POSLOVNI PREGLED BROJ 327

POSLOVNI PREGLED broj 327 02. - 08. kolovoza 2003. SADRŽAJ: REBALANSA PRORAČUNA NEĆE BITI, SAMO RESTRUKTURIRANJA OD 1. RUJNA DO KRAJA GODINE NOVI NAČIN FINANCIRANJA VATROGASTVA GOSPODARSKI POJAS NACIONALNI HRVATSKI INTERES RAČAN O LENCU, POŽARIMA I PRODAJI HP VIS JURČIĆ: RAZMATRA SE MOGUĆNOST KUPNJE LENCA ZA KUNU ZAKON O TELEKOMUNIKACIJAMA U PRIMJENI I PRIJE STUPANJA NA SNAGU ZALIHE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U LIPNJU SMANJENE 4,9 POSTO U LIPNJU AKTIVNO 44,7 POSTO SVIH POSLOVNIH SUBJEKATA U HRVATSKOJ HRVATSKI IZVOZ U PRVOJ POLOVICI GODINE 2,9 MLRD, A UVOZ 6,6 MLRD USD DALJNJE POVEĆANJE ZAPOSLENOSTI U HRVATSKOJ U PRVIH SEDAM MJESECI NA JADRANU 6 POSTO VIŠE TURISTA PORAST POPUNJENOSTI KAMPOVA OVE GODINE 5 POSTO D&B: REJTING HRVATSKE ZA KOLOVOZ I DALJE NEPROMIJENJEN U PRVOJ POLOVICI OVE GODINE OSNOVANO 4.591 POSLOVNIH SUBJEKATA ŠTRAJKAŠKI ODBOR I UPRAVA "VIKTORA LENCA" POSTIGLI SPORAZUM U "ULJANIKU" IZVRŠENA PRIMOPREDAJA BRODA "GRANDE ROMA" SKUPŠTINA VARAŽDINSKE BURZE: PROMJENA IMENA U HRVATSKA BURZA RADNICI JADRANTEKSTILA U STEČAJU IPAK DO SVOJIH POTRAŽIVANJA VRUĆINE SMANJILE PROIZVODNJU STRUJE IZ KRŠKOG MMF DOVRŠIO PRVI PREGLED STAND-BY ARANŽMANA S HRVATSKOM SLOVENIJA SPREMNA NA UVOĐENJE SCHENGENSKOG REŽIMA 2006. GODINE ITALIJA: BALKAN ĆE BITI PROSTOR SLOBODNE RAZMJENE DO KONCA 2004. POTPISAN PROTOKOL O REGIONALNOJ SURADNJI U RIBARSTVU PROGRAM POVEĆANJA PROIZVODNJE I POTROŠNJE RIBA U HRVATSKOJ 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA REBALANSA PRORAČUNA NEĆE BITI, SAMO RESTRUKTURIRANJA Državni proračun za 2004., kao i ukupna ekonomska politika, temeljit će se na nastavku dinamičnog gospodarskog rasta od oko 5 posto, istaknuo je u četvrtak ministar financija Mato Crkvenac, najavljujući da Ministarstvo priprema i neka 'fina podešavanja' u poreznom sustavu prema načelu da oni koji imaju više i više doprinose općoj dobrobiti. Ministarstvo financija, najavio je, pripremit će za desetak dana i dokumente koji će Vladi omogućiti da na široj osnovi izvrši restrukturiranje proračuna. No, riječ je samo o 'podešavanju unutarnje strukture proračuna', budući potrebe za rebalansom nema, kazao je na konferenciji za novinare ministar financija Crkvenac. Predviđena razina prihoda i rashoda neće se mijenjati, već će doći do promjene strukture proračuna uslijed troška zbog suše, većih izdataka Fonda za razvoj i zapošljavanje (zbog rasta zapošljavanja), zatim zbog većih izdataka za reformu u Ministarstvu obrane, većih socijalnim izdataka i sl., ustvrdio je Crkvenac. Najavio je i kako će Ministarstvo u istom razdoblju pripremiti neka 'fina podešavanja' u poreznom sustavu. Riječ je o korekcijama prema načelu da oni koji imaju više i više doprinose općoj dobrobiti, odnosno da teret za bogatije bude veći nego sada. Na novinarski upit da li se radi o uvođenju nekog novog poreza, primjerice svojevrsnog 'poreza na bogate' ili pak o promjenama u postojećim poreznim stopama, Crkvenac je rekao kako se 'ne priprema bilo koji novi zahvat u poreznom sustavu'. Iako podizanje poreznih stopa ili nove poreze ne treba isključiti u dužem razdoblju, trenutno se priprema samo učinkovitije oporezivanje na temelju postojećih poreza, odnosno smanjivanje evazije u nizu djelatnosti, poput trenutno aktualnog turizma, rekao je ministar financija. Dodao je kako će u idućih desetak dana biti dovršena i radna verzija državnog proračuna za iduću godinu. Državni proračun, pa i ukupna ekonomska politika temeljit će se na nastavku dinamičnog gospodarskog rasta (od oko 5 posto), niske stope inflacije na razini europskog prosjeka (od 1,5 posto) te padu nezaposlenosti - početkom 2004. Crkvenac očekuje manje od 300 tisuća nezaposlenih. Također, dok su prijašnjih, pa i ove godine, tekući rashodi u prosjeku bili za 4 milijarde kuna veći od tekućih prihoda, proračunom za iduću godinu želi se postići da se tekući rashodi financiraju tekućim prihodima. Kao jedina područja koja će u narednim godinama zahtijevati osobitu pozornosti i brigu ekonomske politike Crkvenac je izdvojio platnu bilancu, zaduživanje i deficit. Rekao je kako ukupna ekonomska politika mora zaustaviti povećanje javnog duga, koji je sada na razini od oko 51 posto BDP-a, a koji u dužem razdoblju ne bi smio biti veći od 52 do 55 posto. Iako projekcije proračuna za iduću godinu nisu gotove, plan je da se deficit opće države kreće oko 3,8 posto, a središnje države na oko 2 posto, rekao je ministar financija, dodajući kako ukupni proračun ne bi smio rasti po stopi većoj od stope rasta BDP-a. OD 1. RUJNA DO KRAJA