DNEVNI PREGLED, SRIJEDA, 20. 08. 2003.

ZAGREB, 20. kolovoza (Hina) - Regija/Europa ============= DW/Koeln - Srbija međunarodno sada bolje stoji od Kosovara Washingtonu odgovara vojno prisustvo na Balkanu, ali nije zainteresirana miješati se u sukobe ili neraščišćene odnose, ocjenjuje u razgovoru za Deutsche Welle Mike Oakes, analitičar STRATFOR-a i stručnjak za Balkan. SAD je zainteresiran za bolje odnose sa Srbijom što se vidi iz intenzivnijih diplomatskih aktivnosti jer je "Amerika je u potrazi za lojalnošću na Balkanu". "Međutim ne postoji američko zanimanje u pogledu sukoba ili neraščišćenih odnosa na Balkanu, primjerice na Kosovu i u Makedoniji, i čini se da je Amerika donijela odluku da će rješavanje toga prepustiti EU-u", kaže Oakes. Odnos Washingtona te Kosova i Srbije je složen, ocjenjuje Oakes. "Albanci s Kosova su možda imali bolje odnose s Amerikom 1999. godine, ali odnos sa Srbijom se svakako popravlja", no Amerika nije zainteresirana podržati ni srpsku ni opciju kosovskih Albanaca, ocjenjuje Oakes. Oakes drži da se konačni status Kosova neće riješiti u skorije vrijeme jer "to sigurno sada nije prioritet ni SAD-a, a niti EU-a". "Status quo s minimumom nasilja i održavanje tog stanja bilo bi dovoljno za Washington", smatra Oakes i dodaje da bi osim statusa quo "svaka druga opcija mogla dovesti do ponovnog nasilja". Za rješavanje pitanja Kosova bit će potrebno čekati još nekoliko godina, a "u ovom trenutku bliži smo nekoj većoj autonomiji nego nezavisnom Kosovu", kaže Oakes. "Vidite da je VS UN-a osudio posljednje napade i uzimajući sve u obzir čini mi se da se zvijezda na međunarodnom planu kada je riječ o Srbiji diže, a da zvijezda Albanaca s Kosova pada", primjećuje Oakes. Oakes, kada je riječ o premještanju američkih baza u Europi, od kojih će jedan dio vojnih baza od biti smješten u Poljskoj, a drugi možda i u Bugarskoj i Rumunjskoj, kaže kako ne vjeruje "da u toj priči ima mjesta za Srbiju jer je ta regija još uvijek nestabilna" a SAD, prema njegovom mišljenju, ne žele riskirati. Danas/Beograd - Albanski ekstremizam rehabilitira Srbe Beograd i srpsko-crnogorska javnost mogu biti zadovoljni sjednicom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda posvećenoj stanju na Kosovu, međutim pitanje je koliko će osuda albanskog terorizma iz New Yorka učiniti sigurnijim i podnošljivijim život Srba na Kosovu, piše Danas. "U interesu regionalnog mira i stabilnosti, kao i kosovskih Srba, bilo bi da međunarodna zajednica istom odlučnošću s kojom je svojevremeno odlučila obuzdati Miloševićevu razornu politiku uruči zahtjev kosovskim Albancima da odustanu od ostvarenja svojih nacionalnih programa po cijeni progona drugih naroda. Zasad su diplomatski odmjereno takve poruke upućene i sa sjednice Vijeća sigurnosti", ocjenjuje Danas. Na albanskoj političkoj pozornici izmiješane su međusobno legalne strukture i kriminalne snage istih političkih ciljeva, komentira list, a "takav apsolutno neprihvatljiv konglomerat sve ozbiljnije kompromitira albansko nacionalno pitanje pred svjetskom javnošću i istodobno rehabilitira srpsku stranu koja je do nedavno bila tretirana kao jedini generator kosovske krize". Dnevnik/Novi Sad - Beograd za "meku" podjelu Kosova Rasprava u Vijeću sigurnosti povodom ubojstava na Kosovu bila je svedena na opća pitanja, poput obnavljanja dijaloga, suzbijanje ekstremizma i terorizma, no sama činjenica da je pokrenuta na inicijativu diplomacije SCG-a govori "da su srpskim vlastima otvorena vrata za zajedničku odgovornost i aktivnosti na Kosovu", ocijenio je Dušan Janjić, predsjednik Foruma za etničke odnose u razgovoru za novosadski Dnevnik. "U međunarodnoj zajednici postoji potreba da se podrži