POSLOVNI PREGLED BROJ 329

POSLOVNI PREGLED broj 329 16. - 22. kolovoza 2003. SADRŽAJ: RAČAN: NADAMO SE RAZUMIJEVANJU SUSJEDA I EU OKO GOSPODARSKOG POJASA UTVRĐEN TEKST PISMA NAMJERE O KORIDORU V.C VLADA O POŽARIMA, PRIHVAĆENE MJERE ZA POBOLJŠANJE PROTUPOŽARNE ZAŠTITE MINISTARSTVA RH DO 22. KOLOVOZA MORAJU DATI ODGOVORE NA UPITNIK EK BULIĆ: TURISTIČKI RAST U 2003. BIT ĆE VEĆI OD PLANIRANIH 5 POSTO INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PORASLA 4,5 POSTO NETO IMOVINA OMF U PRVIH ŠEST MJESECI UVEĆANA ZA 115 MILIJUNA KUNA RBA O TRŽIŠTU NOVCA: OSCILACIJE KAMATNIH STOPA UGOVORI O LINCENCAMA I TEHNOLOGIJI ZA MODERNIZACIJU DVIJU RAFINERIJA IZVANREDNI REZULTATI AGROKOR KONCERNA U PRVIH ŠEST MJESECI DEG I EBRD DOKAPITALIZIRAT ĆE LURU DEG INVESTIRAO DVA MILIJUNA DOLARA U DCM ŠIRENJE U REGIJU POSLOVNA STRATEGIJA NAŠICECEMENTA KARLOVAČKOJ TVRTKI ALSTOM CERTIFIKAT ZA SUSTAV UPRAVLJANJA OKOLIŠEM KTI KONAČNO PRODAN HRVATSKE VODE O STANJU VODOOPSKRBE U HRVATSKOJ O NEISPORUČENOJ STRUJI IZ KRŠKOG POTREBAN NOVI SPORAZUM SLOVENIJA TRAŽI SLUŽBENO STAJALIŠTE EU O GOSPODARSKOM POJASU POČETKOM RUJNA SA SLOVENCIMA I O HRVATSKOM ZAHTJEVU ZA ODŠTETU BIH: NEMA SUGLASNOSTI ZA PROTOKOL O LUCI PLOČE 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA RAČAN: NADAMO SE RAZUMIJEVANJU SUSJEDA I EU OKO GOSPODARSKOG POJASA Premijer Ivica Račan izrazio je u srijedu nadu da će se u razgovorima sa susjedima, te predstavnicima EU doći do suglasnosti za proglašenje gospodarskog pojasa na Jadranu, a ako ne suglasnosti onda razumijevanja za takav potez. Premijer je istaknuo da je pravno proglašenje gospodarskog pojasa stvar Hrvatske, da je uvođenje gospodarskog pojasa hrvatski nacionalni interes, ali i da se u njegovu ostvarivanju ne smije izazivati sukobe sa susjedima i da to ne smije naštetiti hrvatskom strateškom interesu - ulasku u EU. Račan je istaknuo da se u Vladi već dugo radi na tom pitanju, da je osnovana međuresorska radna skupina koja je započela razgovore sa susjedima, posebno Italijom i Slovenijom, te predstavnicima EU. Naglasio je da su u rujnu predviđeni sastanci mješovitih skupina Hrvatske i Italije u Rimu, sastanci sa Slovenijom, te da će se u Bruxellesu održati i sastanak zemalja Sredozemlja na kojem će se raspravljati o toj temi. "Nakon toga, naš je plan, prema prijedlogu radne skupine izići pred Hrvatski sabor s inicijativom koja bi trebala imati zakonodavni karakter", kazao je. Ponovio je kako je važno ostvariti taj strateški interes, ali i ne naštetiti strateškom cilju ulaska u EU, te izrazio optimizam i nadu da će se taj posao uspješno završiti. Ponovio je također kako se nada da će se u predostojećim razgovorima dobiti razumijevanje susjeda i EU prije nešto što Vlada iziđe pred Sabor s konkretnim prijedlogom. Najavio je da će se procijeniti tijek razgovora i tada javno izići s njihovom ocjenom. "Nećemo se libiti da eventualno kažemo - nemamo tog razumijevanja, uvođenje bi naštetilo Hrvatskoj, ali oni koji odlučuju to moraju znati", rekao je. UTVRĐEN TEKST PISMA NAMJERE O KORIDORU V.C Hrvatska Vlada utvrdila je u četvrtak tekst pisma namjere o modelu sudjelovanja Hrvatske u izgradnji autoceste na koridoru V.c uz uvjerenje da će to u susjednoj BiH biti prihvaćeno kao dobrosusjedski potez Hrvatske. "Duboko vjerujem, bez obzira hoće li ovo pismo namjere biti prihvaćeno ili ne, da će naš potez u BiH biti shvaćen kao dobrosusjedski potez", kazao je premijer Ivica Račan. Rekao je da od nadležnih tijela BiH zavisi kako će se autocesta graditi. "Mi se dakako nećemo ljutiti ako naša pomoć ne bude prihvaćena", rekao je Račan. Ocijenio je kako izgleda da kod nekih u BiH hrvatsko iskazivanje interesa nije baš dobro primljeno, ali i kako vjeruje da će pismo namjere biti dobronamjerno prihvaćeno. Naglasio je kako je Hrvatska na temelju svojih iskustava, svjesna da je