ZAGREB, 23. kolovoza (Hina)ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić tijekom svog je boravka u Crnoj Gori u petak dao intervju tamošnjoj agenciji Mina u kojem je govorio o trenutnim odnosima između dvije države, njihovoj perspektivi
ali i opterećenjima iz proteklog rata. Ocijenivši da se odnosi među državama u regiji stalno poboljšavaju, predsjednik Mesić istaknuo je kako ima još otvorenih pitanja koja potiču iz rata i koja će nas još dugo opterećivati. Za nametanje rata hrvatski predsjednik odgovornom smatra pogrešnu politiku Slobodana Miloševića i njegovu procjenu da može na ruševinama Jugoslavije stvarati veliku Srbiju koja je, kako je Mesić istaknuo, dovela do toga da su u tom ratu svi imali štete, Srbija takođe, a Srbi posebno."To je nešto što će nas još dugo opterećivati", konstatirao je hrvatski predsjednik ali i naglasio kako "tome ne smijemo robovati", nego rješavati današnja pitanja da se njima ne bi bavili oni koji dođu iza nas.U tom kontekstu hrvatski se predsjednik zauzeo za individualiziranje krivnje. Na pitanje što se događa s tužbom Hrvatske protiv SR Jugoslavije, predsjednik Mesić je rekao kako ne zna kakav će biti rasplet.
ZAGREB, 23. kolovoza (Hina)
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić tijekom svog je boravka
u Crnoj Gori u petak dao intervju tamošnjoj agenciji Mina u kojem je
govorio o trenutnim odnosima između dvije države, njihovoj
perspektivi ali i opterećenjima iz proteklog rata.
Ocijenivši da se odnosi među državama u regiji stalno poboljšavaju,
predsjednik Mesić istaknuo je kako ima još otvorenih pitanja koja
potiču iz rata i koja će nas još dugo opterećivati.
Za nametanje rata hrvatski predsjednik odgovornom smatra pogrešnu
politiku Slobodana Miloševića i njegovu procjenu da može na
ruševinama Jugoslavije stvarati veliku Srbiju koja je, kako je
Mesić istaknuo, dovela do toga da su u tom ratu svi imali štete,
Srbija takođe, a Srbi posebno.
"To je nešto što će nas još dugo opterećivati", konstatirao je
hrvatski predsjednik ali i naglasio kako "tome ne smijemo
robovati", nego rješavati današnja pitanja da se njima ne bi bavili
oni koji dođu iza nas.
U tom kontekstu hrvatski se predsjednik zauzeo za
individualiziranje krivnje.
Na pitanje što se događa s tužbom Hrvatske protiv SR Jugoslavije,
predsjednik Mesić je rekao kako ne zna kakav će biti rasplet.
Upitan za mogućnost dvojnog državljanstva između Hrvatske i Crne
Gore, predsjednik Mesić je rekao da se to tijekom njegova posjeta
Crnoj Gori u petak nije spominjalo, ali da je o tome biilo riječi
tijekom ranijih susreta s crnogorskim predsjednikom i premijerom,
Filipom Vujanovićem i Milom Đukanovićem, ali da se to pitanje mora
riješiti jer će se tako uspostaviti bolja komunikacija i jer
granice ne smiju biti zatvorene.
Upitan kako javno mnijenje u Hrvatskoj na to reagira, predsjednik
Mesić je rekao kako je javno mnijenje na jednoj strani još
opterećeno bliskom prošlošću ali, kao što se zna, realnost moramo
uzimati u obzir.
SARAJEVO - Pismo namjere hrvatske vlade o gradnji dijela koridora V
c koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu naći će se na dnevnom redu
prve naredne sjednice Vijeća ministara BiH, potvrdio je ministar
prometa i komunikacija BiH Branko Dokić.
U izjavi koju su u subotu objavile banjalučke "Nezavisne novine"
Dokić je kazao kako bi Vijeće ministara na narednoj sjednici
trebalo zauzeti i konačno stajalište o hrvatskom prijedlogu
istaknuvši pritom kako su sve opcije još uvijek otvorene, bez
obzira na to što se piše i govori o ulozi tvrtke "Bosmal".
Komentirajući nedavno pismo uprave "Bosmala" Vladi Federacije BiH
kojim je osporeno pravo federalnim vlastima da nastave graditi
dionicu autoceste između Sarajeva i Zenice, Dokić je sugerirao kako
su potpuno neutemeljene tvrdnje direktora ove tvrtke da nitko osim
njih, pa ni tvrtke iz Hrvatske, više nemaju šansu dobiti posao
gradnje ceste Budimpešta-Ploče.
