DNEVNI PREGLED, UTORAK, 12. 08. 2003.

ZAGREB, 12. kolovoza (Hina) - Hrvatska ======== Il Messaggero/Rim - Ponovno otkrivanje talijanskih toponima u Hrvatskoj Mnogi Talijani na odmor odlaze na "hrvatsku i istarsku obalu", no većina njih ne zna za "talijansko porijeklo mnogih krasnih mjesta koja na zemljovidima i turističkim prospektima nose isključivo slavenske nazive koji su im 'pripisani' posljednjih desetljeća", piše u izdanju Il Messaggera za regiju Marche, Guido Castelli regionalni zastupnik iz stranke Alleanza nazionale.#L# "Grad koji je stoljećima bio Ragusa, sada se zove Dubrovnik dok je Lesina postala Hvar a mnogi su turisti koji stižu u Zaru uvjereni da posjećuju Zadar", piše Castelli i ističe potrebu da se "ponovno otkrije talijanska toponomastika istarskih i dalmatinskih lokaliteta". "Povijesni događaji" tijekom mnogih stoljeća a zaključeni u 20. stoljeću, upravo su u regiji Marche Osimskim sporazumom od 10. studenog 1975. zapečatili "odvajanje istarskog i dalmatinskog stanovništva od matične talijanske domovine", piše Castelli. Castelli napominje kako je radi slabog poznavanje te povijesti predložio regionalni zakon koji za cilj ima promicanje svijesti o kulturalnom identitetu koji veže Marche s julijsko-dalmatinskim područjem. "Jedan poseban članak posvećen je prihvaćanju rječnika talijanske toponomastike talijanskih istarskih i dalmatinskih lokaliteta koje će regija obavezno uvesti u škole i područja kulture i turizma", te bi tako talijanski turisti koji kreću u Dalmaciju i Istru mogli zatražiti taj rječnik kako bi se "na tim krasnim mjestima osjećali pomalo kao u vlastitoj kući", piše Castelli. Regija/Europa ============= Nezavisne novine/Banja Luka - Prijevremeni izbori izlaz za BiH "Prijevremeni izbori u Bosni i Hercegovini jedini su racionalni demokratski izlaz iz situacije u kojoj se nalazi ova zemlja", izjavio je Nikola Špirić, predsjedavajući Predstavničkog vijeća Parlamentarne skupštine BiH za banjalučke Nezavisne novine. "Ako do izbora ne dođe, onda će na sceni i dalje biti tehnički savez kriminalaca svih boja, s jedne, i predstavnika lijevih i desnih političkih opcija, s druge strane", kaže Špirić i dodaje da "vladajuća koalicija nije našla odgovore na brojna ekonomska pitanja, a niti je sadašnja vlast spremna da se stavi naspram socijalnih tenzija u cijeloj državi za koje se pretpostavlja da će eskalirati u rujnu". "Nevjerojatno je da svaku večer gledamo tragične rezultate politike SDS-a, HDZ-a i SDA. Da, zapravo, svaku večer gledamo otkopavanje po jedne masovne grobnice, nije bitno da li su u njoj Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, a da su te politike i danas dominantne i vladajuće", kaže Špirić. "Ljudi koji nisu u stanju da cijene mrtve, nemaju što pružiti živima. Uopće me čudi da se taj trojni savez SDS-HDZ-SDA održava", objašnjava Špirić i nastavlja: "Značajnije od svega je to da ova koalicija ne radi u interesu birača i građana, te da je zbog toga došlo vrijeme da se organiziraju novi izbori na kojima bi, bar se tome treba nadati, ispravili grešku koju su počinili. Ne mislim ja da su građani pogriješili na prošlim izborima budući da su pred sobom imali lažne platforme, ali isto tako ne mogu da shvatim, primjerice Bošnjake, koji su u koaliciji sa SDS-om." Nezavisne novine/Banja Luka - Najvažnije napraviti Mostar po mjeri stanovnika "Opravdano se nameće pitanje za kojim će rješenjem posegnuti visoki predstavnik Paddy