ZAGREB, 27. kolovoza (Hina) - Hrvatska službena najava uspostave gospodarske zone uz obale Jadranskog mora, čime bi Sloveniji bio zatvoren izlaz u međunarodne vode a slovenskim ribarima izlaz na "bogata lovišta, od političko-pravnog
nadmudrivanja prerasta u sve oštriji, otvoreni diplomatski spor", pišu beogradske Večernje novosti.
ZAGREB, 27. kolovoza (Hina) - Hrvatska službena najava uspostave
gospodarske zone uz obale Jadranskog mora, čime bi Sloveniji bio
zatvoren izlaz u međunarodne vode a slovenskim ribarima izlaz na
"bogata lovišta, od političko-pravnog nadmudrivanja prerasta u sve
oštriji, otvoreni diplomatski spor", pišu beogradske Večernje
novosti.#L#
"Ministarstva vanjskih poslova nekadašnjih bliskih saveznika u
ideološkim i oružanim sukobima na području bivše zajedničke države
posljednjih dana grozničavo razmjenjuju note potpuno suprotnih
argumenata i teško pomirljivih stajališta", primjećuje list.
Službeni Zagreb sada nudi bilateralne razgovore u cilju
otklanjanja nesporazuma ne zaustavljajući ni za trenutak pripreme
za proglašenje zone, piše list.
"Hrvatsko-slovenski diplomatski 'rat' čija je najnovija ofenziva
podigla na noge ogorčenu slovensku oporbu, skriva se iza navodnih
nacionalnih i ekoloških interesa Zagreba, ali u prvom redu
gospodarskih. Uspostavom posebnog pojasa uz more Zagreb bi naime
stvorio mogućnost za najveće tankerske putove Jadranom. Omišalj na
Krku postao bi tako početna točka transporta kaspijske i ruske
nafte na europsko i druga tržišta. Hrvatski naftovod, projekt
poznat kao Janaf, trebao bi se početkom sljedeće godine priključiti
sustavu ruskog i kaspijskog naftovoda. Plan predviđa da se nafta iz
kaspijskog bazena prevozi Crnim morem do rumunjske Konstance, od
kuda bi 'crno zlato' dalje teklo do Krka. Dogovor su već u prosincu
prošle godine potpisale Bjelorusija, Ukrajina, Slovačka i
Hrvatska. Zagreb bi u budućoj gospodarskoj zoni duž Jadrana imao
glavnu riječ pri iskorištavanju prirodnih bogatstava tog područja
čiji su naftni kapaciteti, kako se pretpostavlja, vrlo veliki. A
Slovenija bi osim gubitka izlaska na more i lovišta njenih ribara,
ostala bez izgleda da trasa bogatih putova nafte vodi kopnenim
putem preko njenog područja. To zapravo i najviše brine Ljubljanu",
zaključuje beogradski list.
(Hina) mkri akoz