Srbija, ali, postoji, pogotovo poslije ubojstva Đinđića, i potpuno nepovjerenje u srpsku vlast. Izvana nas podržavaju, ali su i vrlo skeptični u praktičnim mjerama. Zato će biti vrlo teško, iako je trenutno neosporno da je srpska strana u prednosti nad kosovskim dužnosnicima i UNMIK-om, u ovom trenutku postići bilo što više od toga da postanemo partneri u nekim pitanjima, i to je maksimum", rekao je Janjić listu komentirajući ocjene dužnosnika SCG-a da se odnos međunarodne zajednice u pitanju Kosova okreće u korist Beograda. Beograd bi u pregovorima o statusu Kosova, prije nove odluke Vijeća sigurnosti UN-a, trebao ponuditi više opcija za rješenje tog pitanja, smatra Janjić i ocjenjuje da se u Beogradu nije odustalo od podjele Kosova po etničkom ključu, ali se i umjesto tvrdog razgraničenja, "odlučilo za novi pristup mekog razgraničenja između albanskog i srpskog entiteta na Kosovu". "Taj model, međutim, može se razvijati i prema evropskom mini regionalizmu, a ne samo podjeli. To meko rješenje sadržano je i u deklaraciji koju bi trebao usvojiti republički parlament", kaže Janjić. U deklaraciji novost predstavlja i ustrajavanje na teritorijalnom integritetu, ali i rješenje "kojim se Kosovu nudi visoka autonomija, u okviru koje bi nastala autonomija za Srbe. To stajalište, ipak u biti predstavlja formulu koja se nudi u rezoluciji 1244. Jer kad se do kraja primjeni ta rezolucija, onda Kosovo ima izuzetno visok stupanj autonomije, kao republika Srpska, unutar koje Srbi žele imati svoju zajednicu", objašnjava Janjić u razgovoru. Dnevnik/Novi Sad - Podjela Kosova kao moguće rješenje Ideja o podjeli Kosova "dobila je posebnu težinu" kad je stvaranje srpskog entiteta na Kosovu počeo zagovarati premijer Zoran Đinđić, piše novosadski Dnevnik. "Međutim, Đinđićeva najava da bi eventualna nezavisnost Kosova mogla imati reperkusije u smislu Daytonskog sporazuma nije naišla na simpatije u međunarodnim krugovima, dok je oštro kritizirana u susjednoj Bosni i Hercegovini, gdje je protumačena kao teritorijalna pretenzija prema toj državi", a negativnom odjeku na takav Đinđićev koncept posebno su doprinijele spekulacije koje su u to vrijeme kružile u javnosti o mogućoj "kompenzaciji" po principu Kosovo za Republiku Srpsku, piše list. Nakon toga, stav Beograda djelomično je korigiran, pa su uslijedile inicijative koje su zagovarale kantonizaciju ili decentralizaciju Kosova, a autor koncepta kantonizacije bio je Dušan Bataković, sadašnji veleposlanik SCG-a u Grčkoj, piše Dnevnik. Šef Koordinacijskog centra za Kosovo i Metohiju Nebojša Čović je "u ranijim izjavama tvrdio da problem Kosova najučinkovitije može biti riješen integracijom čitavog Balkana u Europu", dok bi, u međuvremenu, "na Kosovu trebalo formirati dva entiteta - srpski i albanski". "Ideja o podjeli Kosova nije, međutim, prihvaćena u službenim krugovima međunarodne zajednice, koja u takvom konceptu vidi i prijetnju upravo suprotnom programu na kojem se zasniva i misija Ujedinjenih naroda na tom prostoru, a to je osiguravanje uvjeta za razvoj multietničkog Kosova", piše list i podsjeća da je bivši šef Misije Ujedinjenih nacija za Kosovo Michael Steiner ocijenio da bi "svaka teritorijalna podjela Kosova automatski vodila u građanski rat". "Činjenica da su na Kosovu uspostavljene institucije vlasti i bez blagoslova Beograda svakako se mora uzeti u obzir kada se razmišlja o budućem statusu Kosova. Evidentno je, međutim, da međunarodna zajednica još uvijek drži moratorij na rješavanje konačnog statusa Kosova, očekujući i od srpske vlasti i od kosovskih dužnosnika 'dokaze' da to pitanje mogu riješiti demokratski", ističe Dnevnik. DW/Koeln - Međunarodne snage ne kontroliraju stanje na