GODINE NOVI NAČIN FINANCIRANJA VATROGASTVA Od 1. rujna do 31. prosinca ove godine javne vatrogasne postrojbe u Hrvatskoj financirat će se dijelom i iz državnog proračuna, točnije putem fonda za izravnanja Ministarstva financija, a za tu je svrhu predviđeno 237 milijuna kuna, najavio je u četvrtak ministar financija Mato Crkvenac. Tako u financiranju javnih vatrogasnih postrojbi jedinice lokalne uprave i samouprave neće više biti prepuštene same sebi, već će sredstva povlačiti iz državnog proračuna, odnosno Fonda, kazao je Crkvenac. Kako bi se premostila razlika između sredstava koja za financiranje vatrogasaca izdvajaju jedinice lokalne uprave i samouprave te stvarnih troškova, pojasnila je pomoćnica ministra zadužena za pripremu proračuna Zorica Lučić, iz prihoda od poreza na dohodak izdvajat će se 1 posto ili ukupno oko 237 milijuna kuna u ta četiri mjeseca. GOSPODARSKI POJAS NACIONALNI HRVATSKI INTERES Potpredsjednik Vlade Ante Simonić izjavio je u četvrtak da je gospodarski pojas jedno od strateški važnih pitanja za Hrvatsku jer ona nije samo primorska, već i pomorska zemlja i mora štititi svoje nacionalne interese. "Hrvatska godišnje zbog postojećeg stanja na moru gubi nekoliko stotina milijuna eura u području ribarstva", kazao je Simonić novinarima komentirajući aktualna negodovanja slovenske javnosti zbog hrvatske najave proglašenja gospodarskog pojasa. Napomenuo je da se mogu javiti i drugi problemi zbog nemogućnosti kvalitetnog kontroliranja granica ili čuvanja i zaštite ekoloških principa: od tankera koji plove Jadranom do novih aktivnosti vezanih uz eventualno puštanje u promet ili ulazak u cijeli aranžman "Družba Adria". Rješavanje pitanja gospodarskog pojasa jedno je od otvorenih pitanja koje Hrvatska mora riješiti tako da zaštiti svoje interese. "Jasno je da to treba učiniti na način koji neće dovesti u pitanje dobrosusjedske odnose, ali uvijek valja promišljati koji je tu naš interes", istaknuo je. RAČAN O LENCU, POŽARIMA I PRODAJI HP VIS Vlada je spremna pomoći brodogradilištu "Viktor Lenac" ako vlasnici i kreditori ispune obećanje o osiguranju novca, a ako to ne uspiju ostvariti, stečaj "Lenca" je neminovan, izjavio je u četvrtak hrvatski premijer Ivica Račan na Biševu. Kako je izvijestio Hrvatski radio, Račan je s Brača, gdje provodi godišnji odmor, danas posjetio Vis i otok Biševo, na kojemu je u nedavnom požaru izgorjelo 80 posto površine. Na novinarsko pitanje hoće li Vlada do petka dati jamstva za isplatu plaća radnicima "Lenca", kako je navodno obećano, Račan je odgovorio da će to ovisiti o spremnosti vlasnika i banaka kreditora da pomognu tom brodogradilištu. "Vlada nije krava muzara. Spremna je pomoći samo u onoj mjeri u kojoj su u spašavanju 'Lenca' i njegovi vlasnici i banke kreditori spremni podmetnuti leđa. Ako se vlasnici nastave ponašati kao do sada i ako ne bude realizirano obećanje o novcu koji će dati za izlazak 'Lenca' iz krize, stečaj je neminovan", rekao je Račan. Upitan je li bilo moguće spriječiti katastrofalne posljedice požara koji u posljednje vrijeme haraju priobaljem, Račan je kazao kako su i općine i županije, kao i država, trebale više napraviti. "Najveći je problem dizanje protupožarne kulture ljudi tako da budu svjesni da zbog svog nemara i neodgovornosti mogu prouzročiti veliku katastrofu", rekao je Račan, zalažući se za sadnju maslina i vinograda, umjesto borova. Dodao je kako se nada da će lokalne vlasti pripremiti dobre programe za prevenciju požara, koje bi onda podržala i država. Zamoljen da komentira pokušaj prodaje hotelskog poduzeća "Vis" bivšem udbašu Vinku Sindičiću koji je zbog pokušaja atentata na hrvatskog emigranta Nikolu Štedula u Velikoj Britaniji odležao dugogodišnju zatvorsku kaznu, Račan je kazao kako se "nada i želi vjerovati da je skandalozna prodaja hotela iza nas, da se neće dogoditi". Pozdravio je reakciju glavnoga državnog odvjetnika Mladena Bajića, koji je najavio istragu o podrijetlu novca kojim je Sindičić pokušao kupiti tu turističku tvrtku. "Vjerujem da je ta priča ad acta", dodao je. Račan je novinare izvijestio i da je račun Slobodne Dalmacije deblokiran, najavljujući privatizaciju toga dnevnog lista, te naglasio da će se "natječajem spriječiti neke koji bi htjeli medijski monopol". JURČIĆ: RAZMATRA SE MOGUĆNOST KUPNJE LENCA ZA KUNU Ako vlasnici i banke kreditori "Viktora Lenca" ne odluče do ponedjeljka, 11. kolovoza, hoće li dati novce po tzv. "mini sporazumu" za organizaciju poslovanja tog riječkog brodogradilišta, ministar gospodarstva Ljubo Jurčić kazao je u četvrtak da bi mogao predložiti na