DNEVNI PREGLED, PONEDJELJAK, 25. 08. 2003.

ZAGREB, 25. kolovoz (Hina) - Hrvatska ======== RDW/Koeln - Hrvatski turizam u njemačkim medijima Posljednjih nekoliko dana njemački su televizijski programi puni morskih slika s Jadrana, bilo da je riječ o cijelim emisijama posvećenim Hrvatskoj ili je to dio turističkog kolaža, stoji u prilogu postaje Deutsche Welle od subote. "Spektakularna premijera" bila je u svibanjskom izdanju "Meriana", prenosi postaja, u četvrtak je Kabel 1 u udarnom terminu emitirao emisiju "Njemačka je na godišnjem" u kojoj su kamperi govorili o Hrvatskoj kao turističkom odredištu, RTL je u svojoj informativnoj emisiji "Točno u 12" tri dana prenosio u živo iz Hrvatske "ležerno, bez ikakvih kritičkih analiza", erotski časopis TV kuće Vox napravio je usporedbu naturističkih naselja i kampova u Monseni, Valalti i Koversadi, zatim su tu sa svojim prilozima Sat 1, MDE, WDR, a pojedine kuće i ovih dana snimaju u Hrvatskoj, prenosi DW. Hessenski se radio osvrnuo i na pjesmu Zimmer frei hrvatskog banda Hladno pivo, a reporter Hessenskog radija napominje da ta pjesma "u sebi sadrži šamar Nijemcima koji ovu pjesmu slušaju na jadranskoj obali" i pita se je li to reklama ili antireklama, prenosi postaja. Poplava kamera njemačkih medijskih kuća po Hrvatskoj mogla bi biti rezultat rada Hrvatske turističke centrale u Frankfurtu koju vodi Zlatko Deželjin, primjećuje postaja. Deželjin za DW naglašava da posebnu pozornost posvećuju obradi medija i s tim su ciljem ove godine pozvali devedesetak novinara da u njihovoj organizaciji putuju po Hrvatskoj. Vrhunac ovogodišnje sezone na Jadranu bliži se kraju, a brojnošću njemačkih turista nitko se ne može požaliti, ocjenjuje postaja. Večer/Maribor - Slovensko-hrvatski kiseli krastavci i "naše more" "U novinarstvu se pod kiselim krastavcima podrazumijeva 'sušno razdoblje događaja' a time se može i pojasniti zašto smo se baš ovog mjeseca toliko raspisali o razgovorima i proglašenju gospodarskog pojasa Hrvatske u Jadranskom moru i o 'paljbama' s diplomatskim notama", piše mariborska Večer od ponedjeljka. "Dežurni kolege su se isprva uistinu preosjetljivo i s previše pozornosti odazvali na sanjarenja nekih hrvatskih stručnjaka (i 'stručnjaka'), no iza neobaveznog piskaranja i govorkanja iz razdoblja kiselih krastavaca slijede sve ozbiljnije i prijeteće riječi iz sve službenijih usta", piše list. Večer prenosi reakcije službenog Zagreba i hrvatskog tiska na istupe Zmage Jelinčiča i predviđa da će "odjeci na subotnji interview premijera Ropa za 'Večer' biti ozbiljniji". "Idući tjedan, kada s rujnom 'službeno' prestaje razdoblje kiselih krastavaca, svakako treba bolje promisliti o izjavama. Treba uzeti u obzir i interese trećega, koji navodno ima koristi kad se dvojica prepiru. Ne smijemo naime zaboraviti izraz 'mare nostrum' koji jest latinski, ali su ga u određenom povijesnom razdoblju za Jadran koristili Talijani", zaključuje list. Delo/Ljubljana - Hrvatska posezanja i mlaki odgovori slovenskih političara Ljubljansko Delo u ponedjeljak komentira slovensku politiku izgradnje prometnica i uključivanja te zemlje u europsku prometnu mrežu pri čemu se osvrće i hrvatsko-slovenske odnose. "Kad je ministar vanjskih poslova Rupel preuzeo dužnost, kao jedna od prioritetnih zadaća bio je koridor 