važno da prva faza projekta autoceste na koridoru V.c (potrebna za raspisivanje međunarodnog javnog natječaja) bude kvalitetno napravljena i upravo je u njoj Hrvatska spremna pomoći. Troškovi pripreme dokumentacije za raspisivanje javnog natječaja procjenjuju se na 7-9 milijuna dolara. Spremni smo u tom pogledu financirati te radnje neovisno tko bi na međunarodnom natječaju dobio posao, kazao je Račan. Ministar javnih radova Radimir Čačić ističe da je jedini uvjet pod kojim je Hrvatska spremna financirati i realizirati minimum tih pripremnih radnji da se u roku najviše godinu dana od završetka pripremnih radova raspiše međunarodni javni natječaj i ugovori koncesionar. Donja granica kvalitete pripremnih radova, napomenuo je, obuhvaća građevinsko-tehničku studiju, idejno rješenje, studiju utjecaja na okoliš i stručne podloge za lokacijsku dozvolu. U pismu namjere se ističe da je značenje autoceste na koridoru V.c za BiH i Hrvatsku nemjerljivo te da Hrvatska iskazuje interes u planiranju, projektiranju i građenju te autoceste kroz BiH. Ističe se također da će Hrvatska u slučaju mogućnosti javljanja na međunarodni natječaj bilo za građenje, bilo za dodjelu koncesije, podržati javljanje hrvatskih tvrtki. Koridor V.c ide od Budimpešte preko Hrvatske i BiH do Ploča. Duljina autoceste na koridoru kroz BiH je oko 330 kilometara. VLADA O POŽARIMA, PRIHVAĆENE MJERE ZA POBOLJŠANJE PROTUPOŽARNE ZAŠTITE Od 1. srpnja do 15. kolovoza na priobalju su zabilježena 832 požara među kojima je 165 bilo značajnijih, a 13 ih je imalo razmjere velikih požara, istaknuto je u četvrtak na sjednici Vlade na kojoj su prihvaćene mjere za poboljšanje sustava protupožarne zaštite. Protupožarni sustav ima niz nedostataka, razdrobljen je i nisu do kraja definirane razine odgovornosti, pa je neophodno njegovo redefiniranje, istaknuo je ministar unutarnjih poslova Šime Lučin. Predlaže se stoga žurno donošenje zakona o zaštiti i spašavanju, te na temelju njega donošenje novog zakona o vatrogastvu, zakona o civilnoj zaštiti izmjene Zakona o zaštiti od požara, naročito u segmentu sankcija za izazivače požara. Lučin ističe da bi se na temelju toga formirala jedinstvena uprava za zaštitu i spašavanje koja bi koordinirala i upravljala tim poslovima države i lokalnih jedinica. Naglašeno je da to ne bi značilo centralizaciju. Riječ je o potrebi da kada dođe do teške situacije s kojom se ne može nositi lokalna sredina mora postojati jasna linija zapovijedanja i odgovornosti na svim razinama, kazao je premijer Ivica Račan. I glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin ističe da se ne radi o centralizaciji vatrogastva jer je ono obveza lokalne zajednice već o centralizaciji zapovijedanja i odgovornosti. MINISTARSTVA RH DO 22. KOLOVOZA MORAJU DATI ODGOVORE NA UPITNIK EK Rok do kojeg bi sva ministarstva resornom Ministarstvu europskih integracija trebala dostaviti individualne odgovore na upitnik Europske komisije je 22. kolovoza, doznaje se u utorak u Banskim dvorima. Kako se doznaje, na 92 posto pitanja iz upitnika već je odgovoreno. Nakon što sva tijela državne uprave odgovore na svoj dio pitanja iz upitnika, slijedi redaktura tih odgovora, te dva kruga pregleda što bi radila posebna stručna skupina. Cijeli paket odgovora na upitnik Vlada bi trebala dobiti 26. rujna. Predsjednik Europske komisije Romano Prodi upitnik je Zagrebu predao 10. srpnja, a uobičajeni rok za odgovore je tri mjeseca. Bruxellesu bi odgovori na upitnik, kako se očekuje, trebali biti predani do 10. listopada. BULIĆ: TURISTIČKI RAST U 2003. BIT ĆE VEĆI OD PLANIRANIH 5 POSTO Najnoviji podaci o turističkoj posjećenosti govore o povećanju turističkog prometa za 13 posto u odnosu na isto razdoblje, a ukupni turistički porast u ovoj godini će sigurno biti veći od zacrtanih pet posto, kazao je u srijedu direktor Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić. Direktori ureda turističkih zajednica svih primorskih županija od Istarske do Dubrovačko-neretvanske na današnjem su sastanku s Bulićem u Vodicama iskazali zadovoljstvo rezultatima i tijekom sezone. Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj boravi 578.417 gostiju, od toga 514.000 inozemnih. Najveći porast turističkog prometa zabilježen je u Zadarskoj županiji, 34 posto, a slijedi Šibensko-kninska županija u kojoj je 29 posto veći broj noćenja od onog ostvarenog u istom razdoblju lani. Ukupan porast u cijeloj Dalmaciji iznosi 22 posto. Najmanji je porast u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 6 posto, ali je direktor tamošnje TZ Vladimir Bakić istaknuo da ta županija ima najveći stalni indeks rasta turističkog prometa. Istaknuo je i kako svi hotelijeri najavljuju popunjenost do kraja listopada. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PORASLA 4,5 POSTO Usporedi li se industrijska proizvodnja u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci s istim razdobljem lani po područjima NKD-a, rast proizvodnje od najvećih 6,2 posto zabilježen je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom. Proizvodnja u prerađivačkoj industriji u tom je razdoblju porasla za 5,9 posto, a u rudarstvu i vađenju za 2,5 posto. Ukupna industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u srpnju bila 4,5 posto veća u odnosu na isti mjesec prošle godine, a u razdoblju od siječnja do srpnja ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje porasla je 5,8 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE NETO IMOVINA OMF U PRVIH ŠEST MJESECI UVEĆANA ZA 115 MILIJUNA KUNA Neto imovina obveznih mirovinskih fondova (OMF) u prvih je šest ovogodišnjih mjeseci uvećana za gotovo 115 milijuna kuna, objavila je Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (HAGENA). Pritom je neto imovina AZ OMF-a povećana 43,5 milijuna kuna. Slijedi Raiffeisen OMF sa povećanjem od 35,6 milijuna kuna, PBZ Croatia osiguranje OMF s povećanjem neto imovine od 23,29 milijuna kuna, Plavi OMF s 6,19 milijuna kuna, Helios OMF s 3,3 milijuna kuna, Erste OMF s 2,5 milijuna kuna te HA jedan OMF s povećanjem neto imovine od 118,5 tisuća kuna. Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane sredine obračunskih jedinica svih obveznih mirovinskih fondova, u razdoblju od početka godine do danas ima trend rasta i iznosi 4,5 posto, uz, kako su pojasnili u HAGENA-i, neizbježne dnevne tržišne oscilacije. Gledano po OMF-ovima, nominalni prinosi za razdoblje od početka godine do 18. kolovoza iznosili su opd 3,68 posto koliko je iznosio za Erste do 4,7 posto koliko je bio za PBZ Croatia osiguranje. Prema podacima HAGENA-e, ukupna neto imovina svih obveznih mirovinskih fondova zadnjeg dana lipnja iznosila je 3,3 milijarde kuna, da bi na dan 14. kolovoza iznosila 3,6 milijardi kuna. RBA O TRŽIŠTU NOVCA: OSCILACIJE KAMATNIH STOPA Prošlotjedna najava guvernera (Željka Rohatinskog) o novim mjerama HNB-a okrenula je tržište novca naglavce - krivulja prinosa je skroz izmijenila svoj oblik pa je posuđivanje na vrlo kratak rok postao vrlo unosan posao, ocjenjuju analitičari Raiffeisenbank (RBA). Tako je kamatna stopa na Tržištu novca Zagreb nakon guvernerove objave poskočila sa 1,96 na 6,72 posto u prosjeku. Tako velik rast kamatnih stopa u kratkom roku pokazatelj je prilično plitkog tržišta na kojem nema dovoljno sredstava da se u kratkom roku amortiziraju svi učinci tek najavljenih mjera. Prekonoćni promet je tijekom tri dana ovoga tjedna dosegao gotovo pola milijarde kuna, a na opoziv 254 milijuna kuna. Prekonoćno trgovanje je koštalo čak 6,80 posto na godišnjoj razini, a na opoziv i 6,72 posto. Trenutna situacija na tržištu je da su posuđivanja na kratke rokove još uvijek vrlo skupa i kreću se između 7 i 8 posto na godišnjoj razini, dok kamatne stope na duže rokove polako padaju. Naime, na dulje rokove (3 i 6 mjeseci) kamatne stope su u utorak gotovo dosegnule razinu dvoznamenkastih iznosa, što nije bio slučaj od listopada 2000. godine. Ipak, kamatne stope su se odbile od plafona koji je dosegnut u utorak i sada su krenule prema dolje. Iz RBA zaključuju da je efekt koji su monetarne vlasti htjele postići uvođenjem novih mjera već postignut samom najavom novih mjera. 