DNEVNI PREGLED, ČETVRTAK, 14. 08. 2003.

ZAGREB, 14. kolovoza (Hina) - Hrvatska ======== Reuters/London - Po Reutersovoj anketi Turska će u EU 2012. a Hrvatska 2009. godine Agencija Reuters u četvrtak objavljuje rezultate ankete koju je provela među 39 analitičara financijskih institucija i drugih stručnjaka u Europi o početku pregovora o pristupanju Turske, te godini ulaska Bugarske, Rumunjske i Hrvatske u EU. Prema anketi koju je 12. i 13. kolovoza provela agencija Reuters prosječna procjena je da Turska ima 40 posto izgleda da pregovore o pristupanju Europskoj uniji započne krajem 2004. ili početkom 2005. godine kako je obećano iz EU-a. Prema prosječnoj procjeni Turska će u EU ući 2012. godine, kako se predviđalo i u anketi provedenoj u svibnju, izvješćuje agencija. "Analitičari su rekli da bivše komunističke zemlje poput Bugarske i Rumunjske imaju dobre izglede ući u EU prije Turske. Prema prosječnom predviđanju Bugarska ima 73 posto izgleda pridružiti se 2007. godine, kako je najavljeno, dok Rumunjska ima 70 posto izgleda. Hrvatska će se vjerojatno pridružiti 2009. godine, pokazala je anketa", piše Reuters. Delo/Ljubljana - Jelinčičev populizam "Brojni Slovenci koje je razljutila hrvatska zamisao o proglašenju gospodarskog pojasa na Jadranu i mlaki odazivi slovenske politike, jučer su s veseljem slušali predsjednika Slovenske nacionalne stranke Zmagu Jelinčiča", piše ljubljansko Delo u četvrtak. Jelinčič svojom "populističkom i ekstremnom politikom koja ljudima izmamljuje iskonska čuvstva, unatoč svim krajnostima, nekakva je dobrodušna izvedenica ekstremnih politika", piše list. "Jelinčičev ekstremizam i sve zaoštreniji odnos slovenske javnosti prema Hrvatskoj danas" posljedica su pogrješaka slovenske politike prema Hrvatskoj, nepopustljivosti i ekstremnih stajališta, nevjerodostojnih obrata i poteza kojih je u hrvatskoj politici "bilo više", ocjenjuje Delo. "Slovenci (opet) postaju sve više nepovjerljivi prema Hrvatskoj, što nije u redu, ali ne može se poreći", piše list i dodaje da nije vijest kad Slovenca prevare u Španjolskoj ili Italiji, ali jest ako se to dogodi u Hrvatskoj. Za javnost je populizam poput Jelinčičevog, za sada, "samo ventil", iako je Jelinčič to obavio "nedopustivim izjavama, preoštrim, previše ekstremnim, dakle uglavnom je obavio posao koji je trebala obaviti vlada", piše list i objašnjava da se "predsjednici vlada i ministri ponekad moraju i razljutiti, možda i lupiti po stolu". "Negativna energija se mora osloboditi, na ovaj ili neki drugi način, a ako je to na drugi način, obično je prekasno", piše Delo. Dnevni/Novi Sad - Spor oko Šarengradske ade Nakon što je predsjednik Povjerenstva Ministarstva vanjskih poslova SCG-a za granice Rade Čučak iznio prijedlog rješenja razmjene graničnih teritorija između SCG-a i Hrvatske u Hrvatskoj se aktualiziralo pitanje Šarengradske ade na Dunavu, "neriješeno još od raspada SFRJ", piše novosadski Dnevnik. U katastarskim knjigama na obje strane dosta je "nedosljednosti", a tu je i "problem koji je sam Dunav napravio mijenjajući svoje korito", piše list. Dio teritorija kod Bezdana uknjižen je u belomanastirske gruntovne knjige u Hrvatskoj, a na drugoj strani dio Kopačkog rita, Siget kod Aljmaša i batinski Zeleni otok, iako područja pod upravom Hrvatske, gruntovno pripadaju Srbiji, prenosi list. Kako je najčešće riječ o privatnim posjedima, osim Šarengradske ade, državna povjerenstva dviju država "zaista će imati oko čega lupati glavu", drži list. "To će se vjerojatno i dogoditi kada se postignu sporazumi o granicama, što je i politički vrh Bosne i Hercegovine najavio kao jedinu podlogu za pregovore kada je SCG predložila razmjenu nekih