5, povezivanje Trsta odnosno Gorice s Mađarskom. Ostalo je na autocestama a željeznica je zaboravljena", piše list i drži da Slovenija nije "dovoljno agresivna pri uspostavljanju svoje komunikacijske mreže, jer ju u izgradnji autocesta pretiče čak i Hrvatska". "Slovenija ima jednu od najboljih luka u Europi, ali vlada uopće nema pomorsku politiku, nema strategije otvorenih vrata na otvoreno more. Što čini ministarstvo prometa Jakoba Presečnika?", piše komentator Dela. Na hrvatsku najavu proglašenja gospodarskog pojasa, Ropova je vlada reagirala "mlako", iako se radi o "grubom posezanju u prava Slovenije koja sada ima izlaz u međunarodne vode a Hrvatska ga namjerava jednostrano zatvoriti", piše Delo. Komentator lista upućuje kritiku i turističkim agencijama koje i "dalje reklamiraju Hrvatsku", te slovenskim političarima koji ljetuju na hrvatskim otocima, "kao da još nisu čuli za španjolska ili grčka ljetovališta", te napominje da je "kancelar Schroeder ove godine otkazao odmor u Toscani jer je u Berlinu ocijenjeno da su Talijani uvrijedili ponos njemačkih turista". "A naši se političari sunčaju na dalmatinskim otocima dok nam Hrvatska zatvara izlaz na otvoreno more! U slovenskoj politici nema nikakve šire strategije, da o načelnosti ne govorimo. Ropova će vlada do iznemoglosti podupirati uključivanje Hrvatske u europske integracije, to stalno ponavljaju, a poslije svake turističke sezone dobit će neki udarac odostraga", stoji u komentaru. "Slovenska se politika zadnjih godina usmjerila prema jugu, jer svi direktori govore hrvatski ili srpski, a u engleskom, talijanskom ili njemačkom su slabiji. No naš je prostor između Venecije i Beča! Tu su i najveći gospodarski potencijali, radi se o jednom od najrazvijenijih područja. Upravo je smiješno da se tješimo povećanim izvozom na područja bivše Jugoslaviji a u Italiji i Austriji se tako reći ne mogu naći slovenska poduzeća", piše Delo i zaključuje da "dok će državu voditi ministri kojima je najveće postignuće 'pustolovina na odmoru' izležavanje na dalmatinskim plažama, uistinu se ne trebamo nadati nekoj europskoj, na sve strane otvorenoj i prodornoj Sloveniji". Politika/Beograd - "Građanski rat" "Premda u Hrvatskoj još uvijek prevladava uvjerenje da su isključivi krivci za protekli rat Srbi (oni u Hrvatskoj i oni u Srbiji) pa se shodno tome tvrdi da to nije bio građanski rat već 'velikosrpska agresija na Hrvatsku', s prilično napora i škripe počinju se polako otvarati vrata iza kojih se nazire potpunija istina o stvarnim zbivanjima u Hrvatskoj uoči i na samom početku tog nepotrebnog rata", piše dopisnik beogradske "Politike" u nedjeljnom izdanju lista. "Na užas domaćih domoljuba i etničkih čistunaca, kao svojevrsne utvare počinju se iza tih vrata ukazivati i zločini počinjeni sa hrvatske 'oslobodilačke' strane nad srpskim stanovništvom u Hrvatskoj, za koje se inače znalo i ranije ali su u okolnostima rata i prateće promičbe temeljito gurani pod tepih, ili prikazivani kao izmišljotina one druge strane", piše Politika. "Ponovno se aktualiziraju takva krvava zbivanja u Osijeku, Sisku, Vukovaru i drugim gradovima i mjestima gdje su građani srpske nacionalnosti ubijani i prije izbijanja pobune za koju se tvrdi da je isključivi krivac Beograd, a ne ono što se tada dešavalo sa Srbima