvar: ako uvide da se sadašnji čelnik našao u prevelikoj nevolji žrtvovali bi ga bez mnogo obzira za njegove talente, njegovo inteligentno i medijski privlačno lice, neupitne zasluge za korjenitu obnovu njegove stranke i za to što je pružio uzor velikom dijelu europske ljevice", stoji u komentaru. Tema dana: Međunarodna zajednica i nuklearni programi Sjeverne Koreje i Irana =============================================================== Der Tagesspiegel/Berlin - Kim Jong Ila zanima samo novac U sporu oko sjevernokorejskog atomskog programa uklonjene su prve prepreke, piše berlinski Der Tagesspiegel u petak. Od srijede u Pekingu "dalekoistočna inačica dva plus četiri" (Sjeverna Koreja, SAD, Južna Koreja, Japan, Rusija i Kina) pregovara o atomskom programu Sjeverne Koreje, izvješćuje list. "Na rubu razgovora došlo je do čavrljanja u četiri oka američkog i sjevernokorejskog pregovarača", što je, prema pisanju lista, "dobar znak". Ključnu ulogu preuzima Kina, jer ako će Kim Jong Il ikoga poslušati, onda će to biti velika susjedna država, ocjenjuje list i naglašava da se Kina može nadati da će je zbog utjecaja "Amerika prihvatiti kao odlučujuću političku silu reda u regiji". Svi sudionici sastanka moraju Pjongjangu učiniti privlačnim odustajanje od atomskog programa, "što ne bi trebalo biti preteško", drži list, jer diktator treba "samo tri stvari: novac, novac i novac". DW/Koeln - Sjeverna Koreja i SAD ne odstupaju od svojih stajališta Drugi dan pregovora u Pekingu o rješavanju nuklearne krize na kojima sudjeluju predstavnici Sjeverne i Južne Koreje, SAD-a, Rusije, Kine i Japana nije donio nikakav pomak jer ni SAD, a ni Sjeverna Koreja ne odstupaju od svojih stajališta, prenosi Deutsche Welle u četvrtak. Drugog dana sastanka očekivale su se reakcije Sjeverne Koreje na zahtjev SAD-a da Pjongjang ukine svoj nuklearni program, međutim japanska novinska agencija Kyodo javila je da je Sjeverna Koreja SAD-u navodno "podnijela novi prijedlog kojim bi se postiglo približavanje suprotnih stajališta, a koje će dvije strane vjerojatno danas razmatrati", te se smatra da će pregovori završiti sutra, prenosi postaja. Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandar Losjukov naglasio je da je od šest sudionica pet zainteresirano za denuklearizaciju korejskog poluotoka, te je čak i "Sjeverna Koreja spremna odreći se svog programa pod određenim uvjetima, ali tek kao odgovor na određena jamstva SAD-a, ali ona želi jamstva od njih a ne od neke treće strane", priopćio je Losjukov. I dok su Sjeverna i Južna Koreja uspjele postići sporazum u uklanjanju trgovinskih zapreka između dvije zemlje, a prema riječima predstavnika dviju Koreja cilj je omogućiti izravno poslovanje srednjih i malih poduzeća u tim zemljama, prenosi DW, istodobno na pregovorima koje u Pekingu vode Sjeverna Koreja i SAD uz prisustvo predstavnika Kine, Japana i Rusije i Južne Koreje pomaka još uvijek nema jer obje pregovaračke strane ostaju pri svojim prvotnim stajalištima, zaključuje postaja. Die Welt/Berlin - Obogaćeni uran u Iranu Visoko obogaćeni uran kojeg su u Iranu našli UN-ovi inspektori u Iranu mogao bi biti dokaz da režim mula na svjetskom tržištu nabavlja komponente za izradu atomskog oružja, piše berlinski Die Welt od četvrtka. U Iranu pronađeni visoko obogaćeni uran izazvao je uzbunu, a objašnjenje Teherana da je materijal bio 'kontaminiran' još kod isporuke, nije previše uvjerljivo, iako nije nemoguće, drži list i naglašava da je vjerojatnije da "nalaz UN-ovih inspektora dokazuje da režim mula na svjetskom tržištu nabavlja komponente za izradu atomskog oružja". Mogla bi im koristiti sjevernokorejska raketna tehnologija a Pakistan je očito "kumovao nuklearnim komponentama", stoji u članku. Činjenica je da "bliskost Teherana s teroristima čini možebitno posjedovanje oružja za masovno uništenje nepredvidljivim i opasnim", drži list i pretpostavlja da spremnost Irana za potpisivanje dodatnog protokola ugovoru o zabrani atomskog oružja, koji dopušta nenajavljene kontrole, ništa ne mijenja. "U svakom slučaju, taj nalaz nimalo ne pridonosi vjerodostojnosti Irana", piše list i zaključuje da će se Iran "i dalje izolirati ako međunarodnoj zajednici ne dopusti uvid u svoj atomski program". CSM/Boston - Iran na pragu sankcija SAD želi da Europa, Rusija i Japan pojačaju pritisak na Iran, budući da se pokazalo kako ta zemlja "laže i vara" prikrivajući nastojanja da dođe do nuklearnog oružja, piše bostonski Christian Science Monitor u petak. Idućeg mjeseca bi Međunarodna agencija za atomsku energiju mogla zatražiti da Vijeće sigurnosti UN-a uvede gospodarske sankcije protiv Irana, piše list. Iranski islamistički vođe sada na brzinu "prikrivaju svoja nedjela" i dalje poričući da žele bombu. Ali, ukoliko ne pristanu na brzu inspekciju Agencije, izgubit će vjerodostojnost, i sankcije će ostati jedini put, zaključuje Christian Science Monitor. (Hina) akoz

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