teritorija uz granicu koja razdvaja ove dvije države", smatra novosadski list. Čučak je izjavio da bi "najprirodnija i najučinkovitija granica između Hrvatske i Srbije na dijelu gdje dvije države razdvaja Dunav bila ona koja ide sredinom rijeke, a ne po granicama katastarskih općina", prenosi list, a odmah nakon Čučkove izjave oglasili su se i neki hrvatski diplomati koji su priznali da takvo rješenje nije najlošije, ali da bi u tom slučaju Srbija Hrvatskoj morala dati područja na kopnenoj granici. Upitna je i Vukovarska ada koja je močvarna i pjeskovita, "pa samim time ne postoji poseban razlog za njeno prisvajanje, osim teritorijalnog", piše list. Iako se hrvatska diplomacija drži odluka Badinterove komisije koja je 1992. godine odlučila da granice republika u SFRJ automatski postaju granice suverenih država, "postoji volja da se nađu neka kompromisna rješenja", primjećuje list, a SCG odluke Badinterove komisije SCG "osporava tvrdnjom da su granice među bivšim republikama bile tek provizorne i da o njima još treba pregovarati", piše Dnevnik. Regija/Europa ============= Delo/Ljubljana - Nadmetanje za izgradnju bosanske autoceste Vruća tema ovoga ljeta u Bosni i Hercegovini je "gradnja autoceste po koridoru V-c od Ploča preko Sarajeva do Save i dalje do Budimpešte", piše ljubljansko Delo u četvrtak. List izvješćuje da je ministarsko vijeće BiH nedavno dalo suglasnost malezijsko-bosanskom društvu Bosmal da preko konzorcija banaka osigura 300 milijuna eura za pripremu studije za gradnju te brze europske ceste te naglašava da se još ne zna hoće li BiH konačno odbiti "privlačnu ponudu hrvatskog premijera Ivice Račana". "Adnan Terzić i ministarsko vijeće BiH prilično su nediplomatski suzdržano primili Račanovu ponudu, jer ne znaju što se iza svega krije, osim što se hrvatski graditelji žele pobrinuti za iskorištenost svojih kapaciteta u inozemstvu", piše list i ističe da "dok se savezna vlada BiH bavi pitanjem što bi bilo bolje od obećanja iz Hrvatske i Bosmala, vlada Federacije BiH tu cestu već gradi". Direktor poduzeća SCT Ivan Zidar nedavno je izjavio da su i slovenski graditelji "zainteresirani za sudjelovanje u natječaju i za gradnju autoceste" i po njegovu mišljenju SCT ima velikih mogućnosti biti "konkurentan na novom natječaju", piše list i dodaje da SCT namjerava u tijeku privatizacije kupiti jedno bosansko građevinsko poduzeće, "tako da će pored jednog poduzeća kćeri u BiH imati i drugo". The Daily Telegraph/London - Negativna ocjena SFOR-ovog bezuspješnog uhićenja Mladića Prenoseći vijest o jučerašnjem bezuspješnom pokušaju uhićenja Ratka Mladića, The Daily Telegraph (po BBC-u) negativno ocjenjuje akciju talijanskih postrojba. Talijanske postrojbe, potpomognute s dvadesetak vozila i četiri helikoptera, izvele su raciju u kući Mladićeve majke Stane samo nekoliko sati nakon što je osamdesetčetvorogodišnja starica umrla u većinski srpskom dijelu Sarajeva Kasindolu, objavljuje list. List ističe da se "SFOR preračunao vjerujući da će Mladić obilazak majčine kuće prije sahrane držati moralnom obavezom" i prenosi žaljenje SFOR zbog uznemiravanja ožalošćene rodbine, prenosi list. DPA/Hamburg - Raste pritisak na Karadžića i Mladića Pritisak za uhićenje generala Ratka Mladića i njegovog nekadašnjeg političkog vođe Radovana Karadžića raste, javlja agencija DPA u četvrtak. Prema navodima agencije, SFOR je izjavio da "optuženi za ratne zločine ometaju napredak u Bosni, zemlji i ljudima kradu budućnost". "Zrak za gospodare rata koje traži haaški sud zbog genocida ili zločina protiv čovječnosti, postao je rjeđi i u Srbiji", piše DPA i podsjeća na brojna uhićenja poslije svrgavanja Miloševića. Vojska Srbije i Crne