u Hrvatskoj započeto nezakonitim i nasilnim oduzimanjem statusa ravnopravnog naroda 'Božićnim Ustavom' krajem 1990., a zatim i masovnim otpuštanjima s posla, šikaniranjem, otimačinom i već tada iseljavanjem pod svim mogućim pritiscima i prijetnjama da bi sve to kulminiralo i brojnim ubojstvima od kojih se tek neka sada istražuju i traže pravi krivci i počinitelji", piše list. "Masovno i bezrazložno hapšenje Srba" po cijeloj je Hrvatskoj "provođeno sustavno i po istom obrascu da ga je jednostavno nemoguće tumačiti slučajnošću", a mnogi tako privedeni Srbi "maltretirani su, mučeni i ubijani po kazamatima i priručnim logorima", piše dopisnik lista i zaključuje da je "sve to zajedno očito služilo politici etničkog čišćenja 'nepodobnog naroda'". VOA/Washington - Američki Hrvati o protuhrvatskim izgredima Nacionalna federacija Amerikanaca hrvatskog podrijetla poslala je američkom Državnom tajništvu pismo u kojem izražava zabrinutost zbog niza "protuhrvatskih incidenata" u Republici Hrvatskoj, uglavnom na područjima koja su bila dio takozvane Krajine, prenosi VOA u subotu. Izvješća hrvatskih medija o "ispisivanju velikosrpskih parola, isticanje srbijanskih zastava, vandalizam nad hrvatskim spomenicima i provokativne protuhrvatske izjave gradonačelnika Donjeg Lapca i zastupnika u Saboru Milana Đukića", kao i neriješena pitanja sa SCG-om glede granice na Dunavu, naveli su predsjednika ove organizacije Johna Kraljića da se obrati Državnom tajništvu, izvješćuje postaja. Iako je Kraljić je svjestan da se ne može puno učiniti u vezi s međunacionalnim incidentima u Hrvatskoj, on drži da se o tome treba obavijestiti State Department te iskazati zabrinutost američkih Hrvata, prenosi VOA. "U vezi neslaganja oko granice na Dunavu, Washington može pritisnuti Beograd da poštuje državne granice", kaže on, "a SAD također imaju utjecaja na srpske političare u Hrvatskoj jer neke njihove organizacije dobivaju američku pomoć. Washington bi tim političarima, posebno Milanu Đukiću, trebao poručiti da prestanu s provokativnim izjavama koja dižu napetost u Hrvatskoj", rekao je Kraljić za postaju. VOA/Washington - Akcija dolar za Hrvatsku kuću Privatna neprofitna organizacija iz Washingtona Hrvatska kuća pokrenula je akciju prikupljanja novca za kupnju ili izgradnju objekta koji bi služio kao hrvatska kuća u glavnom gradu SAD-a, objavljuje VOA u ponedjeljak. "Washington nije samo glavni grad SAD-a nego i jedan od najvažnijih svjetskih centara, a nazočnost Amerikanaca hrvatskog podrijetla ovdje od ključne je važnosti", ističe se u priopćenju ove organizacije kojom se poziva Hrvate da doniraju sredstva, prenosi postaja. Budući da je riječ o skupom projektu organizacija Hrvatska kuća pokrenula je akciju prikupljanja sredstava među Hrvatima, a Ankica Pavlić zadužena za prikupljanje sredstava kaže da su donacije od dolara mjesečno počele stizati, ali da "neki daju i više od toga. Na primjer, jedan Hrvat nam je poslao ček na stotinu dolara te je napisao: 'Evo stotinu dolara za ideju čije je vrijeme konačno došlo'", prenosi postaja. Regija/Europa ============= Politika/Beograd - Zagreb i Banja Luka se dogovaraju oko izgradnje prometnica Načelni dogovor sa summita u Ateni, kada je premijer republike Srpske Dragan Mikerević zamolio predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića da ga podrži u izgradnji regionalne prometnice Banja Luka - Okučani, realiziran je ovih dana potvrdnim pismom koje je iz Mesićevog kabineta upućeno Mikereviću, piše u nedjelju beogradska Politika u članku pod naslovom "Dobrosusjedski odnosi Banje Luke i Zagreba". "Republika Srpska je otvorena za sve, pa i za partnere iz Hrvatske, za razliku od nesporazuma oko izgradnje autoceste na relaciji Sarajevo- Zagreb, gdje, očito je, nema dovoljno razumijevanja. Premijer Mikerević je dobio podršku predsjednika Mesića za regionalni pravac Okučani-Banjaluka, koji se uklapa u veoma važnu prometnicu u regiji, a to je autocesta Zagreb-Beograd", piše Politika. "Sljedeća dva dana na regionalnom 'Susretu prijateljstva' u Tirani, Mesić i Mikerević će imati priliku razgovarati i o eventualnom sudjelovanju hrvatskih tvrtki u izgradnji dijela autoceste Okučani-Banja Luka", piše list. Od Banjalučkog aerodroma do desne obale Save u RS predviđeno je izgraditi 29 kilometara autoceste, a poslije mosta, koji bi gradili Hrvati, slijedi sedam kilometara do autoputa Zagreb-Beograd kod Okučana. Čitav pothvat bi koštao od 350 do 450 milijuna konvertibilnih maraka, a gradnja bi trajala od tri do pet godina, pojašnjava Politika. Oslobođenje/Sarajevo - Polarizacija oko autoceste kroz BiH "Kolač stoljeća, kako bi se mogao nazvati ovaj projekt vrijedan tri milijarde eura, postaje izvor novih tenzija između dvije susjedne zemlje", komentira sarajevsko Oslobođenje u subotu ponude koje iz Hrvatske dolaze za sudjelovanje u izgradnji autoceste na koridoru Vc kroz BiH. Oslobođenje piše kako o napetostima "svjedoči i nediplomatski intonirana poruka Adnana Terzića premijeru Ivici Račanu" da "prestane brinuti za BiH i posljedice koje će ona snositi za vlastite odluke o izgradnji koridora Vc." Interes Hrvatske za ovaj projekt je mnogo veći nego što se to u Bosni očekivalo, "međutim, veće iznenađenje predstavlja politička i medijska polarizacija do koje je 'Bosmalova' ponuda dovela u samoj BiH", piše list. Gledano sa stranačkih pozicija, SDA preferira "Bosmal", HDZ podržava Račana, dok se SDS za sada drži po strani, piše Oslobođenje i zaključuje: "Virus podjela zarazio je i obične građane, od kojih se većina, kao uostalom i u svim drugim prilikama, opredjeljuje prema svojoj vjersko-etničkoj pripadnosti." Nezavisne novine/Banja Luka - Srpski povratnici u Drvaru bez posla Nezaposlenost među srpskim povratnicima u Drvar, za koje u privatiziranim poduzećima hrvatskih vlasnika nema mjesta, jedan je od glavnih problema u toj općini, pišu Nezavisne novine od subote. "Od osam tisuća srpskih povratnika samo je stotinjak zaposlenih. S druge strane, od tisuću Hrvata koji su u ovaj grad raseljeni, a ne izbjegli, iz mjesta u središnjoj Bosni, čak ih je 800 na radnim mjestima", piše list. List piše da će prosvjed koji je prije nekoliko dana bio samo mirno i dostojanstveno okupljanje prema najavama za dvadesetak dana prerasti u blokadu "privatiziranih poduzeća i prometnica". "Nepravda ne bi toliko boljela", piše list, da se "ona događala daleko od onih koji su se, prije svega, došli u ovu zemlju brinuti o izbjegličko-povratničkoj populaciji". "Ali predstavnici međunarodne zajednice svih ovih poratnih godina bili su svjedoci brojnih nezakonitosti koje