4. TVRTKE UGOVORI O LINCENCAMA I TEHNOLOGIJI ZA MODERNIZACIJU DVIJU RAFINERIJA Hrvatska naftna kompanija INA potpisala je u utorak dokumente s nizozemskom kompanijom ABB Global Lummus i američkim Chevron Lummus Global o modernizaciji dviju Ininih rafinerija - u Rijeci i Sisku, dok su s Agencijom Vlade SAD-a za trgovinu i razvoj (TDA) potpisani ugovori o bespovratnom financiranju studija izvedivosti dva Inina projekta istraživanja i proizvodnje nafte i plina. Modernizacija dviju rafinerija jedan je od prioriteta i strateških ciljeva Ine, a planirano je da se modernizacija riječke završi 2006., a nakon toga išla bi i modernizacija sisačke Rafinerije, istaknuo je predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević. Ugovori sklopljeni s ABB Global Lummus i Chevron Lummus Global odnose se na isporuku licence, baznog projekta i projekta spajanja novih postrojenja na postojeće tehnološke sustave rafinerija. Vrijednost tih ugovora je oko 8,7 milijuna dolara, a Dragičević očekuje da se u proljeće iduće godine raspiše i međunarodni natječaj za izvođača radova na modernizaciji. Ukupna vrijednost cjelokupne investicije u modernizaciju riječke i sisačke rafinerije procjenjuje se na oko 410 milijuna dolara. Ugovori s nizomemskom i američkom kompanijom znače odabir Chevronove tehnologije hidrokrekinga koju je, po riječima predsjednika ABB Lummus Globala Foekke Kolffa, Chevron isporučio u 70 postrojenja širom svijeta. Hidrokreking postrojenja u rafinerijama Rijeka i Sisak omogućit će postizanje visoke kvalitete goriva, povećat će proizvodnju kvalitetnih benzina i dizela, a smanjiti proizvodnju lož ulja, rekao je Kolff. Dragičević ističe da će ta tehnologija svrstati Inu na sam europski vrh kako po kvaliteti goriva, tako i zaštite okoliša. Primjenom te tehnologije riječka i sisačka rafinerija proizvodit će goriva koja će odgovarati europskim standardima kvalitete koji će vrijediti poslije 2005., kao i zahtjevima za kvalitetom nakon 2009. Dragičević je s američkim veleposlanikom u Hrvatskoj Ralphom Frankom potpisao i ugovore kojim Agencija Vlade SAD-a za trgovinu i razvoj odobrava 710.000 dolara za financiranje studija izvedivosti na dva važna Inina projekta. Sa 290.000 dolara financirat će se studija izvedivosti za Projekt podzemnog skladišta plina. Rok za završetak te studije je konac studenog iduće godine, a studija bi trebala dovesti do izbora najpovoljnije lokacije za novo skladište prirodnog plina (Hrvatska za sada ima samo jedno podzemno skladište plina u Okolima). Prema odredbama ugovora INA će izradu studije izvedivosti smjeti povjeriti isključivo američkim tvrtkama, izabranim putem javnog natječaja i potvrđenim od strane TDA. Sa 420.000 dolara TDA će pak financirati studiju izvedivosti za Projekt pridobivanja nafte uz pomoć primjene tercijarnih metoda - utiskivanjem ugljičnog dioksida. Riječ je o projektu kojim bi se ugljični dioksid koji se izdvaja i ispušta u zrak na centralnoj plinskoj stanici Molve tijekom čišćenja prirodnog plina, cijevovodima transportirao do stotinjak kilometara udaljenih naftnih polja Ivanić i Žutica i tamo utiskovao u naftonosne slojeve. Time bi se omogućilo povećanje proizvodnje nafte na Ininim poljima i, smanjivanjem emisije ugljičnog dioksida, pridonijelo zaštiti okoliša. IZVANREDNI REZULTATI AGROKOR KONCERNA U PRVIH ŠEST MJESECI Koncern Agrokor u prvih je šest