Gore dobila je nalog da više ne štiti optuženike, a "glavna tužiteljica Carla del Ponte u tomu vidi novi početak suradnje s Beogradom", izvješćuje agencija. Neue Osnabruecker Zeitung/Osnabrueck - Nije sramotan neuspjeh već politička pozadina SFOR-ove akcije Nije sramotno što SFOR nije uspio uhititi Ratka Mladića, već je sramotna cijela politička pozadina, piše Neue Osnabruecker Zeitung o neuspješno SFOR-ovoj akciji (po DW-u). "Nije nikakva sramota što Mladić nije uhićen, konačno, svakako nedostaju indikacije da se radi o neuspjeloj akciji, ali skandalozno je to što je politička pozadina ovakva kakva je", piše list. Mladić kao vrhovni zapovjednik vojske bosanskih Srba odgovoran je za "najteži ratni zločin koji je Europa doživjela nakon 1945", a još je uvijek je nekažnjen, kao i njegov predsjednik Radovan Karadžić, piše list. SFOR-ova "upadljiva suzdržanost u potrazi za dvojicom ratnih zločinaca smrdi na protekciju i taj smrad podsjeća na onaj koji se širio i iz Francuske i sličnih zemalja koje su ekstremističkim srpskim nacionalistima godinama izlazili u susret svojim nedopustivim previđanjima", ocjenjuje se u komentaru. Mladića štite i "stari drugovi u Beogradu" i razumljivo je da stoga do danas nije uhićen, komentira list. List ukazuje da je krajnje vrijeme da NATO i EU razjasne situaciju jer su cijepanje Bosne i stalni sukobi "između ostalog i posljedica neriješenog pitanja zločina i kazne". "To mora ostati otvorenim pitanjem sve dok Mladić, Karadžić i njemu slični ne budu sjedili na haaškoj optuženičkoj klupi. I teško je povjerovati da će se Srbija integrirati u Europu, dokle god takvi politički gangsteri čine dio vladajućeg aparata a narod ih smatra narodnim junacima", piše list. Blic/Beograd - Prijedlog obrambenog sustava država zapadnog Balkana General Blagoje Grahovac, savjetnik za obranu i sigurnost Svetozara Marovića, predsjednika SCG-a, za beogradski Blic govori o promjenama u vojsci SCG koje on smatra "nedovoljno brzim i nedovoljno dubokima", iznoseći i svoj prijedlog reforme Vojske SCG. "Smatram da vanjska agresija na SCG nije moguća" tvrdi Grahovac, no kako je načelnik GŠ Vojske SCG, general Branko Krga naveo da je vanjska agresija moguća, Grahovac kaže da "ukoliko državni organi prihvate tu mogućnost, mora se navesti od koga mi to možemo biti napadnuti". Prema Grahovcu, sigurnosni rizici za SCG danas su "terorizam, oružane pobune", te "organizirani kriminal i rizici izazvani prirodnim i umjetno prouzročenim katastrofama". "Bitno je da to nije klasičan rat, već, kako ih ja zovem, recidivi rata", kaže Grahovac. Za sigurnosne potrebe SCG-a bile bi dovoljne oružane snage od 15000 ljudi, tvrdi Grahovac, ali predlaže i broj od 25000 "jer na našim prostorima ima dosta predrasuda po pitanjima rata i mira". "Za obranu od recidiva rata potrebni su policija i obalna straža", s tim da je za obalnu stražu "dovoljno manje od 400 profesionalaca. Po istoj metodologiji, u zrakoplovstvu su potrebne drugačije snage s manje od 1300 profesionalaca", smatra Grahovac. Grahovac u razgovoru za list iznosi i prijedlog izgradnje zajedničkog obrambenog sistema država zapadnog Balkana. "Ta suradnja bi obuhvatila Hrvatsku, BiH, SCG, Makedoniju i Albaniju. U početku bi se oformio zajednički bataljun na proporcionalnom principu", kaže Grahovac. Ta bi bojna bila potčinjena snagama KFOR-a na Kosovu, a kasnije bi se, predlaže Grahovac, formirala po istom modelu brigada i zajednički korpus od 15000 ljudi koji bi bio jači od nacionalnih vojski. Koordinator projekta bio bi NATO, a subkoordinatori Pakt stabilnosti i države Slovenija i Grčka. Slovenija zato jer je "primjer demokratskog i gospodarskog razvoja, na pragu je ulaska