su pod zaštitom 'pozitivnih zakonskih propisa' događale u Drvaru. Bili su zapravo svjedoci privatizacije koja je u ovom gradu, kako je na protestnom okupljanju Drvarčana rekao zastupnik u Predstavničkom domu parlamenta Federacije BiH Velimir Kunić, 'posljednja pljačka državne imovine'. A u toj i takvoj privatizaciji, sve što vrijedi u Drvaru kupili su ljudi koji su u ovaj grad ušli u rujnu 1995. godine, zajedno s Hrvatskom vojskom i jedinicama HVO-a. Za Drvarčane povratnike u rodni kraj, u tim poduzećima nije bilo mjesta. Ona su rezervirana za Hrvate iz Vareša, Travnika, Viteza... koji u Drvaru ostaju i opstaju, ali uz blagonaklonost kantonalnih vlasti i zakona koji, u ovom gradu, još uvijek vrijede bez obzira što su još 1996. godine kreirani po ukusu nekadašnje hadezeovske politike. Što su pisani tako da inauguriraju samo jednu stranu i u njoj samo jedan narod", piše banjalučki list. Uz probleme obnove i zdravstva, problem je i "školstvo u kojem, primjerice, Hrvat predaje materinji odnosno srpski jezik" te problem pokrivenosti općine signalom BH TV1 ili RT RS-a, pišu Nezavisne novine. NYT/New York - Reformska vlada u Srbiji gubi povjerenje Nakon Đinđićevog ubojstva njegovi su nasljednici preuzeli obvezu nastavka provedbe reformi, no pet mjeseci poslije suočeni su s kritikama da su stali u svojim naporima, piše The New York Times u nedjelju. Došlo je "potpune inercije", prenosi list ocjenu neimenovanog diplomata. "U Srbiji glavno pitanje više nije rat ili suđenje Miloševiću, koje u srpskim medijima dobiva sve manje pozornosti, već politička cijena usporavanja provedbe reformi što odgađa ulazak Srbije u EU i povratak normalnom životu", piše list. Istraživanja javnog mišljenja pokazuju da povjerenje javnosti u reformske snage pada, a neki diplomati i stručnjaci navode kao razlog za brigu i to što bi nedjelovanje reformatora moglo dovesti do veće potpore nacionalističkim strankama, prenosi list. "Sljedeće godine EU u članstvo prima prve zemlje bivšeg komunističkog bloka iz istočne Europe, uključujući Mađarsku, s kojom Srbija graniči na sjeveru, i Sloveniju, koja je kao i Srbija nekada bila dio bivše Jugoslavije. Mijenja se i ostatak susjedstva: Hrvatska, neprijatelj Srbije tijekom 90-tih, daleko je odmakla u pridruživanju EU-u. Čak i Bugarska i Rumunjska, koje mnogi Srbi smatraju zaostalim zemljama, idu prema ulasku do 2007., što je mnogo godina ispred moguće godine ulaska Srbije prema ocjenama većine stručnjaka", stoji u članku New York Timesa. Politika/Beograd - Iskustva međunarodnih intervencija pod američkim vodstvom "Politika" u subotu povodom poziva koji Washington upućuje drugim zemljama da pošalju postrojbe za pomoć američko-britanskim snagama u Iraku, analizira "politička iskustva" koja su se, kako piše list, "mogla izvući s kriznih žarišta u koje su Amerikanci uvlačili druge podređujući ih svojoj strategiji". Mnoge zemlje, uključujući i bliske saveznike SAD-a, nisu se do sada odazvale pozivu da pošalju postrojbe u Irak bez mandata UN-a, jer "nitko ne želi biti glineni golub dok za Amerikance vadi kestenje iz vatre", piše list. "Sudjelovanje NATO-a u ratovima u Bosni i Hercegovini i na Kosovu u znatnoj mjeri je očuvalo alijansu i dalo nove razloge za njeno postojanje. Taj aspekt savezništva je jasan. Već u Afganistanu