ovogodišnjih mjeseci ostvario konsolidirani prihod od 3,9 milijardi kuna, što je gotovo 39 posto više nego u istom razdoblju lani, a neto dobit porasla je 5,97 posto, na 58,8 milijuna kuna. Predsjednik Agrokor koncerna Ivica Todorić ocijenio je kako je riječ o izvanrednim rezultatima, čak daleko iznad planova. Takav se trend očekuje do kraja godine, koja bi, dodao je, završiti s oko devet milijardi kuna prihoda. Time će se, ističe Todorić, Agrokor učvrstiti na drugo mjesto najvećih hrvatskih kompanija. Vjerujem da ćemo iduće godine 'napasti' i prvo mjesto, procijenio je prvi čovjek Agrokora. Todorić je istaknuo kako za iduću godinu Koncern Agrokor planira rast prodaje (za oko 2,7 milijardi kuna), koliko iznosi, usporedio je, ukupna prodaje prehrambene industrije Podravke u jednoj godini. Ukupna prodaja Agrokora u prvih je šest mjeseci ove godine porasla 39 posto, pri čemu rast prodaje Strateške grupe hrana iznosi 22 posto, rast maloprodaje je 43 posto, a izvoz je povećan 57 posto. U navedenom je razdoblju Agrokor investirao više od 450 milijuna kuna u nove pogone, novu opremu i nova znanja, a u cilju poboljšavanja efikasnosti poslovanja. Tako je trenutačno u tijeku nekoliko investicijskih projekata, primjerice proširenje punionice Sveta Jana u Jastrebarskom i nabavka novih linija što će višestruko povećati proizvodne kapacitete i omogućiti realizaciju izvoznih poslova, među kojima je i za potrebe NATO-a. Naime, nakon samo godinu dana od puštanja u pogon punionice Sveta Jana, novi proizvod Jana osvojio je 41 posto tržišnog udjela u izvorskoj vodi s prodajom od 11 milijuna litara. Ovih se dana također završava i izgradnja novog pogona u Bjelovarskoj industriji mesa, a od najnovijih Agrokorovih projekata istaknuta je gradnja Super Konzuma u Slavonskom Brodu i Konzuma maxi u Kutini te investicija Agroprerade u hladnjaču voća i povrća u Dugom Selu, koja će se ovim ulaganjem u cijelosti tehnološki modernizirati. Ovogodišnje investicije Koncerna omogućile su i zapošljavanje više od 2000 novih radnika u prvih šest ovogodišnjih mjeseci, čime je ukupan broj zaposlenih u Koncernu dostigao brojku od deset tisuća. DEG I EBRD DOKAPITALIZIRAT ĆE LURU Prehrambena industrija Lura potpisala je s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i njemačkim DEG-om (Deutsche Investitions und Entwicklungsgesellschaft) Mandatno pismo o financiranju razvojnih planova Lure, objavili su u utorak iz Lure. Tim je pismom potvrđena namjera EBRD-a i DEG-a da dokapitalizacijom Lure pridonesu njezinom razvoju i daljnjem jačanju u regionalnu prehrambenu kompaniju. Potpisivanje Ugovora o kapitalnom ulaganju predviđa se do kraja ove godine. "Potpisivanjem Mandatnog pisma investitori su izrazili namjeru financiranja našega razvoja ali i iskazali povjerenje u ispravnost naše strategije, kazao je predsjednik Uprave Lure Željko Perić. Njihovom spremnošću da dokapitaliziraju Luru, osigurat će se ključni preduvjeti za njezino daljnje jačanje i prerastanje u modernu regionalnu kompaniju", istaknuo je Perić. EBRD, u vlasništvu 60 zemalja i dvije institucije, osnovana je s ciljem ulaganja i pomaganja razvoja privatnog sektora i tržišne ekonomije u zemljama istočne i srednje Europe te bivšeg Sovjetskog saveza. DEG, član KfW grupe, jedna je od najvećih razvojno-financijskih institucija. Tijekom četrdeset godina svoga postojanja, DEG raznim investicijskim projektima podupire privatni sektor zemlja u razvoju i tranziciji pridonoseći održivom razvoju. Surađujući s više od 1.000 kompanija iz raznih krajeva svijeta, DEG je uložio 5 milijardi eura, a u mogućnosti je mobilizirati preko 34 milijardi eura ukupnih financijskih sredstava. Poslovni sustav Lura u prošloj je godini ostvario l,725 milijardi kuna poslovnih prihoda te zapošljava oko 3.000 zaposlenika. Uz diverzifikaciju postojećeg dominantnog mliječnog