prvoj sjednici Vlade nakon ljetne stanke da država preuzme "Lenac" za jednu kunu. Ova mogućnost kupnje Lenca za jednu kunu razmatrat će se ako vlasnici brodogradilišta, dioničari i financijeri ne pristanu financijski sudjelovati u "mini sporazumu", kazao je ministar Jurčić u telefonskom razgovoru za Hinu. Jurčić pritom ističe kako su za poslovanje privatnog brodogradilišta odgovorni njegovi vlasnici, pa nije korektno da sada netko za situaciju u Lencu proziva Vladu koja stalno nudi rješenja, dok vlasnici i financijeri nisu ništa ponudili. Moguće rješenje problema Lenca Jurčić vidi u preuzimanju brodogradilišta od strane države, koja je i najveći vjerovnik, ukazujući pritom na velike troškove koji bi se pojavili u slučaju stečaja. Imajući u vidu izloženost države u brodogradilištu od ukupno 66 milijuna dolara jamstava i kredita, a budući je "Lenac" poslovno nesposoban zbog 23,5 milijuna dolara nepodmirenih obveza i jer je gubitak društva veći od njegova kapitala, najbolje i najjeftinije rješenje bi bilo da država preuzme za jednu kunu 75 posto plus jednu dionicu te tvrtke, uz preuzimanje svih obveza prema dobavljačima. Na taj bi se način minimalizirali društveni troškovi stečaja tog brodogradilišta, smatra Jurčić. Cijena stečaja bi mogla biti negdje oko 100 milijuna američkih dolara, kazao je Jurčić, napomenuvši i kako u stečaju dobavljači ne bi mogli naplatiti 23,5 milijuna dolara svojih potraživanja, od čega su čak 20 milijuna dolara potraživanja domaćih dobavljača, a i odmah bi na naplatu došlo 66 milijuna dolara jamstava i kredita. Jurčić je kazao da 11. kolovoza ističe rok koji su dali financijerima i vlasnicima da se odluče hoće li sudjelovati u "mini sporazumu" teškom osam milijuna dolara. U njemu bi država sudjelovala s tri milijuna dolara, dok bi ostatak dale banke kreditori i vlasnik, a ta novčana sredstva iskoristila bi se za organiziranje poslovanja i premošćivanja razdoblje do listopada, kada bi na snagu trebao stupiti glavni sporazum težak 28,7 milijuna dolara o financijskom restrukturiranju "Viktora Lenca". Većinski vlasnik brodogradilišta Giancarlo Zacchello, koji bi u "mini sporazumu" trebao sudjelovati s oko 1,7 milijuna dolara, uvjetuje davanje tog novca garancijom države da neće pokrenuti stečaj u tom brodogradilištu, u kojem je država najveći vjerovnik. Vlasnici državu pokušavaju staviti pred gotov čin i krive Vladu za situaciju u "Lencu", koji je privatno brodogradilište, kazao je Jurčić, ustvrdivši da nije korektno da netko sada uvjetuje vladine odluke, jer je zadatak vlasnika da organizira poslovanje brodogradilišta. Država nudi rješenja za situaciju u brodogradilištu, dok vlasnici i financijeri nisu ništa ponudili, ističe Jurčić. ZAKON O TELEKOMUNIKACIJAMA U PRIMJENI I PRIJE STUPANJA NA SNAGU Zakon o telekomunikcijama primjenjuje se već tjedan dana iako je tek u četvrtak stupio na snagu, a razlog tomu je previd u postupku njegova donošenja. Zakon o telekomunikacijama objavljen je u Narodnim novinama 30. srpnja, no zanimljivo je da prema završnoj odredbi stupa na snagu osmog dana nakon objave, odnosno danas, a po istoj odredbi primjenjuje se od 1. kolovoza. Istodobno je objavljen i Zakon o elektroničkim medijima. I on stupa na snagu osmog dana nakon objave, ali se primjenjuje od 1. rujna. Ta dva zakona zamjenjuju dosadašnji zakon o telekomunikacijama i njihova je primjena po dogovoru između Ministarstva prometa i veza i Ministarstva kulture, koji su zaduženi za njihovu provedbu, trebala početi istodobno, ali nije. Zamoljena za objašnjenje razlike u datumu stupanja na snagu zakona i njegove ranije primijene, glasnogovornica Ministarstva prometa, pomorstva i veza Marina Halužan rekla je samo da objava zakona nije u nadležnosti Ministarstva. Predstojnik Vladinog Ureda za zakonodavstvo Boris Šprema kazao je da se ne radi o pogrešci u datumima prilikom objave, iako se nije smjelo dogoditi da se zakon primjenjuje prije nego li stupi na snagu. Objasnio je da se iz Ureda za zakonodavstvo na objavu šalju zakoni onako kako ih za objavu pripreme u saborskom Odboru za zakonodavstvo, a Zakon o telekomunikacijama zaprimili su 25. srpnja. No, da je i tog dana objavljen došlo bi do nedopustive razlike u datumima, samo bi razdoblje primjene zakona prije objave bilo kraće. Pravni stručnjaci slažu se da se to nije smjelo dogoditi. Oni bliži Ustavnom sudu tvrde da je riječ o gruboj povredi zbog koje bi zakon mogao "pasti" na Ustavnom sudu. Stručnjaci bliži Saboru smatraju pak da bi jedina posljedica mogla biti poništenje svih radnji poduzetih na temelju novog Zakona o telekomunikacija u razdoblju od 1. do 7. kolovoza, te da je nakon stupanja na snagu Zakona nesporna i njegova primjena. Neki sumnjičavi mogli bi tražiti vezu te greške s prodajom treće televizijske mreže, ali ako se uistinu radi samo o nenamjernoj grešci, kako tvrde Hinini sugovornici, to ni na koji način ne bi smjelo utjecati na prodaju treće mreže koja se treba obaviti po ranijem Zakonu o telekomunikacijama po kojem je i raspisan javni natječaj. