ZAGREB, 27. kolovoza (Hina) - Jutrošnji poremećaji u elektroenergetskom sustavu - ispad dalekovoda Tumbri-Heviz (u Mađarskoj) i ispad iz sustava Nuklearne elektrane Krško - brzom su reakcijom Hrvatske elektroprivrede (HEP) nadoknađeni
iz drugih izvora, a trenutna je situacija stabilna, izjavio je danas predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović.
ZAGREB, 27. kolovoza (Hina) - Jutrošnji poremećaji u
elektroenergetskom sustavu - ispad dalekovoda Tumbri-Heviz (u
Mađarskoj) i ispad iz sustava Nuklearne elektrane Krško - brzom su
reakcijom Hrvatske elektroprivrede (HEP) nadoknađeni iz drugih
izvora, a trenutna je situacija stabilna, izjavio je danas
predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović. #L#
Dalekovod je u međuvremenu ponovno pušten u pogon, a iz nuklearke se
očekuju informacije o razlozima ispada iz sustava, kao i ponovnom
uključenju u sustav, rekao je Čović na konferenciji za novinare.
Iz nuklearke su priopćili da je uzrok zaustavljanja nepravilan rad
izolacijskog ventila na glavnom parovodu broj 2, te da će naknadno
izvijestiti o ponovnom uključenju u elektroenergetski sustav.
Prema neslužbenim pak informacijama kojima raspolažu u HEP-u,
Krško bi već sutra mogao biti u pogonu.
HEP trenutno iz nuklearke, koja zbog suše radi smanjenom snagom,
zadovoljava 10 do 15 posto dnevnih potreba za električnom
energijom.
Čović je jutrošnje ispade dalekovoda i nuklearke nazvao prvim većim
ispadima u elektroenergetskom sustavu, ističući da su cijelo
razdoblje suše svi proizvodni i prijenosni objekti dobro
funkcionirali.
"Trenutna situacija je stabilna, pod kontrolom, ali bi ovakvi
poremećaji ili više njih istodobno moglo poremetiti opskrbu i
poduzet će se sve da se oni otklone", kazao je.
Dugotrajna suša uzrokovala je, naime, napregnutu i problematičnu
situaciju u elektroenergetskom sustavu, a financijske štete zbog
suše i požara u HEP-u procjenjuju na oko 300 milijuna kuna.
Suša je uzrokovala manju proizvodnja hidroelektrana, smanjenu
proizvodnju u termoelektranama, kao i nuklearci Krško, zbog
problema s rashladnim vodama, te značajno smanjila mogućnosti
uvoza, jer problema imaju i susjedne zemlje, podsjetio je Čović.
No, ističe da HEP već ima osigurane određene količine struje iz
uvoza i misli da će to biti dovoljno.
Po Čovićevim riječima najveći se dio potreba za električnom
energijom trenutno podmiruju iz termoelektrana (70 posto), 10 do 15
posto potreba podmiruje se iz hidroelektrana, a 15 do 20 posto iz
uvoza.
Produžetak suše otežao bi opskrbu i povećao probleme, ali ako se u
rujnu, listopadu i studenom ostvari prosječna hidrologija tih
razdoblja problemi bi bili manji, rekao je Čović.
Podsjetio je da bi problematično moglo biti zimsko razdoblje, kada
dnevna potrošnja struje premašuje i 50 milijuna kilovatsati. HEP je
stoga poduzeo i sve potrebne mjere kako bi osigurao dovoljne
količine energenata za zimsko razdoblje, rekao je Čović.
Istaknuo je da je, dođe li do značajnijeg poboljšanja hidrološke
situacije, moguće da ove godine ne bude promjena cijene struje.
Nije pak odgovorio na pitanje da li će struja poskupiti iduće
godine, kazavši da će se to tek vidjeti, jer je HEP dužan Vijeću za
regulaciju energetskih djelatnosti prezentirati plan poslovanja
kao i cijenu koju predlaže iduću godinu.
(Hina) bn db