Kosovu Svakodnevne vijesti s Kosova nose poruku da zajednički život Srba i Albanaca ne funkcionira, a međunarodne snage ne kontroliraju stanje, ocjenjuje radio postaja Deutsche Welle u srijedu. Politički zahtjevi Beograda i Prištine su potpuno suprostavljeni i jasni, "međutim ono što je fatalno i neprihvatljivo jesu ciljane akcije ekstremista koji pokušavaju u etapi političkog prijeloma izvući korist za sebe napadima i ubojstvima s ciljem da u regiji i na međunarodnoj pozornici izazovu razdraženost u vezi s aktualnom politikom, da diskreditiraju odgovorne i destabiliziraju stanje", prenosi postaja. "Terorizam i nasilje se moraju zaustaviti policijskim sredstvima, međutim političari su dužni spriječiti uzroke ekstremizma i ne zlorabiti ga u vlastite svrhe", drži DW. Istovremeno na čelu administracije UN-a na Kosovu "već tjednima vlada neka vrsta vakuuma vlasti, a nakon dužeg natezanja na svjetskoj političkoj pozornici pronađen je novi glavni administrator, bivši finski premijer Harri Holkeri kojega su prihvatile sve strane", međutim, on još uvijek nije stigao na Kosovo, primjećuje postaja. Administrator Ujedinjenih naroda Harri Holkeri "trebao bi što prije preuzeti stvari u svoje ruke, te konstruktivnim snagama ponovo vratiti primat politici, forsirajući i te kako mogući proces pacifikacije Kosova", "jasnim strukturama, jasnom raspodjelom odgovornosti i vremenskim planom on može učinkovito iskoristiti svoj mandat", ocjenjuje DW. Tema dana: Teroristički napad na sjedište UN-a u Bagdadu ========================================================= SZ/Muenchen - Teroristički izazov UN-u UN je nakon atentata u Bagdadu uvučen u vrtlog nasilja, izložen je istom riziku kao i okupacijske snage, te se sa svoje strane "mora oprostiti od zamisli da njegova nazočnost smiruje sukob", piše muenchenski Sueddeutsche Zeitung u srijedu. Napad na bagdadsko sjedište UN-a opovrgava i pretpostavku da u Iraku vlada nered radi nelegitimnosti američke okupacije, te se može zaključiti da UN, ako od SAD-a preuzme upravu u Iraku, ne mora biti automatski prihvaćen od Iračana, upozorava list. "Pod zastavom UN-a mogle su se do sada okupljati sve države koje su glasovale protiv rata u Iraku", a napad na UN mora se protumačiti i kao izravan izazov toj skupini država, zaključuje list i ocjenjuje da su SAD i UN potrebni jedan drugome jer je stabilizacija i smirivanje Iraka njihov zajednički interes. FTD/Hamburg - Cilj napada je otjerati UN iz Iraka Riječ je o podmukloj strategiji koja za cilj ima otjerati UN iz Iraka, komentira The Financial Times Deutschland motive napadača na UN-ove urede (po DW-u). Napadači znaju da Ujedinjeni narodi nemaju nikakvo vojno značenje i da se ta međunarodna organizacija brine da izmučeno stanovništvo dobije humanitarnu pomoć i da se uspostavi demokratski poredak, piše list. Međutim, "oni koji su podmetnuli eksploziv žele natjerati Ujedinjene narode da se povuku tako da se okupacijska sila SAD slomi u stalnim sukobima sa stanovništvom", piše list. WT/Washington - Atentat u Bagdadu dokazuje da "osovina zla" nije pretjerivanje Tko god je mislio da predsjednik Bush pretjeruje ili politizira ratom protiv terora, "morao se valjano otrijezniti" nakon vijesti o napadu na stožer UN-a u Bagdadu, piše Washington Times u srijedu. Napad na UN-ovo sjedište, trebao bi biti "otkrovenje" i za najnaivnijeg svjetskog građanina, jer to nije bio napad na "imperijalističke" američke trupe, već na "antiizraelske, antibushovske i anti(iračko)ratne Ujedinjene Narode kojima dominira Treći svijet", stoji u komentaru lista. "Toliko ismijavana osovina zla predsjednika Busha postoji, i njezina meta su sada i sami Ujedinjeni narodi", piše list. Islamski se