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI ZALIHE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U LIPNJU SMANJENE 4,9 POSTO Zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su na kraju lipnja bile za 4,9 posto manje u odnosu na kraj prethodnog mjeseca te 0,8 manje nego na kraju šestog mjeseca prošle godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Državni je zavod za statistiku objavio i kako je prosječno mjesečno stanje zaliha industrijskih proizvoda pri proizvođačima u 2002. godini iznosilo oko 75 posto prosječne mjesečne prodaje u istoj godini. U LIPNJU AKTIVNO 44,7 POSTO SVIH POSLOVNIH SUBJEKATA U HRVATSKOJ U Hrvatskoj je u lipnju ove godine bilo registrirano 203.065 poslovnih subjekata, od čega je aktivno bilo njih 90.771 ili 44,7 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Razlika između registriranih i aktivnih pravnih osoba najmanja je kod trgovačkih društava, jer se radi o subjektima koji su dobrim dijelom usklađeni prema Zakonu o trgovačkim društvima ili o onima koji su novoosnovani u skladu s tim propisom. Od 77.781 registriranih trgovačkih društava, aktivno je u lipnju bilo nešto više od 65,4 tisuće ili 84,1 posto. No, od 85.311 registriranih poduzeća i zadruga aktivno je bilo njih svega 18,2 posto. Ta se razlika, pojašnjavaju u Zavodu, uglavnom odnosi na subjekte koji nisu podnijeli zahtjev za usklađenje sa spomenutim zakonom pa će nakon okončanja tog postupka biti izbrisani iz registra. Najveći broj aktivnih subjekata u ovoj skupini, njih oko 16 tisuća, postupkom usklađenja prijeći će u status trgovačkog društva. HRVATSKI IZVOZ U PRVOJ POLOVICI GODINE 2,9 MLRD, A UVOZ 6,6 MLRD USD Hrvatska je na inozemna tržišta u prvoj polovici ove godine izvezla roba u vrijednosti od 20,3 milijarde kuna ili 2,9 milijardi američkih dolara, dok je vrijednost uvoza bila više nego dvostruko veća i iznosila je više od 45,1 milijarde kuna ili 6,6 milijardi dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je niskih 44,9 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit na kraju lipnja iznosio 24,8 milijardi kuna ili više od 3,6 milijardi dolara. Hrvatski manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni s inozemstvom u prvoj je polovici ove godine povećan za 38,4 posto u odnosu na prvo prošlogodišnje polugodište te je za 672 milijuna dolara premašio vrijednost izvoza. DALJNJE POVEĆANJE ZAPOSLENOSTI U HRVATSKOJ Zaposlenost u Hrvatskoj i u lipnju je, četvrti mjesec zaredom, zabilježila rast. Broj ukupno zaposlenih u lipnju je porastao za 0,9 posto odnosu na svibanj, tako da je u šestom mjesecu u Hrvatskoj bilo 1.372.608 ukupno zaposlenih, što je za 12.388 osoba više nego u mjesecu prije. Pritom je broj zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u lipnju iznosio 1.061.949 ili 0,7 posto više nego u mjesecu prije, objavio je Državni zavod za statistiku. To znači da je u pravnim osobama u lipnju bilo 7.531 zaposlenih osoba više nego u prethodnom mjesecu. Pritom je najveće povećanje zabilježeno u hotelima i restoranima, za 10,3 posto u odnosu na svibanj, što govori i o utjecaju sezonskih kretanja na zaposlenost. U PRVIH SEDAM MJESECI NA JADRANU 6 POSTO VIŠE TURISTA Na Jadranu je od početka ove godine do kraja srpnja registrirano 4,58 milijuna turista, što je povećanje broja gostiju za 6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok je ostvarenih 23,98 milijuna noćenja za tri posto više nego u prvih sedam mjeseci prošle godine. Samo u srpnju zabilježeno je nešto više od dva milijuna turista, što je povećanje broja gostiju za 5 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. No, ostvarenih 13,44 milijuna srpanjskih noćenja manje je oko 0,6 posto nego u prošlogodišnjem srpnju, podaci su koje je objavila Hrvatska turistička zajednica na temelju pokazatelja prikupljenih iz jadranskih turističkih zajednica. PORAST POPUNJENOSTI KAMPOVA OVE GODINE 5 POSTO U hrvatskim je kampovima, po podacima Kamping udruge Hrvatske (KUH) u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ostvareno 2,6 milijuna noćenja, što je na prošlogodišnjoj razini, no s obzirom na povećanu popunjenost