biznisa, za sljedeće srednjoročno razdoblje Lura je zacrtala i snažniji iskorak na izvozna tržišta, prvenstveno tržišta istočne i srednje Europe. DEG INVESTIRAO DVA MILIJUNA DOLARA U DCM Jedna od najvećih europskih institucija za razvojno financiranje, tvrtka DEG (Deutsche Investitions und Entwicklungsgesellschaft) investirala je dva milijuna američkih dolara i postala novi dioničar DCM-a, Digital City Media, koncesionara nacionalne kabelske televizije u Hrvatskoj, objavili su iz DCM-a. DEG se tako priključio dosadašnjim dioničarima DCM-a, a to su Soros Investments Capital i SEAF investments te Damir Taslidžić. DCM pruža usluge kabelske televizije u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Solinu te je najveći pojedinačni pružatelj ovih usluga u Hrvatskoj i vlasnik nacionalne koncesije, što mu omogućuje djelovanje u cijeloj zemlji. DCM svoju mrežu širi u gradovima u kojima je već prisutan i to pružanjem dodatnih usluga, a također se planiraju širiti i na druge gradove u Hrvatskoj. DEG je jedan od najvećih europskih institucija za razvojno financiranje dugoročnih projekata i korporacijsko financiranje te financira privatno poduzetništvo u zemljama u razvoju i tranzicijskim zemljama, a u svrhu poticanja održivog ekonomskog razvoja. DEG-ov ukupni investicijski portfelj iznosi više od 2,3 milijarde eura. U Hrvatskoj DEG izgrađuje svoj investicijski portfelj od 1995., te sa sadašnjim portfeljom od 50 milijuna eura spada među najveće njemačke investitore u Hrvatskoj. ŠIRENJE U REGIJU POSLOVNA STRATEGIJA NAŠICECEMENTA Ulaganje u proizvodnju građevinskih materijala (opekarski proizvodi, tehnički građevinski kamen, šljunak i pijesak, proizvodnja betona, vapna i žbuka) na područjima Hrvatske, Bosne i Hercegovine (BiH), Srbije i Crne Gore, Slovenije i Mađarske, poslovna je strategija Grupe Našicecement. Svi zacrtani programi, kazali su u Našicecementu, odvijaju se prema planu, a akvizicije u BiH i Srbiji predstavljaju početak ostvarivanja vizije i strateškog opredjeljenja Grupe da preraste u regionalnu kompaniju, odnosno, 'regionalnog igrača'. Na taj će način tvrtka opstati u borbi s konkurencijom, a upravo će akvizicije donijeti novi poslovni i tržišni pomak te doprinijeti još uspješnijem radu Grupe, pojasnili su. Naime, zadnja akvizicija te tvrtke bila je nedavna kupnja 70 posto udjela (za pet milijuna američkih dolara) u tvrtki Jelen Do - najvećem proizvođaču vapna i agregata u Srbiji. Kupnjom se Našicecement obvezao na dodatnih 4,2 milijuna dolara ulaganja u sljedećih pet godina, a usvojen je i socijalni program vrijedan 1,2 milijuna dolara uz obvezu neotpuštanja radnika u narednom petogodišnjem razdoblju. No, iako se potencijali novih akvizicija trenutačno ne koriste u punom omjeru, ubrzanom modernizacijom proizvodnje osigurat će se veća zaposlenost kapaciteta i ljudi, povećati kvaliteta proizvoda, smanjiti troškovi i osigurati profitabilnije poslovanje, kazali su u Našicecementu. U tvrtki napominju kako i za naredno razdoblje, a u skladu sa svojom poslovnom politikom nastavljaju sa modernizacijom svake svoje tvornice te planiraju i daljnje akvizicije u Srbiji i BiH. KARLOVAČKOJ TVRTKI ALSTOM CERTIFIKAT ZA SUSTAV UPRAVLJANJA OKOLIŠEM Karlovačkoj tvrtki Alstom Hrvatska d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i inženjering, službeno je uručen certifikat 14001 za sustav upravljanja okolišem, a certifikaciju je provela norveška tvrtka DNV. Kako su izvijestili iz Alstoma Hrvatska, provođenjem sustava upravljanja okolišem tvrtka izražava odgovoran, ekološki svjestan stav i odnos prema okolišu što ju približava visokim europskim i svjetskim standardima te otvara mogućnost za sigurniji nastup na inozemnom tržištu. KTI KONAČNO PRODAN Krapinsku tekstilnu industriju, nekada jedno od najvećih zagorskih poduzeća, nad kojim su se unatrag 12 godina