u NATO, zainteresirana je za prostor bivše Jugoslavije i pokazala je da najbrže prihvaća zapadne standarde. Isto vrijedi i za Grčku", pojašnjava Grahovac. VOA/Washington - Izgradnja boljih odnosa SCG-a i SAD-a Povodom odluke Vrhovnog savjeta obrane Srbije i Crne Gore da razriješi dužnosti određeni broj generala i drugih visokih časnika, Ben Works, direktor washingtonskog Instituta za istraživanja strateških pitanja, komentira tu odluku u razgovoru za VOA-u. Works smatra kako je ta odluka donijeta u okviru nastojanja da se obnove odnosi s Washingtonom, no primjećuje da "niti jedan od generala ili časnika koji su razriješeni dužnosti nije kažnjen ili lišen prava ili mirovine". "Međutim, tom mjerom se utire put daljem unapređenju odnosa između dvije zemlje i njihovih oružanih snaga. U Washingtonu se akcija Beograda tumači kao način da se uklone ostaci starog režima na putu izgradnje novih odnosa između SAD i Srbije i Crne Gore", kazao je Works. SCG je odlučio ponuditi tisuću vojnika za mirovne snaga pod pokroviteljstvom UN-a, a Works drži da "ukoliko bi sudjelovanje vojnika Srbije i Crne Gore bilo prihvaćeno, oni bi vjerojatno bili upućeni u Afganistan gdje bi surađivali sa njemačkim trupama i drugim savezničkim vojnicima". Ukoliko bi dobio priliku, SCG bi trebao poslati svoje vojnike i surađivati sa saveznicima, "između ostalog i u cilju moderniziranja svojih snaga, koje se i inače smatraju među najboljima na svijetu", smatra Works. U vezi trgovinske suradnje SAD-a i SCG-a, Works ocjenjuje da će američka ulaganja u SCG, "kao centar regionalne trgovine i komunikacije", pružiti platformu za daljnji razvoj u istočnoj Europi. "U multietničkoj Srbiji se govore različiti jezici i to će omogućiti intenzivnu poslovnu suradnju sa susjednim zemljama. SCG bi mogao postati veoma snažno distribucijsko središte industrijske robe i istovremeno obnoviti svoj industrijski i trgovinski sektor", rekao je Works radio postaji. Danas/Beograd - Vojska SCG-a u međunarodnim misijama "crni humor" Vijest da SCG nudi međunarodnoj zajednici vojsku za mirovne misije vjerojatno je u inozemstvu shvaćena kao "izljev balkanskog crnog humora", piše Mihal Ramač, komentator beogradskog Danasa. "Vojska lažne Jugoslavije (SRJ) nastala je etničkim i ideološkim čišćenjem JNA. Drugim riječima nije bila nova, već ostatak stare. Iz tog ostatka nastala je nastala je Vojska SCG-a školovana na učenju SKJ/SPS/SPC. Partija ponosila državom, Crkva vojskom, a časnici zaboravili crveniti od srama", piše Ramač. Glavni je problem što je "veći dio plaćenih vojnika odgajan je da su Republika Srpska Krajina i Republika Srpska dio Srbije. Ti ljudi i po dolasku u Srbiju misle da je sve ovo samo privremeno", ocjenjuje komentator i primjećuje da "nema časnika koji će priznati da su Bijeljina, Srebrenica i Banjaluka u BiH", dok je "Daytonski sporazum za njih nužno zlo koje treba trpjeti samo zbog toga što je ono za bivše neprijatelje još veće zlo". "Otkuda pomisao da vojska koja je ratovala protiv tri danas nezavisne države i protiv devetnaest država NATO-a može širiti mir među bližnjima u Liberiji, Iraku ili Afganistanu. Naši najbliži bližnji su na Kosovu, u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Zašto ne bi, za početak, raščistili nešto mina posijanih izvan granica Srbije? Na kraju krajeva, naše su i granice i mine. Ako smo zaista za mir, posla ima i kod kuće i u susjedstvu", stoji u komentaru. "Za Knin neće ratovati ni Era ni Knindža. A hoće miriti, tješiti i preodgajati Iračane. Iako Srbija ni po čemu nije država koja ima pravo dijeliti savjete čovječanstvu i učiti lijepom ponašanju", zaključuje Ramač. Delo/Ljubljana - Odnosi na Kosovu gori nego