terorizam niti u jednoj zemlji ne može pobijediti bez promjene politike ili režima države koja udomljuje i podupire teroriste, a ako Vijeće sigurnosti UN-a i Glavni tajnik Annan "misle što su jučer rekli, uskoro bi trebali izložiti plan za promjene režima u, između ostalih, Iranu, Siriji i Saudijskoj Arabiji", zaključuje Washington Times. Die Welt/Berlin - Napadi mogu predstavljati i posljednji trzaj Sadamovog režima "Ako je vjerovati sigurnosnim snagama", napadi u Iraku mogu se pripisati Sadamu i njegovim pristašama, piše berlinski Die Welt u srijedu. "Diktator u bijegu i oružnici njegove stranke Baath nastavljaju ratovati u podzemlju", piše list i dodaje da je cilj napada protjerivanje okupatora i onemogućavanje obnove, izazivanje mržnje stanovništva na "nove gospodare" i nesigurnosti kod onih koji su za novi početak. "Nije li se napad na UN u Bagdadu mogao spriječiti?", pita list i istodobno naglašava da se unatoč žalosti zbog gubitaka ne smije previdjeti da je u Iraku učinjeno "puno pozitivnoga", od svrgavanja krvavog režima do omogućavanja slobode mišljenja pod iračkim vijećem za upravu. Paradoksalno je što upravo napadi dokazuju da društvo napreduje, jer oni su "znak slabosti, tek treptaj propalog režima" koji se može do kraja pobijediti samo ako "ne popusti volja i snaga za promjenu", zaključuje list. Neue Osnabruecker Zeitung/Osnabrueck - Teroristima nevažne razlike između SAD-a i UN-a Napadom na glavno sjedište UN-a terorizam je u Iraku dobio novu dimenziju, komentira Neue Osnabruecker Zeitung događaje u Iraku (po Deutsche Welle-u). "Do sada su ciljevi napadača bili prvenstveno američki vojnici i zdanja okupacijskih jedinica, no sada je napadnuto lokalno sjedište međunarodne zajednice koja želi pomoći", primjećuje list. "Time je postalo jasno da atentatorima političke razlike između Sjedinjenih Država i Ujedinjenih naroda potpuno nevažne jer žele samo jedno: ubiti mrske strance, bez obzira na to koji su ih motivi doveli u Irak", ocjenjuje se u komentaru lista. NYT/New York - SAD treba promijeniti pristup Iraku Washington mora preispitati svoju politiku u Iraku i prestati se opirati davanju veće uloge UN-u u poslijeratnom Iraku, ocjenjuje New York Times u komentaru na jučerašnji napad na sjedište UN-a u Bagdadu. "Jučerašnji napad, najgori u povijesti UN-a, novi je znak da tmurni poslijeratni Irak postaje magnet za teroriste. To je još jedna posljedica iračkog rata koju Bushova administracija nije predvidjela, kao i nekontroliranu poslijeratnu pljačku, kašnjenja u vraćanju vode i struje, zasjede na američke vojnike i sabotaže infrastrukture", piše list. Kako bi se sve to spriječilo, državna administracija morat će radikalno promijeniti pristup poslijeratnom Iraku, procjenjuje list. "Nerealno optimistične pretpostavke" odvele su Bijelu kuću u podcjenjivanje broja potrebnih vojnika i pogrešnog odbacivanja potrebe za više međunarodne pomoći kroz UN, ocjenjuje list. Bushova administracija mora osigurati više dodatnih izvora i, ako treba, dodatnih vojnika, kako bi se to spriječilo, a Iračani moraju vidjeti da Washington uistinu želi i namjerava postaviti njihovu zemlju na noge, piše New York Times. Washington mora ubrzati napore da u Iraku uspostavi vitalne službe i normalan gospodarski život, nastavlja list i zaključuje da "administracija mora odbaciti ideološki otpor većoj ulozi UN-a u Iraku i pridobiti UN da održi svoju prisutnost usprkos užasnom krvoproliću". La Repubblica/Rim - Napadi opovrgavaju Bushov optimizam U ratu koji se danas odvija u Iraku Bush i njegovi savjetnici "nemaju druge strategije osim optimizma i drugog oružja osim cijeđenja već umornih vojnika", ocjenjuje u komentaru na teroristički napad u