Ashdown ako se mostarski političari ne uspiju dogovoriti o statusu grada", pišu banjalučke Nezavisne novine u utorak. Imajući u vidu probleme s kojima se danas na političkoj razini susreće Mostar, odnosno nemogućnost vladajućih stranaka SDA i HDZ-a da se slože oko budućega ustroja Mostara visoki predstavnik na stolu ima dvije mogućnosti: prva je da njegovi pravni stručnjaci napišu mostarski statut, pa da ga nametne, a druga da odredi supervizora za Mostar, piše list. Prvo rješenje se čini nemogućim jer sva nametanja prolaze loše, premda ni drugo rješenje, u svojoj suštini nije ništa drugo nego jedan suptilni vid nametanja, međutim, drže novine, "ono se u ovom trenutku čini najlogičnijim", prvenstveno zato što je međunarodna zajednica u sličnim situacijama posezala za takvim rješenjem. Sasvim je nebitno bi li u tome slučaju Mostar dobio i novi teritorijalno-administrativni ustroj po uzoru na distrikt Brčko, odnosno stvaranje jedinstvene, multietničke vlade, neovisnog sudstva i skupštine, koja bi imala ovlasti usvojiti novi set zakona za "virtualni" Mostar distrikt, piše list. "Ono što je najvažnije, bez obzira do kakvoga rješenje dođu mostarski političari, ili ga, u suprotnom, osmisli visoki predstavnik, jest što bi to bio začetak života po mjeri stanovnika Mostara", zaključuju Nezavisne novine. FT/London - Bosanske banke pred gubitkom dozvola za rad The Financial Times u utorak piše da se u Bosni i Hercegovini očekuje pokretanje akcije protiv najmanje 22 od 38 bosanskohercegovačkih banaka koje do sada nisu uspjele riješiti pitanje obaveznog osiguranja depozita (po BBC-u). Centralna banka Bosne i Hercegovine navijestila je val konsolidacije i zatvaranja banaka nakon što većina banaka nije ispoštovala jučerašnji rok za kupovinu osiguranja depozita, piše The Financial Times. Kako prenosi list uglavnom je riječ o manjim bankama. Politika/Beograd - Srbija samostalno lakše u EU Usklađivanje dva potpuno različita i odvojena sistema Srbije i Crne Gore, koji će obje države, a naročito Srbiju, dodatno koštati vremena, novca i političko-socijalnih frustracija, zapravo usporava pridruživanje SCG-a Europskoj uniji, piše u beogradskoj Politici Milan Pajević, potpredsjednik Komisije za međunarodne odnose G17 Plus. Analizom političkih postupaka i izjava crnogorske političke elite posljednjih godina jasno se uočava odsustvo volje i namjere da se stvori (kon)federalna državna zajednica, drži Pajević. Istovremeno je vidljivo nastojanje da se tijekom trogodišnjih nedefiniranih odnosa "profitira u što većoj mjeri, kako bi se nakon tog prijelaznog perioda osigurala podrška nezavisnosti", drugim riječima, Srbija financira i podupire osamostaljivanje Crne Gore, smatra Pajević. Pokušaji "harmonizacije" ekonomskih sustava Srbije i Crne Gore traju još od 14. ožujka 2002. i u praksi se svode na nevoljko, političkim pritiscima iz zemlje i EU iznuđeno, prilagođavanje Srbije Crnoj Gori, ocjenjuje Pajević. "Nemoguće je, čak i u mnogo stabilnijim uvjetima od postojećih, predvidjeti tempo usvajanja i primjene desetine tisuća pravnih normi, od čega isključivo zavisi trenutak prijema zemlje u EU", piše Pajević i ukazuje da će rad na izradi Studije o izvodljivosti završiti početkom 2004., a potpisivanje se može očekivati 2006. što bi vodilo dobivanju statusa kandidata za članstvo u EU-u do kraja 2010. Za razliku od krajnje neizvjesnog i u krajnjoj instanci neostvarivog "zajedničkog" kretanja u EU, odvojeno