prije dvije godine Ljubljansko Delo od četvrtka komentira stanje na Kosovu uz ocjenu da novi civilni upravitelj Kosova Holkeri dužnost preuzima u trenutku kada su odnosi na Kosovu gori no što su bili kada je na dužnost stupao Michael Steiner. "Kad je Michael Steiner preuzimao dužnost civilnog upravitelja UN- a na Kosovu", srpski su ga političari dočekali kao prijatelja, a kad je odlazio, bio je "jedna od najomraženijih osoba", primjećuje Delo. "Najviše im se zamjerio otvorenim pokušajima prevladavanja kosovskog stereotipa po kojem Srbi i Albanci ne mogu živjeti zajedno", piše list i primjećuje da je novi upravitelj Finac Harri Holkeri dočekan "suzdržanije". Beograd je prijedlogom deklaracije o Kosovu izazvao očekivani odjek "albanskih ekstremista koji siju strah" i "kosovskih političara koji su, kao i dobar dio beogradske oporbe, previdjeli da srpsko-albanski spor treba rješavati snošljivim dijalogom" a sada vide da se "četiri godine od uvođenja mirovnoga procesa" nalaze tamo gdje su bili kad je VS UN-a prihvatilo kosovsku rezoluciju 1244, piše list. "Novi civilni upravitelj došao u još gore odnose od onih u koje je prije dvije godine došao njegov prethodnik Steiner" piše list i ocjenjuje da se "ne zna kako će završiti Holkerijeva zgoda, ali još je manje jasno kako će se rasplesti kosovska". Politika/Beograd - Deklaracija o Kosovu izbija adute Albancima Deklaracija o Kosovu, iako još uvijek u obliku prijedloga, čeka proceduru u srpskoj skupštini, čime se vlast jasno odredila o tome da Kosovo može računati jedino na autonomiju u granicama Srbije, piše beogradska Politika. "Albanci, pak, zbog ovako sročene izjave države Srbije neće imati aduta da svjetskim moćnicima 'tužakaju' vlasti u Beogradu kako nisu ispoštovale sporazum potpisan u Kumanovu 1999. godine", piše Politika. "Jasno je, naravno", piše dalje Politika, "da kosovskim pobornicima neovisnosti ovakva deklaracija neće biti po volji, kao što im, uostalom, ne godi ni približavanje Srbije i Crne Gore euro- atlantskim integracijama, pa ni upravo najavljena mogućnost učešća u mirovnim misijama, jer sve veće uvažavanje SCG-a u međunarodnim odnosima znači njihovo udaljavanje od krajnjeg cilja ? nezavisnog Kosova". "Stoga, upozoravaju domaći dužnosnici, ne treba misliti da su oružani incidenti na jugu središnje Srbije slučajni ispadi grupice terorista", prenosi list. "Sigurno je da će albanski ekstremisti i dalje pokušavati isprovocirati vojsku Srbije i Crne Gore i pripadnike republičkog MUP-a, u nadi da će ovi reagirati neprikladno zbog čega bi i oružane snage i država izgubile teško stečeno povjerenje međunarodne zajednice. Iste one koja bi trebala 'amenovati' i deklaraciju o Kosovu i Metohiji", piše Politika. The Guardian/London - Rat u Iraku pravno sporan kao i intervencija na Kosovu Kate Hudson, autorica knjige "Uspon i pad Jugoslavije", u londonskom Guardianu piše o legalnosti rata protiv Iraka u svijetlu načela međunarodnog prava uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata po kojem su granice suverenih država nepovredive. Irak nije, u novije vrijeme, prvi nelegalan napad pod vodstvom SAD- a na neku suverenu zemlju, smatra autorica i napominje da se presedan dogodio 1999. u Jugoslaviji. "Kao i u Iraku, krajnji cilj napadača bilo je obaranje postojećeg režima, a opravdanje za napad na Irak bilo je posjedovanje oružja za masovno uništenje, dok je za Jugoslaviju opravdanje bila humanitarna kriza i genocid na Kosovu", a u oba slučaja, nastavlja Hudsonova, dokazi za takve optužbe su izostali. "Gledajući unazad, postaje sve jasnije kako je opravdanje za rat rezultat proračunate provokacije - i manipulacije opravdanim pritužbama kosovskih