ZAGREB, 18. kolovoza (Hina) - Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek i ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar potpisali su danas jedinstvene obrazovne programe za 16 obrtničkih zanimanja od ukupno 52 koja
treba obraditi.
ZAGREB, 18. kolovoza (Hina) - Ministar za obrt, malo i srednje
poduzetništvo Željko Pecek i ministar prosvjete i športa Vladimir
Strugar potpisali su danas jedinstvene obrazovne programe za 16
obrtničkih zanimanja od ukupno 52 koja treba obraditi.#L#
Riječ je o zanimanjima iz četiri područja - elektrotehnike
(elektromehaničar, elektroinstaler, elektroničar-mehaničar),
područja obrade drva (stolar), području strojarstva (instalater
grijanja i klimatizacije, vodoinstalater, plinoinstalater,
alatničar, tokar, strojobravar) i području osobnih usluga (frizer,
fotograf, soboslikar-ličioc, pismoslikar, pediker i
autolakirer).
Kako je istaknuo ministar Pecek, jedinstvenim programima postojeći
obrazovni programi su modernizirani i usklađeni sa zahtjevima
novih tehnologija, a u njima su preuzete prednosti te eliminirani
nedostaci iz postojećih programa klasičnog/školskog i dvojnog
sustava obrazovanja.
Jedinstveni trogodišnji obrazovni programi počinju se uvoditi u
prve razrede srednjih strukovnih škola već u ovoj školskoj godini
(2003/2004), a do sada se, kako je rečeno, u jedinstveni sustav
obrazovanja upisalo 4928 učenika.
Ministar Strugar naglasio je kako je kvalitetno strukovno
obrazovanje prilika za razvoj hrvatskog gospodarstva, kao i velika
prilika za smanjivanje nezaposlenosti. Dodao je, kako su danas
potpisani programi po metodologiji i izradi usklađeni sa
zahtjevima Europske Unije.
U odnosu na programe klasičnog/školskog i dvojnog sustava
obrazovanja jedinstveni programi osuvremenjeni su i
modernizirani, povećan je broj strukovnih predmeta (od tri u
dvojnom sustavu na oko šest u jedinstvenim programima), broj sati
praktične nastave smanjen je u odnosu na dvojni sustav i to sa 1080
sati na 900 sat u prvom i drugom razredu te sa 960 na 800 sati u trećem
razredu. Također, u odnosu na klasični/školski sustav u kojem je
praktična nastava mogla iznositi najviše 600 sati godišnje povećan
je broj tih sati, a praktična nastava dijelom se izvodi u školi, a
dijelom kod obrtnika ili u trgovačkom društvu. Praktična nastava
može se izvoditi samo u onim obrtima i trgovačkim društvima koji su
za njezino izvođenje dobili dozvolu (licencu).
Kako je istaknuto na današnjem potpisivanju, nužno je školovati
djecu za zanimanja u kojima će pronaći posao, a ne završiti na
zavodu za zapošljavanje.
(Hina) tp db