pristupanje Srbije Uniji, uz neminovne unutrašnjo-političke promjene, mogao bi se ostvariti u znatno kraćem vremenu, ocjenjuje Pajević. Politika/Beograd - Dvostruka mjerila svjetske politike na Kosovu U SCG-u posljednjih dana aktualna tema su mogući srpsko-albanski pregovori o statusu Kosova, no u srpskoj političkoj javnosti i dalje nema jedinstvenog stava, dok kosovski Albanci nemaju dileme oko nezavisnosti Kosova, čime jasno nagovještavaju o čemu jedino žele pregovarati, komentira u beogradskoj Politici dr. Zoran Vučinić, profesor međunarodnog prava na Fakultetu civilne obrane u Beogradu. U pogledu neovisnosti Albanci su homogeniji više neko ikad jer za nju imaju podršku ključnih međunarodnih faktora, gdje nije bez značaja ni nedavna Holbrookeova izjava da SAD moraju pomoći nezavisnost Kosova, što se može čuti i u nekim srbijanskim nevladinim krugovima, kaže Vučinić, a te okolnosti "nepovoljno utječu na srpsku pregovaračku poziciju". Razumije se, nastavlja Vučinić, pregovori moraju biti osnovno sredstvo srpske politike, ali ostaje dvojba treba li ih voditi isključivo sa albanskom stranom. "Oni bi imali smisla ako bi se odnosili na stupanj autonomije Kosova, ali kako se radi o albanskoj isključivosti u pogledu njegove neovisnosti, pitanje je da li je Priština prava i jedina adresa" i to iz razloga što se već pune četiri godine, a protivno Rezoluciji 1244, vrši sistematsko kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta SCG-a kroz izgradnju državnih atributa Kosova, piše Vučinić. Dobro je poznato da su svi dosadašnji specijalni predstavnici glavnog tajnika UN-a davali doprinos tom procesu. "Surova istina je i njihova indiferentnost prema očiglednom genocidu koji se vrši nad srpskim i drugim nealbanskim stanovništvom", podcrtava Vučinić. Izostanak prave reakcije na ove pojave nije ništa drugo nego suučesništvo u ovom najtežem zločinu protiv čovječnosti, nastavlja profesor i dodaje: "Srbima se sudi u Haagu za najteže zločine i po principu zapovjedne odgovornosti, a za druge strane taj princip ne vrijedi. Država koja slovi za najdemokratskiju prijeti odmazdom svakom tko čak i pomisli da njene građane izvede pred lice pravde za one iste zločine zbog kojih je ustanovljen Haaški sud". WT/Washington Times - Europski ustav mogući izvor napetosti i proturječja Europljani razmatraju prijedlog ustava EU-a koji se u mnogome razlikuje od ustava SAD-a, no Europljani bi trebali razmotriti i obilježja američkog ustava "koji je osigurao politički i pravni okvir za američki uspjeh", piše u Washington Timesu od utorka William Niskanen, predsjednik Cato Institutea. Preambula predloženog ustava EU-a dugačka je i opisuje zajedničke vrijednosti i ciljeve Unije, što je "u potpunosti nepotrebno i sigurno će izazivati stalna proturječja", dok predloženi ustav ima više od 400 članaka no ostavlja neriješenim nekoliko važnih pitanja, poput odnosa Unije i zemalja članica, primjećuje Niskanen. Najvažnija razlika između europskog i američkog ustava je u konceptu prava, gdje američki nabraja osnovna prava pojedinca spram države, dok europski uključuje dug popis prava na usluge koje osigurava država. "Ti zahtjevi spram države predstavljaju najvažniji izvor možebitne napetosti u Uniji", jer uz prava na usluge postoji i pravo na slobodno kretanje što bi moglo dovesti "masovnog kretanja ljudi u zemlje više razine socijalnih usluga ili usklađivanja tih usluga između članica", upozorava Niskanen. Jedini