ZAGREB, 25. kolovoza (Hina) - Nezaposlenost među srpskim povratnicima u Drvar, za koje u privatiziranim poduzećima hrvatskih vlasnika nema mjesta, jedan je od glavnih problema u toj općini, pišu Nezavisne novine od subote.
ZAGREB, 25. kolovoza (Hina) - Nezaposlenost među srpskim
povratnicima u Drvar, za koje u privatiziranim poduzećima
hrvatskih vlasnika nema mjesta, jedan je od glavnih problema u toj
općini, pišu Nezavisne novine od subote. #L#
"Od osam tisuća srpskih povratnika samo je stotinjak zaposlenih. S
druge strane, od tisuću Hrvata koji su u ovaj grad raseljeni, a ne
izbjegli, iz mjesta u središnjoj Bosni, čak ih je 800 na radnim
mjestima", piše list.
List piše da će prosvjed koji je prije nekoliko dana bio samo mirno i
dostojanstveno okupljanje prema najavama za dvadesetak dana
prerasti u blokadu "privatiziranih poduzeća i prometnica".
"Nepravda ne bi toliko boljela", piše list, da se "ona događala
daleko od onih koji su se, prije svega, došli u ovu zemlju brinuti o
izbjegličko-povratničkoj populaciji". "Ali predstavnici
međunarodne zajednice svih ovih poratnih godina bili su svjedoci
brojnih nezakonitosti koje su pod zaštitom 'pozitivnih zakonskih
propisa' događale u Drvaru. Bili su zapravo svjedoci privatizacije
koja je u ovom gradu, kako je na protestnom okupljanju Drvarčana
rekao zastupnik u Predstavničkom domu parlamenta Federacije BiH
Velimir Kunić, 'posljednja pljačka državne imovine'. A u toj i
takvoj privatizaciji, sve što vrijedi u Drvaru kupili su ljudi koji
su u ovaj grad ušli u rujnu 1995. godine, zajedno s Hrvatskom
vojskom i jedinicama HVO-a. Za Drvarčane povratnike u rodni kraj, u
tim poduzećima nije bilo mjesta. Ona su rezervirana za Hrvate iz
Vareša, Travnika, Viteza... koji u Drvaru ostaju i opstaju, ali uz
blagonaklonost kantonalnih vlasti i zakona koji, u ovom gradu, još
uvijek vrijede bez obzira što su još 1996. godine kreirani po ukusu
nekadašnje hadezeovske politike. Što su pisani tako da
inauguriraju samo jednu stranu i u njoj samo jedan narod", piše
banjalučki list.
Uz probleme obnove i zdravstva, problem je i "školstvo u kojem,
primjerice, Hrvat predaje materinji odnosno srpski jezik" te
problem pokrivenosti općine signalom BH TV1 ili RT RS-a, pišu
Nezavisne novine.
(Hina) mkri akoz