se NATO teško snašao u novim iznuđenim okolnostima, iako za to ima mandat UN. Potom je američki rat u Iraku podvojio i saveznike, i velike sile, i UN, ali je, istovremeno, jedinu svjetsku supersilu doveo u stanje pune prenapregnutosti", "a iskustva su se, bez obzira na dužinu trajanja angažmana, u sva četiri slučaja iskazala kao loša i u neskladu sa očekivanjima", piše Politika. Tako niti "osam godina nakon Daytonskog sporazuma u Bosni nema ni prave demokratske multietničke države ni vladavine prava, što su bili neki od glavnih ciljeva uspostavljenog mira na američki način", piše list. "Djelovanje KFOR-a i UNMIK-a na Kosovu i Metohiji, također prvenstveno pod američkim političkim nadzorom, dalo je dosta jadne rezultate, moglo se ovih dana, čuti i u Vijeću sigurnosti UN-a", nastavlja list i zaključuje: "U Bosni nisu uhićeni Karadžić i Mladić, u Afganistanu nije ulovljen Osama bin Laden, a u Iraku Saddam Hussein. Na Kosovu nisu uhićeni oni koji bi trebali biti uhićeni, a pod skutom su protektorima." SZ/Muenchen - Za Berlusconija je demokracija sve što njemu koristi Berlusconijevo poimanje demokracije tema je komentara Sueddeutsche Zeitunga povodom susreta njemačkog kancelara Gerharda Schroedera i talijanskog premijera Silvija Berlusconija u Veroni (po DW-u). List piše da se "u Veroni odigrala komična opera". Prvo se talijanski premijer Berlusconi s njemačkim kancelarom Gerhardom Schroederom i predsjednikom Europskog povjerenstva Romanom Prodijem "igrao skrivača oko nazočnosti na izvedbi opere Carmen, a zatim je svijetu htio objasniti kako funkcionira demokracija". "Ako ljudi smiju zviždati kada se pojavi u javnosti, onda je to deformacija demokracije", prenosi list Berlusconijeve riječi, a on ne dopušta niti da novinari postavljaju kritična pitanja. Za Berlusconija demokracija je nešto "sasvim jednostavno, sve što njemu koristi", prenosi postaja pisanje lista. TAZ/Berlin - Tek će birači kazniti Blaira Tony Blair je za sebe tvrdio da je poštenjak, ali u slučaju Kelly lagao je "i to više puta", piše berlinski Die Tageszeitung u ponedjeljak. "Hoće li Blair zbog toga morati dati ostavku?" pita list i zaključuje da jamačno neće, jer javne istrage u Velikoj Britaniji "još nikada nisu imale teških posljedica". "Naposljetku voditelja istrage imenuje predsjednik vlade i postavlja okvire u kojima se može kretati", piše list ali odmah ističe da to ne znači da je istraga o "okolnostima smrti znanstvenika Davida Kellyja beznačajna, jer britanske istrage uvijek bespoštedno otkrivaju rezultate". "Blair se tomu ne može radovati, jer će birači na temelju indicija i dokaza koje predoči lord Hutton, donijeti svoju vlastitu ocjenu", zaključuje Die Tageszeitung. FT/London - Novi dokazi u Kellyjevom slučaju štete britanskoj vladi Novi dokazi u slučaju Kelly štetit će britanskoj vladi, ocjenjuje The Financial Times u ponedjeljak (po BBC-u). Premijer Blair tražio je da se unesu promjene u izvješće obavještajnih službi o iračkom oružju za masovno uništenje, te u svjetlu novih dokaza koji su predstavljeni u dosadašnjem tijeku istrage lorda Huttona u slučaju samoubojstva Davida Kellyja, list ocjenjuje da će "dokazi o Blairovoj intervenciji nanijeti štetu britanskoj vladi koja je uporno nijekala da je 'dotjerivala' obavještajna izvješća", prenosi