način da se to izbjegne jest da se svakoj državi dopusti da ograniči pristup svojim socijalnim uslugama, a ukoliko do toga ne dođe "EU će postati golema usklađena socijalna država", ocjenjuje Niskanen. Niskanen ocjenjuje i da je tekst ustava EU "pretenciozan", a mnoge odredbe izgledaju kao da proizlaze "iz nekakvog prvog načela, kao da je izrada ustava neka vrsta matematike umjesto rezultat političkog pregovaranja i dogovora". "Nesavršena Europa nacionalnih država mogla bi biti bolja zaštita slobode od prihvaćanja ustava u nadi za postizanjem savršenije Europske Unije", zaključuje Niskanen. La Stampa/Torino - Turska dvojba Put Europe u ovom trenutku njene povijesti složenim čini činjenica da obnavlja institucije, odnosno unutarnje mehanizme, a da nije jasno gdje Europa završava i kakvi su njeni odnosi sa susjedima, piše La Stampa u utorak. Još nije jasno kakve odnose Europa treba imati s troje velikih susjeda; susjeda na istoku, uključujući Rusiju, susjeda na jugu, odnosno Sredozemlja, i Sjedinjenih Država, ocjenjuje list. Pitanje preustroja unutarnjih mehanizama bit će lakše riješiti jer se već nazire kompromis unutar Unije, no u pitanju međunarodnih odnosa još je mnogo nejasnoća, piše list te ističe pitanje pristupa Turske EU-u. "Ako se gleda na europski identitet, kojeg čine zemljopis, povijest i kultura, Turska je 90 posto u Aziji, čija je povijest različita i često neprijateljska spram Zapada, i nije Europa. Ako se gleda na politiku, neupitan je interes Europe da uz sebe veže jedinu veliku islamsku laičku i demokratsku državu", stoji u komentaru. Berlusconi kada optimistički govori o ulasku Turske u EU polazi od političkog interesa, dok je Prodi oprezan jer zna da su u tom pitanju europske vlade podijeljene, navodi list. Italija je uvijek bila na turskoj strani, a uz to je sada u igri i američki interes jer je Turska SAD-u nezaobilazan saveznik, te Berlusconi kada izražava želju za skori ulazak Turske u EU "zna da je to po volji i Washingtonu", piše La Stampa. Der Spiegel/Hamburg - Nakon Bagdada raste poljski utjecaj u EU-u Der Spiegel u ponedjeljak piše o slanju postrojba poljske vojske u Irak (po DW-u). Za ulogu koju će Poljaci odigrati u Iraku ključno je prijateljstvo sa supersilom SAD-om koje smatraju svojevrsnim "životnim osiguranjem", dok su na drugoj strani europske zemlje, prema mišljenju većine Poljaka, uglavnom napadale, zauzimale, dijelile ili izdavale Poljsku, piše list. Na jednoj strani Poljaci se hvale mirovnom ulogom u Iraku a na drugoj već pet godina nisu bili u stanju riješiti primjerice spor oko poljoprivrednih subvencija, piše Spiegel. Europsko povjerenstvo je prije mjesec dana poljskoj vladi poslalo novo izvješće s neispunjenim domaćim zadaćama, među kojima izostanak strukturnih reformi i nepoštivanje nekih standarda EU-a iako bi Poljska sljedeće godine trebala postati punopravnom članicom Unije, prenosi postaja pisanje lista. Iz Washingtona pak trenutačno stižu samo pohvale pa neki poljski političari već vide svoju zemlju u ulozi posrednika između Europe i SAD-a što u središtu EU-a primaju s mješavinom čuđenja i podsmjeha jer ulogu posrednika naime već duže vrijeme igraju Britanci, piše list. RDW/Koeln - Kraj američko-njemačkog ledenog doba Došlo je do neočekivanog obrata američko-njemačkih odnosa nakon godinu dana intenzivnog hlađenja odnosa, a najava bratskih zagrljaja s Amerikancima za Schroedera stiže u pravo vrijeme kako bi se