Albanaca - u već ranije napetoj situaciji unutar jugoslavenske republike Srbije", piše Kate Hudson i dodaje da su same američke vlasti još 1998. javno priznale kako OVK "neupitno" smatraju terorističkom grupom. "Baš kao u Jugoslaviji, tako i u Iraku: nelegalna agresija opravdana izvrtanjem i krivotvorinama kojima je razbijena okosnica međunarodnog prava, a dobrobit naroda dolazi u drugi plan u odnosu na interese sebičnih svjetskih moralnih i ekonomskih arbitara" zaključuje Kate Hudson. Der Standard/Beč - Bushova "istočna opsesija" "Promatrači u Washingtonu tapšanje po ramenima i prijateljsko naguravanje s vojnim uslugama raznih vrsta koje Bushova vlada priprema državnim gostima iz istočne i jugoistočne Europe, već nazivaju 'opsesijom Istokom'", piše bečki Der Standard u četvrtak. Ta se "politika novih prijatelja" čini toliko usiljenom jer zapravo nema "racionalnih temelja", piše list i dodaje da nema novčane uštede ako Pentagon svoje preostale postrojbe premjesti iz Njemačke u Rumunjsku i Bugarsku. "Opsesija Istokom" američkog predsjednika očito je osveta "neposlušnim starim saveznicima u Zapadnoj Europi", piše list i naglašava da je možda "iz tog razloga Washington iznenada na zemljovidu ponovno otkrio Bosnu i Hercegovinu". Umjesto da si prištedi vojne obveze i zapovjedništvo preda SFOR-u, te 2004. Europskoj uniji, kako je i predloženo u Bruxellesu, Washington "onemogućava EU-ov projekt obrambene politike", ocjenjuje list te ističe da SAD to ne stoji puno, jer SAD u SFOR-u još ima tek dvije tisuće vojnika, šestinu postrojbe, ali za EU to ipak predstavlja "transatlantsko odmjeravanje snaga". The Times/London - Berlusconi kaktus u europskoj cipeli Talijanski premijer Silvio Berlusconi najavio je ovo ljeto kao sezonu neslužbene "diplomacije prijateljstva", pokušavajući popraviti imidž koji ga prati nakon što jer uvrijedio njemačkog zastupnika u europskom parlamentu, piše The Times u srijedu (po BBC-u). Berlusconi je najavio da će se za tjedan dana sastati s kancelarom Schroederom, a 28. kolovoza primit će ruskog predsjednika Putina u svojoj vili na Sardiniji, prenosi list. Putinu u čast je Berlusconi, inače strastveni vrtlar, posadio je više od 400 vrsta kaktusa, što je potaknulo The Times da prenese riječi glasila kubanske Komunističke stranke koje talijanskog premijera opisuju kao "kaktus u europskoj cipeli", prenosi postaja. Tema dana: Nadzor SAD-a nad Irakom ================================== Frankfurter Rundschau/Frankfurt - SAD neće predati nadzor nad Irakom Bushova vlada želi na brzinu još ovoga tjedna postići prihvaćanje nove iračke rezolucije u Vijeću sigurnosti, piše Frankfurter Rundschau od četvrtka. Glavni UN-ov tajnik Annan "zagovara rezoluciju kako bi u Irak poslao daljnjih 300 UN-ovih djelatnika", dok se članovi iračkog upravnog vijeća nadaju da će im priznanje donijeti legitimnost, iako ih iračko stanovništvo drži "dvojbenom institucijom, ako ne i lakajima SAD-a", piše list. Ipak se varaju oni koji su vjerovali da će SAD u tom kaosu predati dio odgovornosti za obnovu Iraka, ocjenjuje list i naglašava da "nacrt rezolucije predstavlja najmanji ustupak kritičarima američke poslijeratne politike" i nije "promjena smjera". "Koliko će još vojnika i Iračana poginuti dok Bush prihvati UN kao partnera u obnovi države, njegova je tajna", piše Frankfurter Rundschau. NYT/New York - Izvješće o stanju u Iraku puno maštarija Irak bez terorista, siguran za stanovnike u svim dijelovima zemlje, poboljšane i obnovljene infrastrukture, s vladom na putu u demokraciju i ekonomsku i kulturnu obnovu, takva zemlja, nažalost, za sada samo postoji u priželjkivanjima za budućnost na stranicama izvješća Bijele kuće o prvih