NEW YORK/UN, 28. kolovoza (Hina) - Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda usvojilo je u četvrtak rezoluciju kojom je pozvalo na završetak rada Haškog suda 2010., razdvojilo mandat tužiteljstva Haškog suda od Međunarodnog kaznenog suda
za Ruandu i pozvalo zemlje bivše Jugoslavije da uhite optuženike za ratne zločine koji se još nalaze na slobodi.
NEW YORK/UN, 28. kolovoza (Hina) - Vijeće sigurnosti Ujedinjenih
naroda usvojilo je u četvrtak rezoluciju kojom je pozvalo na
završetak rada Haškog suda 2010., razdvojilo mandat tužiteljstva
Haškog suda od Međunarodnog kaznenog suda za Ruandu i pozvalo
zemlje bivše Jugoslavije da uhite optuženike za ratne zločine koji
se još nalaze na slobodi.#L#
Rezolucijom 1503, koja je usvojena jednoglasno i bez rasprave,
pozivaju se Haški sud (ICTY) i Sud za Ruandu (ICTR) da poduzmu sve
mjere kako bi završili istrage do kraja 2004., sva prvostupanjska
suđenja do kraja 2008., i da završe svoj rad 2010.
Vijeće sigurnosti je ovom rezolucijom razdvojilo mandate
tužiteljstava Haškoga i Ruandskog suda. Glavna tužiteljica Haškoga
suda Carla del Ponte, čiji je mandat obuhvaćao i ICTR, bi trebala i
dalje biti nadležna za ICTY, a ICTR će dobiti vlastitog tužitelja
koji tek treba biti imenovan.
Rezolucija pozdravlja korake koje su poduzele zemlje bivše
Jugoslavije da unaprijede suradnju sa sudovima i uhite optuženike
za ratne zločine, "ali konstatira sa zabrinutošću da određene
države još ne pružaju punu suradnju". Tekst ne navodi o kojim se
zemljama radi.
Govoreći o zemljama bivše Jugoslaviji Vijeće sigurnosti je pozvalo
sve države, a posebice Srbiju i Crnu Goru, Hrvatsku i Bosnu i
Hercegovinu i Republiku Srpsku unutar BiH "da ojačaju suradnju sa
ICTY-jem i pruže mu svu neophodnu pomoć, posebice kako bi se Radovan
Karadžić i Ratko Mladić, kao i Ante Gotovina i svi drugi optuženici
priveli ICTY-ju i poziva ove i druge optuženike ICTY-ja koji su na
slobodi da se predaju ICTY-ju".
Rezolucijom se zemlje članice UN-a pozivaju da razmotre mjere
protiv "pojedinaca i skupina ili organizacija koji pomažu
optuženicima koji su na slobodi da nastave izbjegavati pravdu"
uključujući ograničavanje putovanja i zamrzavanje njihove
imovine.
Vijeće sigurnosti u Rezoluciji, pozivajući zemlje bivše
Jugoslavije na suradnju sa Haškim sudom, ni na koji način ne
spominje moguće uvođenje sankcija bilo kojoj zemlji zbog
nesuradnje. Jezik koji Rezolucija koristi pozivajući zemlje na
jačanje suradnje je najblaži mogući i ne sadržava izraze poput
zahtijevati koji bi u terminologiji Vijeća sigurnosti mogli biti
znak mogućih sankcija.
Tjednik Globus je u posljednjem broju objavio kako bi zbog
neizručenja generala Ante Gotovine Haškom sudu Vijeće sigurnosti
moglo Hrvatskoj uvesti sankcije. Sjednica na kojoj je usvojena
Rezolucija 1503 trajala je samo pet minuta i završila je bez
rasprave što i prema običajima UN-a svjedoči da se radi o tehničkom
dokumentu, a ne političkom kakav bi bio da se radilo o mogućim
sankcijama.
Šef Stalne misije Republike Hrvatske pri UN-u Vladimir Drobnjak
uručio je nakon sjednice predsjedatelju Vijeća sugurnosti
sirijskom veleposlaniku Mikhailu Wehbeu pismo hrvatskog premijera
Ivice Račana u kojem je izrazio nezadovoljstvo što se ime hrvatskog
generala Ante Gotovine navodi u kontekstu najtežih ratnih
zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića.
Račan je u pismu kazao kako hrvatska Vlada "žali zbog dojmova
stvorenih tekstom spomenute rezolucije i odbija a priori
izjednačavanje odgovornosti odbjeglog umirovljenog generala HV
Ante Gotovine s krivnjama optuženih Radovana Karadžića i Ratka
Mladića".
Račan je u pismu obećao svu pomoć i suradnju Haškom sudu te rekao da
Hrvatska neće odstupiti od svojih obveza prema optuženima za ratne
zločine i javno pozvao Gotovinu da se pojavi pred Haškim sudom.
Vijeće sigurnosti u Rezoluciji, određujući izlaznu strategiju
Haškog suda, podržava namjeru Suda da ustupi domaćim sudovima
pojedine slučajeve, posebice optuženike nižeg ranga. Rezolucija
poziva međunarodnu zajednicu da pomogne nacionalnim pravosuđima,
kao dio izlazne strategije Haškog suda, da poboljšaju svoje
mogućnosti suđenja u slučajevima koje im prebaci ICTY.
Račan je pismu rekao kako je hrvatsko pravosuđe već procesuiralo i
da nastavlja procesuirati počinitelje ratnih zločina na području
Hrvatske, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, te da je
spremno prihvatiti nove slučajeve koje bi mu ustupio Haški sud.
(Hina) sl sd