zasjenila nimalo zavidna situacija na unutarnjo-političkom planu, ocjenjuje postaja Deutsche Welle u ponedjeljak. Neki budući susret Schroeder-Bush, prema riječima glasnogovornika njemačke vlade, danas je nešto potpuno normalno. U Berlinu je sredinom prošloga tjedna objavljeno da bi krajem rujna mogla postojati mogućnost za susret jer je Schroederov ured najavio da će kancelar vjerojatno govoriti na Glavnoj skupštini Ujedinjenih naroda, "a kada je već skočio preko bare mogli bi se obaviti i drugi poslovi", ocjenjuje postaja. Istovremeno, George Bush je novinarima na ranču u Teksasu rekao: "Njemačka je preuzela vrlo aktivnu ulogu u Afganistanu i mi smo vrlo zahvalni za to. Dok NATO izbija u prvi plan, Njemačka preuzima veliku odgovornost i mi uistinu cijenimo njemačko sudjelovanje", prenosi postaja. Američki politolog i publicist Andrew Denison u razgovoru za Deutsche Welle naglašava kako je Bushov potez bio očekivan, a preuzimanje njemačkog zapovjedništva NATO u Afganistanu pojavila se kao zgodna prilika. Međutim pozadina je da "troškovi rata protiv terorizma za Amerikance sve više rastu, dok politička potpora rata pod Bushovim čelništvom pada i zbog toga on više nego ranije traži međunarodne partnere i tu je Njemačku prepoznao kao vrlo utjecajnog partnera s puno resursa i sposobnosti", objavljuje postaja. Mittelbayerische Zeitung/Regensburg - Njemačka potpora SAD-u važna je i gospodarski Postoji potreba da Njemačka zbog gospodarskih razloga podrži SAD, procjenjuje regensburški Mittelbayerische Zeitung (po Deutsche Welleu). Njemačka je primjetno ovisnija o gospodarskom rastu SAD-a nego što je to obrnuto, primjećuje list. "Ukoliko bi Amerika bila prisiljena godinama isplaćivati milijarde dolara za iračku misiju iz džepova svojih poreznika, to ne bi uništilo samo američki budžet i povećalo kamate. Avantura Irak mogla bi teško utjecati na ozdravljenje svjetskog gospodarstva, ako ga ne učini i nemogućim," tvrdi Mittelbayerische Zeitung. Neues Deutschland/Berlin - Bushu potreban njemački angažman u Iraku Berlinski Neues Deutschland piše o mogućem angažmanu Bundeswehra u Iraku, i procjenjuje kakav to utjecaj ima na unutarnju politiku Sjedinjenih Država, odnosno Bushovu administraciju (po DW-u). "Pitanje njemačkog angažmana u Iraku uskoro će biti veoma konkretno. Američkom predsjedniku su, 100 dana od objavljivanja pobjede protiv Sadama Huseina, potrebniji nego ikad nekadašnji protivnici vojne intervencije, kako bi uklonio krhotine svog rata. Teško je izaći na kraj na domaćem frontu sa 4 milijarde dolara troškova mjesečno i svakodnevno ubijenim američkim vojnicima. S takvom bilancom je odjednom ugrožen ponovni izbor Busha za predsjednika. Tu iznenada zadobiva na privlačnosti UN, a vodeći republikanci razmišljanju o novoj rezoluciji o Iraku", ocjenjuje Neues Deutschland iz Berlina. Hannoversche Allgemeine Zeitung/Hannover - Nova politička rješenja u Afganistanu uvjet slanja vojnika Za Afganistan je potrebno tražiti nova politička rješenja, a njemačke bi vojnike trebalo slati u tu zemlju tek kad afganistanska vlada potvrdi da su oni tamo doista dobrodošli, piše "Hannoversche Allgemeine Zeitung" u utorak (po DW-u). "Puno toga govori u prilog prijedlogu da se kratkoročno sazove nova međunarodna konferencija o Afganistanu. Tada bi vlastodršci u Afganistanu mogli međunarodnoj zajednici pojasniti što mogu oni sami pridonijeti da se poboljša sigurnosna situacija u njihovoj zemlji", piše