kampova u prvih 20 dana srpnja, koji je uz kolovoz odlučujući za kamp sezonu, u KUH-u se nadaju ovogodišnjem porastu od 3 do 5 posto u odnosu na prošlu godinu. Uz to, osnovno obilježje ovogodišnje sezone za kampove je, po riječima tajnika KUH-a Jerka Sladoljeva, preraspodjela kampista po kupovnoj moći te odlazak dijela njih iz Istre i Kvarnera u Dalmaciju. Sladoljev to pojašnjava povećanim cijenama i do 50 posto u istarskim i kvarnerskim kampovima ove godine, što je dovelo i do toga da Istra bilježi 10 posto manje, a Kvarner 8 posto manje kampista (po podacima za prvih šest mjeseci). Istodobno, povećanje cijena u tim regijama nije pratilo i jednako povećanje kvalitete i sadržaja ponude pa je stoga dio inozemnih kampista, posebno Nijemaca i Poljaka, koji zbog recesije u svojim zemljama ove godine dolaze manje ili pak biraju jeftinija odredišta, više biralo kampove u Dalmaciji. Ti su kampovi, kaže Sladoljev, ove godine pak podigli cijene za prosječnih 12 posto, a za toliki je postotak i povećan broj kampista u njima u odnosu na lanjskih šest mjeseci. Iako su ulaganja u dalmatinske kampove ove godine bila minimalna ili čak, kako kaže Sladoljev, u odnosu na Istru nikakva, trend porasta gostiju nastavljen je i u srpnju, a očekuje se i u kolovozu. KUH broji 87 članica-kampova, što čini oko 90 posto hrvatskih kapaciteta u tom segmentu. Prošle je godine u kampovima bilo 1,7 milijuna turista koji su ostvarili 12 milijuna noćenja. D&B: REJTING HRVATSKE ZA KOLOVOZ I DALJE NEPROMIJENJEN Profil rizičnosti Hrvatske za kolovoz karakteriziran je pozitivnim razvojem na domaćem području, no i pogoršanjem bilance vanjsko- trgovinske razmjene i povećanjem vanjskog duga, pa će usporavanje rasta inozemnog duga biti ključ Hrvatske u izbjegavanju pritiska na pogoršanje kreditnog rejtinga. Stoji to u najnovijem izvješću svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet (D&B), koje prenosi zagrebačka tvrtka BonLine, a u kojem ocjena hrvatskog kreditnog rejtinga za kolovoz ostaje DB4d. Među pozitivne pokazatelje na domaćem području u izvješću se izdvajaju rast BDP-a od 4,9 posto u prvom tromjesečju ove godine, potaknut 4,9 postotnim povećanjem domaće potrošnje te 15,1 posto većim kapitalnim ulaganjima. No, visoka domaća potrošnja potaknula je povećanje uvoza po dvostruko većoj stopi od izvoza (u prvih pet mjeseci rast izvoza bio je 5,1 posto, a uvoza 13,9 posto), što je pak uzrokovalo povećanje vanjskotrgovinskog deficita za čak 21,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani. To je ujedno i glavni razlog zbog čega se analitičari D&B-a nisu odlučili na povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske, iako bi 'domaći' pokazatelji to omogućili, stoji u izvješću za kolovoz. Dodaje se i kako situaciju dodatno pogoršava činjenica da je domaća potražnja potaknula i kreditni 'boom'. Tako analitičari D&B-a ističu 'zabrinjavajući podatak' o rastu inozemnih zaduženja hrvatskih banaka u travnju ove godine u odnosu na isti mjesec lani za čak 84,5 posto. Kako je najveći dio tih zaduženja konvertirano u domaću valutu, otvara se pitanje izloženosti bankarskog sustava promjenama u tečaju kune. Slabljenje hrvatske valute, naime, moglo bi dovesti od povećanja vrijednosti inozemnog duga i ugroziti domaće bankarstvo, kao i pogoršati kreditni rejting. Uzme li se u obzir činjenica da ukupni vanjski dug Hrvatske sada iznosi oko 70 posto BDP-a, naglašava se u izvješću D&B-a, daljnje zaduživanje u inozemstvu moglo bi otežati buduće podmirivanje obveza te ugroziti povjerenje potencijalnih investitora. Ipak, pozitivnim se ocjenjuju napori središnje banke da uspori kreditnu ekspanziju, koji su već dali rezultata. Naime, rast kredita na godišnjoj razini u svibnju je usporen na 24,9 posto, s 26,3 posto koliko je iznosio u travnju. Ocjena kreditnog rejtinga Hrvatske "DB4d" označava zemlje umjerenog rizika, u kojima ipak postoji značajan rizik za povrat uloženih sredstava. Na ljestvici 25 tranzicijskih zemlja za koje se ocjenjuje kreditni rejting Hrvatska je na 10. mjestu. Čelo D&B-ove ljestvice, sa najboljim kreditnim rejtingom - DB2c zauzela je Slovenija, a na drugom je mjestu s ocjenom DB2d Mađarska. Taj ih rejting ocjenjuje kao zemlje niskog rizika za ulagače. Začelje ljestvice sa ocjenom DB6d, također mjesecima, zadržavaju Srbija i Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Uzbekistan, Turkmenistan, Tadžikistan, Gruzija, Bjelorusija i Albanija. Ta ocjena znači da je riječ o zemljama u kojima postoji vrlo visok rizik da se ulagačima njihova investicija neće isplatiti. U PRVOJ POLOVICI OVE GODINE OSNOVANO 4.591 POSLOVNIH SUBJEKATA U Hrvatskoj je u prvih šest mjeseci ove godine osnovano ukupno 4.591 novih poslovnih subjekata, iz Registra poslovnih subjekata izbrisano je istodobno njih 1.883, a 1.025 subjekata provelo je usklađivanje prema Zakonu o trgovačkim društvima. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, udio trgovačkih društava u broju poslovnih subjekata osnovanih u prvoj polovici ove godine iznosi približno dvije trećine ili 3.096. 3. TVRTKE ŠTRAJKAŠKI ODBOR I UPRAVA "VIKTORA LENCA" POSTIGLI SPORAZUM Štrajkaški odbor brodogradilišta "Viktor Lenac" prihvatio je u srijedu sporazum s Upravom po kojemu će do 12. kolovoza radnicima biti isplaćeno neto 3000 kuna, a do 1. rujna još 3000 kuna, pa je danas u 12 sati štrajk stavljen u mirovanje i radnici su počeli raditi, izvijestili su sinidikati. Predsjednik Štrajkaškog odbora (ŠO) i povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske (SMH) Damir Bačinović rekao je da se u rujnu očekuje normalizacija stanja u brodogradilištu. Ako prvi dio novca ne bude isplaćen do 12. kolovoza, u srijedu, 13. kolovoza, štrajk će se nastaviti, rekao je. Ukupan iznos za isplatu oko milijun eura osigurat će većinski vlasnik Giancarlo Zacchello uz uvjet da Vlada "oslobodi" već odobrena jamstva za ugovorene poslove. Predsjednik SMH Ivo Marjanović rekao je da je sporazum postignut u dobroj vjeri, a predsjednik SSSH Davor Jurić primijetio je da "štrajk nije prekinut danas, sutra bi za brodogradilište bilo kasno." Dodao je da "svi misle da bi država trebala otkupiti brodogradilište za jednu kunu, ali se boje to reći." Ponovio je da je stečaj najgora mogućnost" te da ga "nitko ne bi mogao provesti tako da brodogradilište opstane." Zamjenik direktora Ognjen Antunac rekao je da će odmah početi radovi ne remontu dvaju brodova koji uskoro trebaju biti isporučeni te da će s godišnjih odmora biti pozvan dio radnika. Prenio je riječi Zacchella koji je kazao da "ova tvrtka ima još dva dana vremena" te da je "nakon toga jedino moguć stečaj." Na pitanje novinara kako će u skladu sa zakonom Zacchello uplatiti oko milijun eura za plaće, posebice jer je račun poduzeća blokiran, Antunac je odgovorio da će isplata biti legalna, ali da u taj iznos nisu uračunati porezi i doprinosi. Novinare je zanimalo kako će se brodogradilište restrukturirati i nastaviti program razvoja kada će ulaganje od 28,7 milijuna dolara, koje bi vlasnici, banke- kreditori i Vlada trebali osigurati do listopada, biti tek nešto veće od oko 23 milijuna dolara dugova brodogradilišta. Antunac je kazao da je riječ o poslovnom modelu koji su verificirale banke i koji je ostvariv uz uvjet da poduzeće ima tržište i ugovorene poslove. Dodao je da je brodogradilište "Viktor Lenac" državi dalo više negoli je od nje dobilo te da "Uprava ne može ništa protiv toga što radnici žele da poduzeće postane državno jer tamo plaće ne ovise o rezultatima poslovanja." U "ULJANIKU" IZVRŠENA PRIMOPREDAJA BRODA "GRANDE ROMA" Potpisivanjem primopredajnih dokumenata i svečanošću izmjene zastave u četvrtak je u pulskom brodogradilištu Uljaniku izvršena primopredaja broda "Grande Roma", namijenjenog prijevozu automobila, tzv. "car carriera", koji su pulski brodograditelji izgradili za talijansku brodarsku kompaniju Grupo Grimaldi. Kobilica broda, namijenjenoga prijevozu 5400 automobila, na navoz je položena u studenome 2002., a brod je porinut koncem travnja ove godine. Brod "Grande Roma" drugi je iz serije tzv. produženih brodova izgrađenih u Uljaniku, te već šesti isporučeni brod iste namjene za renomiranoga talijanskog brodara. Osim već isporučenih brodova, Grupo Grimaldi naručio je u Uljaniku još četiri broda, što je, po Markulinčićevim riječima, najbolja referencija pulskom brodogradilištu na svjetskom tržištu. Uljanik, prema stanju knjiga narudžbi svjetskih brodogradilišta, trenutačno pokriva otprilike osam posto tržišta tzv. "car carrier" brodova. SKUPŠTINA VARAŽDINSKE BURZE: PROMJENA IMENA U HRVATSKA BURZA Dioničari Varaždinske burze u ponedjeljak su na Glavnoj skupštini, među ostalim, jednoglasno podržali promjenu dijela statuta te burze koji se odnosi na promjenu imena u 'Hrvatska burza' d.d. Ova odluka na snagu će stupiti 'nakon pribavljanja suglasnosti nadležnih tijela', izvijestili su s Varaždinske burze. Na ishod glasovanja dioničara Varaždinske burze, koji su pretežito ujedno i dioničari Zagrebačke burze, gledamo kao na potporu prijedlogu novom nazivu zajedničke burze, izjavila je tom prigodom predsjednica Uprave Varaždinske burze Melita Marčeta Racanović. Dodala je kako