provodila tri stečajna postupka, kupila je tvrtka TPM iz Pojatna. Ta je tvrtka jedina se javila na natječaj i sukladno ugovoru i uvjetima natječaja do 14. kolovoza uplatila 20,23 milijuna kuna, doznaje se od Franje Bigeca, dosadašnjega stečajnog upravitelja poduzeća "KTI u stečaju". Stupanje kupca u posjed poduzeća, koje ima 127 tisuća četvornih metara zemljišta, od čega je 53 tisuće sagrađenoga, očekuje se tijekom tjedna. Inače, procjena nekretnina KTI-ja i cijena na prvom natječaju bila je 56 milijuna kuna. O planovima s kupljenim nekretninama Josip Mihalić vlasnik tvrtke "TPM" d.o.o. Pojatno za sada ne želi govoriti. HRVATSKE VODE O STANJU VODOOPSKRBE U HRVATSKOJ Po izvješću Hrvatskih voda izdašnost izvora i razina voda u podzemlju i akumulacijama opadaju, bilježe se dosad najniže razine voda, situacija se svakim danom pogoršava i ako se sušno razdoblje nastavi vrlo je teško prognozirati što će se dogoditi s opskrbom vode u pojedinim sustavima. Probleme u vodoopskrbi uglavnom imaju manji sustavi dok veći sustavi rade uobičajeno ili tek s manjim poteškoćama. Hrvatske vode u izvješću navode kako je problem u tome što su komunalna poduzeća dovela svoje sustave do maksimalne iskoristivosti (gdje god je to moguće crpke se spuštaju u dublje dijelove bunara ili akumulacija), a kako dosad crpilišta nisu radila u tako ekstremno lošim uvjetima teško je predvidjeti kako će se ponašati podzemlje i koliko dugo će se moći crpiti u takvim uvjetima. Ako se nastavi sušno razdoblje teško je prognozirati što će se dogoditi, ali je vjerojatno da će se uvesti redukcije vode i na područjima koja ih dosad nisu imala, navode Hrvatske vode. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA O NEISPORUČENOJ STRUJI IZ KRŠKOG POTREBAN NOVI SPORAZUM Slovenski ministar za okoliš i prostor Janez Kopač predložio je u pismu što ga je u ponedjeljak uputio hrvatskom ministru gospodarstva Ljubi Jurčiću da o pitanju odštete Hrvatskoj za neisporučenu struju iz Krškog u razdoblju od 1. srpnja prošle godine i 18. travnja ove godine što prije započnu pregovori kako bi se na miran i obostrano prihvatljiv način riješilo to pitanje. HEP, kao suvlasnik Nuklearne elektrane Krško zatražio je da slovenska strana na ime odštete za vrijeme u kojemu nije dobivao struju iz Krškoga, iako je Hrvatski sabor pravodobno i po dogovoru ratificirao međudržavni sporazum, isplati nešto manje od 54 milijuna američkih dolara. Slovenski izvori taj iznos ocjenjuju pretjeranim. Slovensko ministarstvo za okoliš i prostor u priopćenju za javnost predložilo je Hrvatskoj da se što prije odredi mjesto i vrijeme razgovora na kojima bi se "neriješena otvorena pitanja koja se tiču nuklearke" riješila na obostrano zadovoljstvo i mirnim putem. Kopač je u pismu Jurčiću iznio mišljenje da bi vrijeme između ratifikacije međudržavnog sporazuma o nuklearci Krško u Hrvatskom saboru i slovenskom Državnom zboru (dakle vrijeme u kojemu HEP nije dobivao struju) trebalo riješiti novim sporazumom o tom pitanju. SLOVENIJA TRAŽI SLUŽBENO STAJALIŠTE EU O GOSPODARSKOM POJASU Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel i ministar poljoprivrede Franci But u zajedničkom su pismu europskom povjereniku za poljoprivredu i ribarstvo Franzu Fischleru zatražili službeno stajalište Europske komisije o namjeri Hrvatske da proglasi gospodarski pojas u Jadranu, priopćilo je u ponedjeljak MVP Slovenije. Rupel i But u pismu uz pojašnjenje o pravnom temelju mogućeg hrvatskog poteza iznose i stajališta Slovenija prema tom pitanju, bez obzira radi li se o proglašenju isključive ekonomske zone (EEZ), ribarske ili ekološke zone, navodi slovensko ministarstvo. POČETKOM RUJNA SA SLOVENCIMA I O HRVATSKOM ZAHTJEVU ZA ODŠTETU Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić najavio je u utorak da će se početkom rujna, na idućoj redovnoj sjednici