list. Afganistanske vlasti prvo moraju formulirati "što žele i trebaju, kakvu pomoć očekuju od Njemačke i potvrditi jesu li vojnici i pripadnici humanitarnih organizacija doista dobrodošli u toj zemlji. Sve dokle god u vezi tih pitanja postoje opravdane sumnje, saveznoj vladi se može preporučiti da ne uvlači njemačke vojnike u rizične situacije", drži list. Tema dana: NATO u Afganistanu ============================= LAT/Los Angeles Times - Bush treba od NATO-a tražiti proširenje misije u Afganistanu Mirovna misija u Kabulu dobar je posao za NATO savez i pokazuje da je on još uvijek važan, ocjenjuje Los Angeles Times u utorak. Od kraja hladnog rata NATO je tražio svoju zadaću, slao je postrojbe na Balkan kako bi razdvajao borce sukobljenih etničkih skupina, a u ponedjeljak je prvi put u svojoj povijesti poslao vojnike izvan Europe, u Afganistan, piše list i napominje da je glasnogovornik saveza izjavio da bi NATO mogao razmotriti i slanje dodatnih 10.000 vojnika i njihovo razmještanje u drugim gradovima. "Afganistanski predsjednik Karzai više od godinu dana s pravom traži razmještanje vojnika mirovne misije i van Kabula", te bi "Bushova administracija trebala izvršiti pritisak na NATO da proširi misiju izvan Kabula, ponudi postrojbe i pomogne platiti veći račun mirovne misije", drži list. Afganistanu je potreban i novac za obnovu , napominje list i prenosi procjenu humanitarne organizacije CARE da je "poslijeratna međunarodna pomoć u Bosni i Hercegovini, koja ima manju terorističku prijetnju, dostigla iznos od 326 dolara po stanovniku, dok je u Afganistanu, gdje je prijetnja mnogo veća, obećana pomoć od 42 dolara po stanovniku". Kašnjenje u pomoći stvara rizik da se Afganistan pretvori u rascjepkanu zemlju pod vlašću lokalnih ratnih vođa koja bi mogla postati obitavalište obnovljene Al-Qaide, piše list i zaključuje da "više novca i više vojnika u gradovima može zaustaviti klizanje u kaos". BBC/London - Polagano gašenje NATO-a NATO je u ponedjeljak preuzeo zapovjedništvo nad međunarodnim sigurnosnim snagama u Afganistanu, no stručnjak britanskog Kraljevskog instituta i bivši savjetnik bivšeg glavnog tajnika NATO-a, Gwen Prince u razgovoru za BBC izjavljuje "da smo možda svjedoci NATO-ovog umiranja". "NATO-u je trebalo više od godinu dana da preuzme odgovornost za stabilizacijske snage ISAF-a i to nam, mislim, govori da se NATO polako gasi, zato što je jasno da je potisnut novim i moćnim neslužbenom sigurnosnim savezom. Mislim na savez koji je zapravo obavio sve važne operacije od Kosova do sada. U osnovu tog novog saveza su posebni obavještajni odnosi između SAD-a, Britanije, Australije, Kanade i Novog Zelanda", objašnjava Prince. Glasnogovornik NATO-a u Bruxellesu Robert Pszel za BBC naglasio je da više od 90 posto vojnika u Afganistanu potječe iz članica NATO-a, te da je doprinos ostalih zemalja dobrodošao i vrlo važan. "Razlika je sada u tome što je NATO kao vojni savez angažirao svoju vojnu strukturu, pri tome ne treba podcijeniti značaj činjenice da će od sada najviše političko tijelo NATO Sjevernoatlansko vijeće imati politički nadzor nad misijom", prenosi njegove riječi BBC. Die Welt/Berlin - Prvi nastup novog NATO-a U ponedjeljak u Kabulu "novi NATO je prvi put pokazao svoje lice", piše berlinski Die Welt od utorka. "Smjenom straže u Kabulu" počinje treći dio NATO-ove kronologije, piše list i ističe da je "prvi dio obilježio klasični NATO koji je tijekom hladnoga