Bagdadu list La Repubblica. Namjera onih koji su planirali napad u Bagdadu očito je opovrgnuti Bushov optimizam i pokazati da u Iraku svakim danom stvari ne idu na bolje, već na gore, piše list. S druge strane, napominje list, "ideološko i arogantno" tvrdoglavo protivljenje Bijele kuće povratka multilateralizmu postaje sve štetnije, jer u "u Iraku nije u pitanju samo ponovni izbor Busha 2004., što je Bushova stvar, već i budućnost odnosa između zapada i istoka, što je naša stvar". NYT/New York - SAD pretvorio Irak u terorističku prijetnju Bombaški napad na sjedište UN-a u Bagdadu najnoviji je dokaz kako je Amerika jednu zemlju, koja prije to nije bila, sada pretvorila u terorističku prijetnju, piše u New York Timesu Jessica Stern, predavač na sveučilištu Harvard i autorica knjige "Terorizam u ime Boga". U poslijeratnom razdoblju Amerikanci su u Iraku stvorili "točno onakvu situaciju kakvu je Bushova administracija opisala kao plodno tlo za teroriste: državu nesposobnu kontrolirati svoje granice i osigurati osnovne potrebe svojim građanima", stoji u članku. "Državna administracija jasno je dala do znanja, u nacionalnoj sigurnosnoj strategiji kako su najjača prijetnja američkoj sigurnosti slabe zemlje, a Afganistan i Irak su nakon rata u tim zemljama postali upravo takvi. Nespremnost da se uoči veza između tih promašaja i rastućeg antiameričkog nasilja tjera čovjeka da se pita je li vlada uopće čitala vlastito izvješće", ocjenjuje autorica. The Guardian/London - Irak je magnet za ekstremiste na Bliskom istoku Povodom napada na zgradu Ujedinjenih naroda u Bagdadu, The Guardian (po BBC-u) primjećuje da je Irak postao magnet za ekstremiste na Bliskom istoku. List piše da je ekstremiste Irak privukao ili zbog pooštrenih sigurnosnih mjera u njihovim zemljama ili zato da bi se uključili u sveti rat napadima na relativno lake mete kao što je to zgrada Ujedinjenih naroda u Bagdadu, prenosi postaja. The Guardian u uvodniku primjećuje da niz napada na takve mete u posljednje vrijeme govori da "iako napadači ne predstavljaju ujedinjenu organizaciju, zabrinjava to što okupacijske sile nisu u stanju identificirati svoje protivnike". Die Presse/Beč - Irakom vladaju strah i užas Prizori iz Bagdada poslije napada na sjedište UN-a nameću pitanje vlada li u Iraku rat ili mir, piše bečki Die Presse u srijedu. "Gotovo svakodnevno u Iraku vladaju strah i užas" ali ne samo za Iračane nego i za okupatore, piše list. "Taktika iračke pobune je očita: napadi na financijske izvore i infrastrukturu trebaju otežati život građanima i tako raspiriti njihovu mržnju prema okupatorima", ocjenjuje list. Uz to, "napadi na međunarodne ustanove trebaju druge zemlje odvratiti od pomoći SAD-u u obnovi Iraka", ali ionako su tek malobrojni spremni prihvatiti rizike zbog Amerikanaca, zaključuje list. CSM/Boston - Stvaranje kaosa slabi nadzor SAD-a nad Irakom Napad bombaša samoubojice na ured UN-a u Iraku ima za cilj povećati kaos i time još više oslabiti kontrolu Sjedinjenih Država u okupiranoj zemlji, piše bostonski Christian Science Monitor. Pobunjenici u Iraku sve snažnije pokazuju kako su usvojili novu strategiju: stvoriti kaos napadajući široki spektar meta, piše list. Dužnosnici SAD-a vjeruju kako nasilnu iračku oporbu čine Saddamovi tvrdolinijaši, islamski teroristi i kriminalci, a neki zapadnjački analitičari ocjenjuju da u Iraku nasilje potpaljuje dolazak stranaca, poput radikalnih muslimana okrenutih džihadu piše list. "Tko god bili počinitelji, njihov cilj bi mogao biti uvjeriti iračke mase, koje nisu strogo ni protiv ni za Amerikance, ako je trenutna situacija neodrživa. Oni najvjerojatnije žele strahom podgrijati frustraciju i bijes koju Iračani već