Međudržavnog povjerenstva o Nukleranoj elektrani Krško, razgovarati i o hrvatskom zahtjevu za odštetu zbog neisporučene električne energije iz Krškog u razdoblju od 1. srpnja prošle godine do 18. travnja ove godine. Hrvatska elektroprivreda sredinom svibnja poslala je slovenskoj strani zahtjev za isplatu 53,6 milijuna dolara za neisporučenu struju iz Krškog od 1. srpnja prošle godine do 19. travnja ove godine. Jurčić je potvrdio da je primio pismo slovenskog ministra Janeza Kopača u kojemu slovenska strana predlaže da o pitanju odštete Hrvatskoj za neisporučenu struju što prije započnu pregovori kako bi se na miran i obostrano prihvatljiv način riješilo to pitanje. Slovenska strana nije direktno odgovorila na naš zahtjev, ali je izrazila spremnost za početkom razgovora, izjavio je novinarima Jurčić. Najavio je da će se na redovnom sastanku Međudržavnog povjerenstva za NE Krško, u prvom tjednu rujna, na dnevni red staviti i dogovor o početku pregovora o hrvatskom zahtjevu za nadoknadu štete. Ne bi se pritom razgovaralo o samom hrvatskom zahtjevu, nego bi se dogovorila dinamika i sadržaj razgovora o rješavanju toga pitanja, kazao je Jurčić. BIH: NEMA SUGLASNOSTI ZA PROTOKOL O LUCI PLOČE Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nije prihvatilo protokol o izmjeni sporazuma s Hrvatskom kojim se regulira status luka Ploče jer je bošnjački član Sulejman Tihić na sjednici bosanskohercegovačkog državnog vrha održanoj u četvrtak u Sarajevu postavio nove zahtjeve. "Na žalost nismo postigli punu suglasnost", kazao je novinarima srpski član Predsjedništva BiH Borislav Paravac podsjetivši kako je Vijeće ministara BiH preporučilo prihvaćanje protokola kakav je ranije definiran u pregovorima s hrvatskom vladom. Protokolom je zapravo definiran aneks kojim se mijenja članak 9. sporazuma o luci Ploče tako što se utvrđuje novi sastav upravnog odbora luke u kojemu ne bi bilo stranca s arbitražnim ovlastima u slučaju spora. Bošnjački član Predsjedništva BiH zatražio je da konačni tekst protokola precizno definira rok za ratificiranje cjelokupnog sporazuma kao i da se utvrdi način biranja trećeg člana arbitražnog povjerenstva koje bi rješavalo eventualne sporove u upravljanju lukom Ploče. "Tihić je zapravo ponudio novi tip protokola koji odudara od već dogovorenog", kazao je Paravac pojasnivši kako je Predsjedništvo odlučilo da se cijeli problem ponovo analizira i pokuša naći odgovarajuće rješenje. On je dodao kako je zajednička želja svih članova Predsjedništva da se proces rješavanja statusa luke Ploče ne umrtvi jer je nedvojbeno kako je rječ o iznimno važnom gospodarskom i političkom pitanju. Komentirajući odluku hrvatske vlade da vlastima u BiH uputi svoje pismo namjere kojim bi se predložio način gradnje dijela koridora 5C kroz BiH, Paravac je kazao kako Predsjedništvo BiH do sada nije dobilo niti jedan papir ili dokument o ovom pitanju. "Mi smo (članovi Predsjedništva) zapravo tek danas o tome prvi puta razgovarali", kazao je Paravac. Prema njegovim riječima, odlučeno je da Sulejman Tihić o cijelom projektu razgovara s najvišim dužnosnicima Malezije tijekom njegova predstojećeg posjeta toj zemlji. Predsjedništvo BiH želi dobiti jasan odgovor stoji li malezijska vlada iza "Bosmala" kao privatne tvrtke koja po svaku cijenu želi dobiti ovaj posao. Paravac je istaknuo kako će, bez obzira na sve što je do sada rečeno, posao gradnje dijela autoceste Budimpešta-Ploče kroz BiH u svakom slučaju biti dodijeljen javnim natječajem. Onaj tko je odlučio izdvojiti 300 milijuna eura kako bi financirao izradu studije izvedivosti i rješavanje imovinsko-pravnih pitanja mora snositi i rizik da ne dobije cjelokupni posao, pojasnio je Paravac. "Naš je cilj doći do studije izvedivosti a nakon toga na tenderu odlučiti tko će dobiti koncesiju", kazao je srpski član Predsjedništva BiH.