rata štitio Zapadnu Europu od crvenih horda s Istoka", druga su faza bile intervencije i mirovne akcije na Balkanu, dočim je "operacija u Afganistanu prvi nastup novog NATO- a". Sadašnja misija NATO-a ograničena je samo na glavni grad Kabul, no uskoro će se vjerojatno raspravljati i o proširenju mandata, ocjenjuje list. "Akcija u Iraku bit će sljedeći, logičan korak", drži list. List podsjeća i na spor u EU-u oko iračkoga rata u proljeće, te upozorava da se u interesu saveza NATO i EU "moraju nadopunjavati a ne sporiti". NZZ/Zuerich - Nova uloga NATO-a Preuzimajući zapovijedanje Međunarodnom zaštitnom postrojbom u Afganistanu (ISAF) od ponedjeljka NATO prvi put u svojoj 55- godišnjoj povijesti službeno ide u akciju izvan Europe, piše Neue Zuercher Zeitung od utorka. NATO se "tim korakom oprašta od prošlosti i istodobno dobiva na značenju i korisnosti", piše list i ocjenjuje da je "mirovna misija pod UN-ovim mandatom ispit za novu ulogu i buduće izazove NATO-a". Predaja zapovjedništva NATO-u dovodi i do potrage za državama koje su kadre zapovijedati sve do izvršenja zadaće, piše list i podsjeća da su vojnici koji će sada djelovati pod zapovjedništvom NATO-a većinom iz Kanade, Njemačke i Francuske. U pogledu proširenja mandata ISAF-a, NATO je spreman raspravljati ali tek nakon što se savez privikne na nove zadaće, napominje list. BBC/London - NATO mijenja ulogu Zapadni vojni savez sada postaje veliki igrač u operacijama održavanja mira širom svijeta, piše u ponedjeljak Jonathan Marcus, vojni analitičar BBC-a, povodom NATO-ovog preuzimanja zapovjedništva nad međunarodnim snagama u Afganistanu. Oko devedeset posto pripadnika međunarodnih snaga u Afganistanu već dolazi iz zemalja članica NATO-a, tako da su u tehničkom smislu današnje promjene neznatne, ipak, NATO sa sobom donosi bogato iskustvo iz dosadašnjih mirovnih operacija, procjenjuje Marcus. Ukoliko će biti potrebno, NATO svoje operacije u Afganistanu može i proširiti, ali u tome postoji i paradoks, smatra Marcus, jer su "vlade zemalja članica NATO-a pristale preuzeti misiju u Afganistanu samo pod uvjetom da ona bude ograničena na prostor glavnog grada Kabula". U hodnicima sjedišta NATO-a u Bruxellesu već se, međutim, govorka da će NATO morati proširiti svoje operacije u Afganistanu puno dalje od Kabula, ukoliko želi da međunarodne snage jednoga dana uopće odu iz zemlje, a to znači da će morati zaći i u područja gdje caruju plemenski vođe i gospodari rata, ocjenjuje analitičar BBC-a. Badische Zeitung/Freiburg - NATO prvi put izvan Europe NATO po prvi puta preuzima mirovnu misiju izvan svojih starih granica, u zemlji koja se nalazi daleko od Europe, ističe freiburški Badische Zeitung (po DW-u). NATO ima globalnu zadaću, primjećuje list, a upravo ta uloga stavlja ga pred velike izazove. "S jedne strane Amerikanci će se morati suzdržati da ne zapovijedaju svojim saveznicima kao slugama, kao što će i saveznici morati naučiti da ne očekuju uvijek da će Amerikanci prvi nešto poduzet", a "s druge se strane već govori o proširenom mandatu snaga ISAF-a i sve glasnije razmišlja o misiji u Iraku", piše list. "To bi moglo imati smisla, ukoliko opet ne dođe do fatalne podjele rada: najprije Amerikanci pokrenu rat tamo gdje oni sami procjene da je to nužno i ispravno, a onda dođu saveznici i raščišćavaju sve što je porušeno. Ukoliko se uspostave takva pravila igre, onda je s NATO-om uskoro gotovo", ocjenjuje list. (Hina) akoz