osjećaju, i kojima je gospodarstvo i infrastruktura u neredu. Dizanje u zrak UN-ovog predstavništva, kao i naftovoda i vodocrpilišta samo može svakodnevni život Iračana učiniti još težim. Očigledno je cilj kampanje uništavanja stvoriti kaos i onesposobiti Sjedinjene Države da upravljaju Irakom", piše list. Protivnici nove vlasti u Iraku se očito prilagođavaju i pronalaze još nezaštićene ciljeve što pogoršava položaj američke uprave na više razina: više vojnika trebalo bi razmjestiti na čuvanje cjevovoda i druge infrastrukture i rastezati ionako tanke snage, piše Christian Science Monitor. NYT/New York - Napadači htjeli pokazati da SAD ne može upravljati Irakom Napad na sjedište UN-a u Bagdadu dokaz je postojanja nove strategije protuameričkih snaga kojom se želi pokazati Sjedinjene Države nisu u stanju jamčiti red u Iraku i uplašiti organizacije koje pomažu u obnovi zemlje, piše New York Times u srijedu. Atentat na bagdadsko sjedište UN-a uklapa se u obrazac napada na vodovod, naftovod i na jordansko veleposlanstvo, premda je prerano da bi se utvrdila veza između njih, prenosi list mišljenje vojnih stručnjaka i časnika. "Cilj je pokazati da američke okupacijske snage nisu u stanju pacificirati Irak i spriječiti da Amerikanci pridobiju naklonost ljudi. Ako je Irak u stalnom kaosu Sjedinjen Države nikada neće moći prijeći na sljedeću fazu obnove", prenosi list mišljenje Lorena Thompsona, vojnog analitičara. Čini se da napadi imaju za cilj onemogućiti poboljšanje životnih uvjeta Iračana, a ako se Iračani ne uvjere da se njihovo stanje popravlja mogla bi porasti i netrpeljivost prema SAD-u što bi stvaralo teškoće američkim snagama, ocjenjuje list. Međutim, napadi bi se mogli osvetiti onima koji su ih planirali tako da tamošnja vlast ukaže da su usmjereni protiv običnih građana, a mogli bi i utišati neke kritičare američke politike jer su napadom na UN predsjedniku Bushu možda omogućili i da lakše uvjeri europske i arapske države da i one imaju interesa u stvaranju mirnog i stabilnog Iraka, prenosi list mišljenje stručnjaka za vojna pitanja Richarda H. Schultza. FT/London - Napad u Bagdadu udarac američkim pokušajima obnove Iraka Jučerašnji napad na zgradu Ujedinjenih naroda u Bagdadu u kojem je, pored ostalih, ubijen i posebni izaslanik svjetske organizacije u Iraku Sergio Vieira de Mello, predstavlja udarac američkim pokušajima da se obnovi Irak, piše The Financial Times (po BBC-u). O implikacijama jučerašnje eksplozije u Bagdadu, kao i ubojstvu UN- ovog izaslanika koji je uživao povjerenje svih čimbenika obnove Iraka uključujući i, kako se posebno naglašava, američkog predsjednika Busha, list primjećuje da ona "predstavlja izravni napad međunarodnom prisustvu u Iraku te je to do sada najteži udarac uglavnom američkim pokušajima obnove Iraka". U članku se također naglašava da je cilj napadača bio dodatna diskreditacija američke uprave u očima običnih Iračana nakon nedavne sabotaže naftovoda na sjeveru zemlje i vodovoda u Bagdadu, prenosi postaja. The Independent/London - Washington u Iraku ne može nikoga zaštititi Napad na sjedište UN-a u Bagdadu zapravo je napad na Sjedinjene Države, ocjenjuje se u tekstu The Independenta (po BBC-u). Dopisnik lista Robert Fisk primjećuje da je napad u Bagdadu, premda je "duboko uzdrmao Ujedinjene narode", u stvarnosti bio uperen protiv Sjedinjenih Država. "Napad je dokaz raspadanja američkog autoriteta i pokazuje da Washington nikoga ne može zaštititi" i zato predstavlja "konačno zatvaranje vrata" za pokušaje Bijele kuće da "druge zemlje uvuče u iračku avanturu", piše list. "Da li je još itko spreman investirati vojnike ili novac u budući demokratski Irak", pita dopisnik lista. (Hina) akoz