britanska postaja. Tema dana: Nadzor nad Irakom ============================ WP/Washington - Bushova administracija ne mijenja stav Niti nakon "strašnog tjedna na Bliskom istoku" nema mnogo pokazatelja da je "strašni tjedan na Bliskom istoku" uzdrmao "samozadovoljstvo" Bushove administracije koja i dalje izgleda uvjerena da je vrijeme na njenoj strani, ocjenjuje se u uvodniku Washington Posta od nedjelje. Bushova administracija priznaje postojanje velikih teškoća no i dalje savjetuje strpljenje, a dužnosnici iskazuju uvjerenje da će Iračani slobodnije surađivati s američkim vlastima nakon što se uhite ili ubiju "ostaci režima", piše list. "Međutim isto tako je vjerojatno da vrijeme radi protiv koalicije" jer su mnogi Iračani iznenađeni i razočarani slabim rezultatima američkim uprave, piše list i prenosi ocjenu generala Abizaida da se u Iraku "terorizam ukazuje kao najveća sigurnosna prijetnja". "Nema čarobnog rješenja za izazove s kojima se SAD sučeljava u Iraku, ali bi prvi ključni korak bio otvoreno se s njima suočiti", piše list i ističe kako je Washington Post zajedno s mnogim drugima pozivao administraciju da Kongresu i građanima SAD-a otvoreno iznese vjerojatne troškove okupacije Iraka. Međunarodna krizna skupina u svom je izvješću ocijenila da suprotstavljanje stranoj okupaciji u Iraku postaje sve snažnije i nasilnije te preporučila novu podjelu poslova kojom bi UN preuzeo odgovornost za političku tranziciju a SAD za sigurnost, navodi list te zaključuje da se može raspravljati o ispravnosti te formula ali "ne bi trebalo biti nikakve rasprave o potrebi intenzivnijih napora i veće otvorenosti za suradnju sa saveznicima", jer, piše list, "što će administracija dulje odgađati, povećavat će se izgledi za neuspjeh". Neue Presse/Hannover - Njemačka odbija popravljati pogreške američkih stratega Slanje njemačkih vojnika u Irak žele Sjedinjene Države, međutim Njemačka to zasad odlučno odbija, piše Neue Presse i postavlja pitanje zašto bi Njemačka uopće vojno podupirala invazijske trupe (po DW-u). Washingtonskim ratnim arhitektima dogodilo se upravo ono na što je između ostalog "upozoravao njemački ministar vanjskih poslova davno prije napada", piše list. SAD je "vodio rat koji je u suprotnosti s međunarodnim pravom protiv puno slabijeg protivnika, na brzinu srušio jedan režim - i na kraju izazvao gerilski rat". "Zbog toga moraju patiti vojnici stacionirani u Iraku i civilno stanovništvo, što je dovoljno je strašno, ali zar bi i vojnike Bundeswehra trebalo poslati u tu nesigurnu zemlju samo zato što glavni američki stratezi nisu bili dovoljno dalekovidni", pita list. SZ/Muenchen - Ujedinjeni narodi su prilika za Irak "Da bi spasila Irak, Amerika mora podijeliti posao s Ujedinjenim narodima", piše muenchenski Sueddeutsche Zeitung u komentaru od ponedjeljka. