ZAGREB, 27. kolovoza (Hina) - "Hrvatska želi s Italijom na Jadranu proglasiti gospodarski pojas, a Slovenija se protivi" no u sporu se ne radi samo o gospodarskim interesima jer hrvatski planovi "duboko pogađaju slovensku samosvijest
kao prave nacije Alpe-Jadran", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung u srijedu.
ZAGREB, 27. kolovoza (Hina) - "Hrvatska želi s Italijom na Jadranu
proglasiti gospodarski pojas, a Slovenija se protivi" no u sporu se
ne radi samo o gospodarskim interesima jer hrvatski planovi "duboko
pogađaju slovensku samosvijest kao prave nacije Alpe-Jadran", piše
Frankfurter Allgemeine Zeitung u srijedu.#L#
"Nepovjerenje, uzajamna podmetanja, napokon razmjena prosvjednih
nota i pokušaj uvlačenja EU-a u spor: kao i prošlog ljeta, znaci na
sjevernom Jadranu opet pokazuju oluju", piše list i podsjeća na
prošlogodišnji 'ribarski rat' oko Piranskog zaljeva. Namjeru
proglašenja isključivog gospodarskog pojasa (IGP) hrvatski je
predsjednik Mesić najavio još u ožujku, izvješćuje list i naglašava
da je tada "pledirao za zajednički IGP s Italijom zbog gospodarskih
i ekoloških razloga". Zagreb se poziva na ekološke razloge "koji i
Europsku uniju pokreću po pitanju zaštite mora", piše list i dodaje
da "treba regulirati prolaz tankera jer bi nesreća u tako
osjetljivom unutarnjem moru poput Jadrana imala katastrofalnih
posljedica i na turizam, jedan od stupova hrvatskog gospodarstva",
a osim toga ustroj IGP-a onemogućio bi izlov jadranskih riba
ribarskim flotama koje plove pod zastavama Japana, Paname i Kine.
"Hrvatska ima dvije prioritetne gospodarske brige u sjevernom
Jadranu, prva se odnosi na ribolov, a druga, daleko značajnija
briga odnosi se na lokacije zaliha zemnog plina, piše list. "Četiri
od njih, koje obuhvaćaju pričuve od ukupno 20 milijarda prostornih
metara, do sada su otkrivene zapadno od Pule u Istri. Pretpostavlja
se da ih u Jadranu ima još.", piše FAZ. "Pod predsjednikom Tuđmanom
Hrvatska je, čija obalna crta obuhvaća 5835 kilometara, pretežno
slijedila politiku orijentiranu na kopno. No sada, u tijeku
približavanja EU-u, težište interesa seli se prema moru. U Zagrebu
rado naglašavaju da sada Hrvatska ima zajedničku granicu s EU-om,
naime morsku granicu s Italijom i namjerava u potpunosti koristiti
prednosti koje joj donosi status jadranske pogranične zemlje".
List piše kako za uspostavu gospodarskog pojasa "Hrvatska treba
pristanak Ljubljane, jer konvencija o pomorskom pravu veže ustroj
IGP-a sa suradnjom sa susjednim državama". "Osim toga ni Rim ni
Bruxelles ne žele osorno postupati sa Slovenijom koja će u svibnju
iduće godine pristupiti EU-u. Ljubljana drži da je ostvarenje
sporazuma Drnovšek-Račan pretpostavka za početak pregovora o IGP-u
u koji bi Slovenija mogla ući kao jadranski međaš ravnopravan
Italiji i Hrvatskoj", stoji u članku.
(Hina) rpet akoz