ZAGREB, 28. kolovoza (Hina) - Beogradska Politika u četvrtak objavljuje razgovor s Visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH Paddyjem Ashdownom.
ZAGREB, 28. kolovoza (Hina) - Beogradska Politika u četvrtak
objavljuje razgovor s Visokim predstavnikom međunarodne zajednice
u BiH Paddyjem Ashdownom.#L#
Na pitanje novinara o "čestom traženju izmjena daytonskog
sporazuma" koje dolaze iz "federacije, ili nekih političkih snaga
tog entiteta BiH", dok "RS ustraje na njegovoj primjeni" Ashdown je
u razgovoru odgovorio: "Ne znam na što ciljate ovim pitanjem, ali
ako pitate da li će se Daytonski sporazum mijenjati, onda je odgovor
da, jer je to bio sporazum koji je zaustavio rat, a ne koji je
trebalo da stvori modernu državu. Za razliku od nekih zahtjeva,
međunarodna zajednica neće mijenjati Dayton u nekoj vojnoj bazi ili
europskoj kancelariji. Tamo se neće pisati Ustav BiH jer to pripada
narodima ove zemlje". "A kada moji prijatelji iz RS govore da žele
implementaciju Daytona, mnogi misle da treba primijeniti one
odredbe koje se tiču entiteta, a zaobići one koje se odnose na
državu. Dayton je kao dvosmjerna ulica. Njime su stvoreni entiteti
(Federacija i RS), ali stvorena je i daytonska država BiH. Zato se
Dayton mora uzeti kao cjelina", kazao je Ashdown.
O prebacivanju određenih ovlasti s entiteta u nadležnost državnih
institucija, na što srpska strane "nevoljko pristaje", Ashdown
kaže kako "u samom sporazumu postoji bitna klauzula 'koja omogućava
izmjene Daytona putem Daytona'. Time se omogućava entitetima da
prebace neke svoje ovlasti na državni nivo. Dakle, dokument 'u sebi
sadrži mehanizam za vlastitu reviziju'. Bilo je dosta rasprave o
porezima i carini, ali da budem jasan: carina je u nadležnosti
države, a porezi u nadležnosti entiteta. Osnivanje Uprave za
indirektno oporezivanje zahtijeva upotrebu spomenute klauzule. To
je europski standard i EU se neće prilagođavati Bosni, već Bosna
Europi".
Na pitanje o rješavanju problema izbjeglica putem suradnje BiH,
SCG-a i Hrvatske Ashdown ocjenjuje kako "rješavanje problema
izbjeglica i dalje mora pomagati međunarodna zajednica". "Na tome
sam insistirao u Ženevi. Pri tome je najbolje da se isti standardi
primjene u regiji. Problem je što Hrvatska ima različite zakone od
ovih u Bosni, kada je riječ o stanovima. Međutim, poslije nedavnog
boravka u Zagrebu uvjerio sam se da vlasti u RH ne bježe od obveze
prema srpskim povratnicima. Istina, sada vlast nije u mogućnosti da
povratnicima vrati stanove, ali je da povratnicima izgradi nove,
ili u krajnjem slučaju, isplati pravednu naknadu. Službeni Zagreb
je svjestan da to mora uraditi, što je jedan od uvjeta za
priključenje EU. To sam stavio do znanja hrvatskoj vladi a taj stav
postoji i u Bruxelessu", rekao je Ashdown.
(Hina) nper akoz