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan kaže da ta organizacija ne može ostvariti sve ono što se predlaže za poboljšanje stanja u Iraku, piše list i ocjenjuje da bi to morao srediti "SAD sa svojom vojskom" jer mandat ne znači i zapovjedništvo. UN iz iskustava u Somaliji i na Balkanu zna svoje granice, no ipak bi davanje mandata UN-u bila prilika za Irak, jer SAD svoj posao obavlja "zastrašujuće nemaštovito", drži list i ističe da bi upravo UN mogao ispraviti te nedostatke. "Američka je vlada tvrdoglavo i bez zamisli povećala problem koji je sama proizvela", piše list te zaključuje kako se čini da "George Bush ne shvaća dimenzije posla u obnovi". WP/Washington - SAD stvaraju obavještajnu petu kolonu u Iraku "Okupacijske snage u Iraku započele su tajnu operaciju kojoj je cilj novačenje i obuka agenata koji su nekoć radili za zloglasnu iračku obavještajnu službu", piše Washington Post od nedjelje (po VOA-i). Svrha angažiranja ovih ljudi je da pomognu "identificirati otpor američkim snagama". Ovaj neobičan potez da se regrutiraju bivši agenti tajne službe Saddama Husseina, piše list, ukazuje na sve veće uviđanje američkih dužnosnika da vojne snage ne mogu same spriječiti napade poput ovog prošli tjedan u Bagdadu. Jedan viši američki dužnosnik je izjavio da su nastojanja glede ovih regrutiranja intenzivirana u posljednja dva tjedna unatoč protivljenju Iračkog upravnog vijeća kojeg su imenovale Sjedinjene Države, prenosi VOA pisanje lista. "Inače američki dužnosnici odbijaju reći koliko je bivših agenata dosad unovačeno, međutim, irački dužnosnici kažu da može biti riječ o nekoliko desetaka, ali i o nekoliko stotina osoba", piše Washington Post prenosi postaja. NYT/New York - Američke vlasti prate sumnjive organizacije Šest se organizacija u Sjedinjenim Državama nalazi "pod budnom paskom" američkih vlasti radi navodnih veza s al-Qaidom, piše New York Times od subote (po VOA-i). "Prema izjavama viših dužnosnika u Americi i Europi, za većinu onih čije se kretanje i komunikacije prate, sumnja se da su simpatizeri Osame bin Ladena ili da su angažirani na niskoj razini na prikupljanju podrške za aktivnosti al-Qaide. Isti dužnosnici napominju da ne postoje dokazi da je bilo tko od osumnjičenih pripremao neki napad ili da je predstavljao neposrednu prijetnju." prenosi postaja pisanje lista. Intenzivno praćenje spomenutih organizacija provodi se u čak četrdeset saveznih država, a po pisanju newyorškog lista, odluka da se nastavi praćenje, umjesto da ih se pritvori, odražava strateški pomak u postupcima istražitelja. "Oni, naime, smatraju da je u ovoj fazi važnije da se budnim motrenjem pokuša nešto naučiti o aktivnostima ovih organizacija i njihovim eventualnim planovima", prenosi VOA. CSM/Boston - Irak svakog Amerikanca stoji 281 dolar Christian Science Monitor u ponedjeljak piše koliko porezne obveznike u SAD-u stoji američki angažman u Iraku (po VOA- i). Znaju se tek grube procjene, a ministar obrane Donald Rumsfeld izjavio je pred Senatom da za sada troškovi Iraka iznose 3,9 milijardi dolara mjesečno, a ukoliko se tome pridoda Afganistan, kao i operacija Plemeniti orao, odnosno zaštitni letovi američkog zrakoplovstva iznad SAD-a, onda to znači daljnjih 1,2 milijarde dolara mjesečno, prenosi postaja pisanje lista. Članovi Kongresa zatražili su od Bushove administracije točnu specifikaciju troškova, kao i procjenu koliko će koštati obnova Iraka, ali za sada nisu dobili odgovore, primjećuje list. Samo Irak, prema mišljenju jednog kongresnog stručnjaka, u ovoj fiskalnoj godini koja završava s krajem rujna, stajat će 80 milijardi dolara, odnosno "Irak će samo za prvih devet mjeseci ove godine koštati 281 dolar po svakom muškarcu, ženi i djetetu u Sjedinjenim Državama", piše list. (Hina) akoz