ZAGREB, 23. kolovoza (Hina) - Proteklo je 140 godina od rođenja velikog pustolova i istraživača, Hrvata Dragutina Lermana, koji je neko vrijeme bio i upravitelj u Kongu.
ZAGREB, 23. kolovoza (Hina) - Proteklo je 140 godina od rođenja
velikog pustolova i istraživača, Hrvata Dragutina Lermana, koji je
neko vrijeme bio i upravitelj u Kongu.#L#
Lerman je rođen 24. kolovoza 1863. u Požegi i bio je prvi hrvatski
istraživač Afrike. S manje od 20 godina, 1882, pridružio se
ekspediciji britanskog istraživača Henryja Mortona Stanleya, koja
je za belgijsku vladu istraživala Kongo.
Brzo je naučio jezike tamošnjih naroda te pregovarao s njima i
sklapao sporazume. U Kongu je uspostavio belgijsku kolonijalnu
upravu te bio upravitelj istočnog Konga, kažu, najhumaniji u
kolonijalnoj povijesti te države. Osuđivao je trgovinu robljem i
zauzimao se za rješavanje sporova nenasiljem. Tražio je zabranu
europskog izvoza "spirituoznih pića" u Afriku, kojima su se odali
mnogi domaći ljudi za vrijeme trgovine slonove kosti.
Na prvoj karti Konga belgijske vlade nalazi se više hrvatskih
toponima, a sam je osobno velike slapove na rijeci Kwilu, nakon što
ih je pronašao, nazvao Zrinski slapovi. U to vrijeme postao je
"Vitez kraljevskog reda lava".
Sredinom 1886. vraća se sa svog četvrtog boravka u domovinu
narušena zdravlja i u nesređenim obiteljskim prilikama. Hrvatskom
narodnom muzeju (današnjem Etnografskom muzeju u Zagrebu) darovao
je vrijednu zbirku predmeta istočnog Konga, koja sadrži oko 500
vrhunskih djela primitivne umjetnosti. Hrvatska etnologinja
Aleksandra Lazarević napisala je da je Lerman time položio temelje
"izvaneuropskoj etnologiji kod nas".
Gonjen nesređenim životom napušta Požegu i 1912. dolazi u bosanski
gradić Kreševo. Ondje počinje istraživati rudna nalazišta. Čvrsto
je vjerovao u uspjeh, ali ga pored siromašnih nalazišta "dotuče
mobilizacija za rat koja mu oduzme najbolje radnike".
Nije imao sreće. Umro je od malarije i iscrpljen od tropskih bolesti
u Kreševu 12. lipnja 1918. Radovi na rudištu obustavljeni su nakon
njegove smrti. Kasnije je osnovano rudarsko poduzeće "Barit", koje
je iskoristilo Lermanove istražne iskopine.
Kroničar fra Stjepan Buljan piše da je u Kreševu 22. lipnja 1921.
pao snijeg koji je uništio mnoga stabla te da je dosta stoke uginulo
od hladnoće, a slično je bilo i u rujnu dvije godine potom. "Nije
trebalo sjeći drva nego samo kupiti polomljene grane", napisao je
fra Buljan.
Na kosini kreševskog groblja Ograđe, po posljednjoj želji, velikom
istraživaču je na grobu zasađena lipa. "Lermanova" lipa ostala je
do danas, kao i strast za ekspedicionizmom koji je potaknuo u mnogim
naraštajima.
(Hina) iluc vl