u jednoglasnoj potpori vidi podršku dogovorima između dviju burzi, koji bi trebali rezultirati njihovim povezivanjem na ravnopravnoj osnovi. RADNICI JADRANTEKSTILA U STEČAJU IPAK DO SVOJIH POTRAŽIVANJA Nakon nagodbe između Zagrebačke banke i bivših radnika Jadrantekstila u stečaju, potvrđene početkom ovog tjedna na Trgovačkom sudu u Splitu, napokon je omogućeno namirenje vjerovničkih potraživanja do trećeg isplatnog reda. Sporazumom je predviđeno da Zagrebačka banka, kao najveći vjerovnik koja potražuje oko 60 milijuna kuna, izda brisovno očitovanje, odnosno, da se odriče hipoteke nad robnom kućom Prima 3 i svih potraživanja osporenih u stečajnom postupku. S druge strane 560 bivših radnika povlači sve tužbe koje su kao mali dioničari Jadrantekstila podigli protiv Zagrebačke banke. Vjerovnici, bivši radnici, Zagrebačka i Dubrovačka banka, Tisak i Koteks, tako će moći podijeliti 47,3 milijuna kuna uprihođenih prodajom dviju robnih kuća - Prime Stande i Prime Grad, potvrdio je stečajni upravitelj Ante Vuković. Time je omogućeno i da se oko 40 tisuća eura mjesečno od najma Robne kuće Prima 3, koja je u zakupu tvrtke Euroshop - Pitarello, od sada umjesto na račun Zagrebačke banke, slijeva na račun Jadrantekstila u stečaju, odnosno u stečajnu masu. Od toga će se u nastavku stečajnog postupka moći namiriti potraživanja iz trećeg isplatnog reda, ako Odbor vjerovnika i Stečajno vijeće Trgovačkog suda odluče da robna kuća Prima 3 ostane u sastavu preustrojenog trgovačkog društva. Riječ je o potraživanjima od oko 5 milijuna eura. Drugi je scenarij, doznaje se od stečajnog upravitelja, da se najatraktivnija i najnovija Jadrantekstilova robna kuća, čija je vrijednost procijenjena na 6 milijuna eura, proda i da se tako namire preostala potraživanja. O tome će se odlučivati tek na jesen. Jadrantekstil, nekad najveće trgovačko poduzeće u Dalmaciji, u rujnu 1999. godine otišlo je u stečaj kao dio Globus grupe Miroslava Kutle. Protiv njega su radnici još 1996. godine podigli sudske tužbe zbog podizanja zajmova za druge tvrtke u njegovu vlasništvu na račun Jadrantekstila. Tri godine kasnije nad Jadrantekstilom je proglašen stečaj jer su Zagrebačka banka i Dubrovačka banka tražile namirenje dugova zagrebačke Dione kojoj je Jadrantekstil bio jamac. Zagrebačka banka u međuvremenu je upisala hipoteke na Jadrantekstilove robne kuće. Tada je 560 radnika ostalo bez posla, no, organizirali su se te prosvjedima i zauzimanjem robnih kuća, podizanjem tužbi pokušavali doći do pravde i dokazati da je cijeli posao izveden protuzakonito. VRUĆINE SMANJILE PROIZVODNJU STRUJE IZ KRŠKOG Zbog dugotrajnih vrućina i suše, te smanjenog protoka rijeke Save, nuklearna elektrana Krško u dva je mjeseca nakon redovnog remonta, kad je ponovno uključena u sustav HEP-a, proizvela 250.000 megavatsati električne energije manje od plana. Kako navodi uprava nuklearke a prenose slovenski mediji, nakon svibanjskog remonta, nuklearka djeluje s kapacitetom iskoristivosti od 70 do 90 posto. Razlog je osjetno niži vodostaj rijeke Save čija se voda koristi za hlađenje turbina. Protok Save kod Krškoga iznosi ovih dana samo 50- ak kubičnih metara u sekundi. 4. MEĐUNARODNA SURADNJA MMF DOVRŠIO PRVI PREGLED STAND-BY ARANŽMANA S HRVATSKOM Zahvaljujući višegodišnjoj fiskalnoj konsolidaciji, kao i napretku strukturnih reformi, Hrvatska je učinila značaja napredak u jačanju gospodarskog rasta te postizanju stabilnosti cijena, uz istodobni nastavak rasta deviznih rezervi. Stoji to u ocjeni koju je nakon prvog pregleda 14-mjesečnog stand by aranžmana s Hrvatskom, vrijednog oko 147 milijuna američkih dolara, objavio Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) na svojim web stranicama. I dok se tom izvješću odnos javnog duga prema BDP-u ocjenjuje prihvatljivim, ističe se kako je pred Hrvatskom novi izazov, izazvan snažnom ekspanzijom kreditiranja stanovništva koje je pak potaknulo rast uvoza. Tako nastalo pogoršanje na tekućem računu platne bilance financirano je inozemnim zaduživanjem, a to je pak dovelo do povećanja udjela vanjskog duga u BDP-u. Prioritet hrvatskih vlasti stoga bi trebalo što prije postati reduciranje vanjske neravnoteže. Kao jedna od mjera preporuča se, kada god je to moguće, zaduživanje na domaćem tržištu, što bi osim razvojem hrvatskog tržišta kapitala, rezultiralo i popuštanja aprecijacijskih pritisaka na kunu, kao i apsorbiranjem prevelike likvidnosti. MMF ocjenjuje kako je monetarna vlast uspjela usporiti kreditnu ekspanziju administrativnim ograničenjima. Dok se te mjere ne promijene bit će nužno pažljivo pratiti