ZAGREB, 14. kolovoza (Hina) - Nakon što je predsjednik Povjerenstva Ministarstva vanjskih poslova SCG-a za granice Rade Čučak iznio prijedlog rješenja razmjene graničnih teritorija između SCG-a i Hrvatske u Hrvatskoj se aktualiziralo
pitanje Šarengradske ade na Dunavu, "neriješeno još od raspada SFRJ", piše novosadski Dnevnik.
ZAGREB, 14. kolovoza (Hina) - Nakon što je predsjednik Povjerenstva
Ministarstva vanjskih poslova SCG-a za granice Rade Čučak iznio
prijedlog rješenja razmjene graničnih teritorija između SCG-a i
Hrvatske u Hrvatskoj se aktualiziralo pitanje Šarengradske ade na
Dunavu, "neriješeno još od raspada SFRJ", piše novosadski
Dnevnik.#L#
U katastarskim knjigama na obje strane dosta je "nedosljednosti", a
tu je i "problem koji je sam Dunav napravio mijenjajući svoje
korito", piše list. Dio teritorija kod Bezdana uknjižen je u
belomanastirske gruntovne knjige u Hrvatskoj, a na drugoj strani
dio Kopačkog rita, Siget kod Aljmaša i batinski Zeleni otok, iako
područja pod upravom Hrvatske, gruntovno pripadaju Srbiji, prenosi
list. Kako je najčešće riječ o privatnim posjedima, osim
Šarengradske ade, državna povjerenstva dviju država "zaista će
imati oko čega lupati glavu", drži list. "To će se vjerojatno i
dogoditi kada se postignu sporazumi o granicama, što je i politički
vrh Bosne i Hercegovine najavio kao jedinu podlogu za pregovore
kada je SCG predložila razmjenu nekih teritorija uz granicu koja
razdvaja ove dvije države", smatra novosadski list.
Čučak je izjavio da bi "najprirodnija i najučinkovitija granica
između Hrvatske i Srbije na dijelu gdje dvije države razdvaja Dunav
bila ona koja ide sredinom rijeke, a ne po granicama katastarskih
općina", prenosi list, a odmah nakon Čučkove izjave oglasili su se i
neki hrvatski diplomati koji su priznali da takvo rješenje nije
najlošije, ali da bi u tom slučaju Srbija Hrvatskoj morala dati
područja na kopnenoj granici. Upitna je i Vukovarska ada koja je
močvarna i pjeskovita, "pa samim time ne postoji poseban razlog za
njeno prisvajanje, osim teritorijalnog", piše list.
Iako se hrvatska diplomacija drži odluka Badinterove komisije koja
je 1992. godine odlučila da granice republika u SFRJ automatski
postaju granice suverenih država, "postoji volja da se nađu neka
kompromisna rješenja", primjećuje list, a SCG odluke Badinterove
komisije SCG "osporava tvrdnjom da su granice među bivšim
republikama bile tek provizorne i da o njima još treba
pregovarati", piše Dnevnik.
(Hina) mkri akoz