SARAJEVO - Dvojica bivših pripadnika Armije Bosne i Hercegovine
uhićena su u petak u Sarajevu zbog sumnje da su sudjelovali u ratnim
zločinima počinjenim 1993. godine u hrvatskom selu Grabovica u
Hercegovini, prioćila je u subotu sarajevska policija.
U priopćenju Ministarstva unutarnjih poslova Sarajevske županije
navodi se kako su na temelju zahtjeva županijskog tužiteljstva zbog
provođenja istrage uhićeni Mustafa Hota zvani Musa rođen 1971.
godine i Enes Šakraka rođen 1973. godine.
Također je navedeno kako su tijekom rata obojica bili pripadnici
Devete brdske brigade Armije BiH te da se osnovano sumnja kako su
bili umiješni u zločine protiv čovječnosti počinjene u Grabovici 8.
i 9. rujna 1993. godine.
Uhićenje Hote i Šakraka obavljeno je temeljem suglasnosti Ureda
glavnog tužitelja Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju
(ICTY).
SARAJEVO - Sarajevska policija uhitila je tri osobe pod sumnjom da
su u noći između 20. i 21. kolovoza porušili više nadgrobnih
spomenika i križeva na katoličkim i pravoslavnim grobljima u
glavnom gradu BiH.
Ministarstvo unutarnjih poslova Sarajevske županije priopćilo je u
subotu da su prošle noći uhićeni Ervin Kurto rođen 1985. godine,
Neven Dakić rođen 1984. godine i Adi Hadrović rođen 1985. godine.
Kurto i Dakić su studenti a Hadrović učenik trećeg razreda srednje
škole. Rođeni su u Sarajevu i državljani su BiH.
BAGDAD- Ujedinjeni su narodi u subotu u šatorima i kontejnerima,
postavljenim kraj ruševina glavnog stožera, ponovno počeli s radom
u Bagdadu.Desecima djelatnika UN-a koji su preživjeli eksploziju u
kojoj su poginule 24 osobe pridružili su se kolege koje su u Irak
doletjele kako bi ponovno pokrenule misiju.
Različite agencije UN-a raspoređene su po redovima bijelih šatora i
kontejnera u kojima pokušavaju organizirate nove urede. Nekoliko
metara dalje, buldožeri američke vojske rasčišćavaju ruševine u
kojima je poginuo i šef misije UN-a u Iraku, Sergio Vieira de
Mello.
Svom internacionalnom osoblju u Bagdadu je ponuđena mogućnost da
napusti zemlju, no oko polovica njih je odlučila ostati.
RIM- Talijanski ministar obrane Antonio Martino izjavio je kako
Italija neće slati nove vojnike u Irak te da to nije ni bio zahtjev
Washingtona.
Nakon što je američki državni tajnik Colin Powell ovih dana
razgovarao telefonom s talijanskim dužnosnicima, talijanska su
glasila počela nagađati kako je Washington zatražio od Italije
dodatne vojnike za Irak.
"Nemamo novih snaga za slanje u Irak", rekao je Martino za "Corriere
della Sera" i dodao kako talijanskih vojnika u raznim mirovnim
operacijama u svijetu ima već 12 tisuća.
"Najteža i najopasnija operacija od Drugog svjetskog rata do danas
je ona u Afganistanu. Naši vojnici se vraćaju iz Afganistana 10.
rujna i neće ostati ni dana duže", rekao je Martino.
Glede Powellove izjave, talijanski ministar obrane je rekao kako se
od Rima samo tražilo da djeluje diplomatski kod trećih zemalja za
slanje novih snaga u Irak.
KAIRO- Članovi privremene iračke vlade razgovarat će u nedjelju o
situaciji u Iraku s egipatskim ministrom vanjskih poslova Ahmedom
Maherom, izjavio je u subotu glasnogovornik egipatskog
Ministarstva vanjskih poslova. Egipat, najmnogoljudnija arapska
zemlja, objavila je početkom mjeseca da arapske zemlje ne mogu
priznati legitimitet prijelazne vlade, no da su spremni
razgovarati s članovima bilo koje političke skupine u Iraku.
Članovi prijelazne vlade ovoga su tjedna posjetili zemlje
Perzijskog zaljeva. Predsjednik vlade Ibrahim Jaafari tom je
prilikom izjavio da vlada želi obnoviti veze s arapskim zemljama.
(Hina) sd