sto dana okupacije, piše New York Times. U iračkoj stvarnosti, pak, Amerikanci ginu, nedostaje električne struje, a opasnost od terorističkih napada na civile treba uzeti više nego ozbiljno, nastavlja list i dodaje: "Mnogi današnji problemi u Iraku mogu se pripisati tendenciji Bushove administracije da daje prednost onome u što vjeruje umjesto onome što je realno". Tako su pretjerivanje u dokazima o Iračkom nekonvencionalnom oružju i suradnji s Al-Qaidom, kriva procjena o toleranciji iračkog naroda na okupacijske trupe, "zablude koje neugodno odjekuju u izvješću o sto dana", ocjenjuje list. Ipak, postoje ohrabrujući znakovi da politika američke državne administracije počinje tankoćutnije razumijevati Irak, pa bi "buduća izvješća u Bijeloj kući mogla opisivati ovaj svijet, a ne maštarije", zaključuje New York Times. NYT/New York - SAD ne namjerava UN-u dati veću ulogu u Iraku Bushova administracija odustala je od zamisli da UN-u da veću ulogu u Iraku, te umjesto toga namjeravaju proširiti listu zemalja koje bi sudjelovale u međunarodnim snagama, piše New York Times u četvrtak. Uz američke vojnike u Iraku se nalazi 21.000 vojnika iz 18 zemalja, a SAD namjeravaju zatražiti povećanje njihovog broja, prenosi list. "Dužnosnici administracije su rekli da usprkos složene sigurnosne situacije u Iraku postoji koncenzus u administraciji da bi bilo bolje raditi s tim zemljama nego uključivati Ujedinjene narode ili zemlje koje su se protivile ratu i sada žele imati utjecaja u poslijeratnom Iraku", stoji u članku. Mnogi članovi Bushove administracije kažu da Francuska, Njemačka, Rusija i druge zemlje koje traže veću ulogu UN-a "zapravo to čine kako bi pokušale dobiti više ugovora i gospodarskih koristi za sebe", prenosi list. "Rumsfeld se, prema dužnosnicima administracije, snažno protivi bilo kakvom slabljenju vojne vlasti nad Irakom uključivanjem UN-a, bilo preko UN-ovih mirovnih snaga ili neizravno putem UN-ovog davanja odobrenja za snage iz drugih zemalja". "Neki stručnjaci kažu da će, prije ili kasnije, SAD morati opet promijeniti stav, posebice ako se stanje u Iraku još pogorša. Dužnosnici UN-a uključeni u mirovne operacije u Afganistanu i na Balkanu kažu da će se ukupan broj vojnika u Iraku možda morati udvostručiti kako bi se postigao nadzor nad sigurnosnim stanjem", piše list. LAT/Los Angeles - SAD treba više vojnika Ministar obrane SAD-a Rumsfeld vuče pohvalne poteze međutim, pretjeruje kada kaže da vojsci SAD-a nije potrebno još vojnika, piše u Los Angeles Timesu od srijede Michael O'Hanlon, član instituta Brookings. Iskustvo s Balkana pokazuje da će SAD do kraja 2004. u Iraku trebati dvije trećine sadašnjeg broja vojnika no do tada će se smanjiti broj vojnika na raspolaganju, te će, čak i uz pomoć saveznika, SAD trebati još jednu diviziju, smatra O'Hanlon i upozorava da SAD već sada treba početi novačiti. "Morat ćemo slati natrag u Irak ljude koji su se od tamo vratili prethodne godine", piše O'Hanlon. O'Hanlon objašnjava da matematika razmještanja vojnika govori da od 33 aktivnih brigada, od kojih je 21 već razmještena u Iraku, Afganistanu, Koreji i na Balkanu, raspoloživih za druge misije ostaje 12, a većina ih se sprema otići u Irak, te ne ostaje dovoljan broj brigada za smjenu u Iraku krajem 2004. ili početkom 2005. godine. "Čak i ako Vijeće sigurnosti UN-a donese novu rezoluciju kojom odgovornost za Irak daje UN-u, problem neće biti riješen. To će pomoći privlačenju vojnika iz drugih zemalja, no vjerojatno ćemo još uvijek trebati šest do osam brigada NATO-a u sunitskom trokutu središnjeg Iraka krajem 2004. i 2005. a većina će morati doći iz aktivnog sastava snaga SAD-a", piše O'Hanlon. (Hina) akoz