tekući račun platne bilance te u slučajevima kada je to potrebno umjesto sada važećih mjera upotrijebiti tradicionalnije monetarne mjere, kaže se u izvješću MMF-a. Ritam reformi značajno je ubrzan donošenjem novih zakona ili njihovim izmjenama - o radu, stečaju, proračunu, trgovačkim društvima, deviznom poslovanju, a hrvatska bi se vlada sada trebala usredotočiti na restrukturiranje javnih poduzeća te privatizaciju. Također, treba se nastaviti i s promjenama koje pred Hrvatskom predstoje u procesu približavanja Europskoj uniji, zaključuje se u prvoj ocjeni stand by aranžmana. SLOVENIJA SPREMNA NA UVOĐENJE SCHENGENSKOG REŽIMA 2006. GODINE Slovenija će biti spremna za uvođenje schengenskog režima na granici s Hrvatskom 2006. godine, izjavio je slovenski ministar za europske poslove Janez Potočnik u razgovoru za slovensku televiziju u okviru emisije "Aktualno" posvećene spomenutoj temi. Potočnik je pojasnio da od svibnja 2004. godine, kad će Slovenija s ostalim državama srednje i istočne Europe postati članica EU-a, Slovenci na granicama s Italijom, Austrijom i Mađarskom više neće imati carinsku kontrolu roba, ali će i dalje biti podložni policijskoj kontroli. Taj će režim vrijediti sve dok Slovenija ne postane članica schengenskog sporazuma, što se očekuje 2006, a nakon toga kontrola identiteta na tim granicama bit će samo povremena, u okviru programa borbe protiv kriminala i ilegalnih migracija. Potočnik je dodao da je uvođenje schengenske kontrole na vanjskoj granici EU s Hrvatskom ovisno i od postupaka Mađarske koja se također mora pripremiti na usvajanje schengenskih standarda. ITALIJA: BALKAN ĆE BITI PROSTOR SLOBODNE RAZMJENE DO KONCA 2004. Tijekom talijanskog šestomjesečnog predsjedanja Europskom unijom djelovat će se na postizanju sporazuma o stvaranju prostora slobodne trgovinske razmjene na području jugoistočne Europe do konca 2004., priopćeno je u srijedu iz ureda talijanskog predsjedništva EU. "Spremni smo organizirati susret ministara vanjske trgovine zapadnog Balkana u Italiji uz sudjelovanje Europske komisije", izjavio je danas zamjenik ministra proizvodnih aktivnosti sa zaduženjem za vanjsku trgovinu Adolfo Urso. POTPISAN PROTOKOL O REGIONALNOJ SURADNJI U RIBARSTVU U sklopu programa Festivala mora, koji se ovih dana održava u Rovinju, u ponedjeljak je u rovinjskom Centru za povijesna istraživanja potpisan Protokol o suradnji između regionalnih pročelnika za ribolov Istarske i Primorsko-goranske županije, te talijanskih regija Emilia Romagna, Veneto i Friuli Venezia Giulia. Potpisivanjem Protokola otvoreni su uvjeti za realizaciju prekograničnih i interregionalnih projekata u ribarstvu na području sjevernog Jadrana koji se naslanjaju na program Europske unije Interreg III. B Cadses. Riječ je o projektu FishLog u sklopu kojega će se, uz financijsku potporu EU-a, izgraditi veletržnice ribom u Puli i Rijeci, te o projektu Conect koji će omogućiti povezivanje tih veletržnica s ribarskom infrastrukturom u zemljama EU-a. 5. POSEBAN PRILOG PROGRAM POVEĆANJA PROIZVODNJE I POTROŠNJE RIBA U HRVATSKOJ Hrvatsko ribarstvo trenutno karakteriziraju nedostatna proizvodnja, ali i potrošnja ribe dvostruko niža od svjetskog prosjeka, no organizacijom tržišta, prateće logistike i infrastrukture ribarstvo bi moglo postati važan gospodarski sektor s pozitivnim učincima u gospodarskom, socijalnom i ekološkom smislu. Stoji to u Nacionalnom programu proizvodnje i potrošnje ribe u Hrvatskoj, kojeg je Vlada nedavno utvrdila ja i poslala Saboru na razmatranje. Program je izradilo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva (MPŠ), i to na temelju Strategije razvoja poljoprivrede i ribarstva. Kao rok provedbe Programa MPŠ predviđa pet godina, a financijska sredstva 'namaknula' bi se iz državnog ili lokalnih proračuna, kreditima, poduzetničkim kapitalom, iz fondova EU i donacija. Hrvatska trenutno proizvodi oko 35 tisuća tona robe i školjkaša, dok domaće tržište, uključujući i industriju prerade, ima potrebe za najmanje 65 tisuća tona, što je količina koju Hrvatska posve može zadovoljiti obzirom na prirodne potencijale, stoji u Polaznim osnovama Programa. Po potrošnji ribe Hrvatska je pri dnu svjetske ljestvice - hrvatski prosjek iznosi svega 8 kilograma po stanovniku, a svjetski oko 16 kilograma po stanovniku. Za dostizanje tog prosjeka Programom se uz povećanje proizvodnje predviđa i pojeftinjenje ribe i ribljih proizvoda smanjivanjem broja posrednika između proizvođača i trgovca, manjim transportnim troškovima i sl. Program se temelji na šest područja djelovanja - izgradnji ribolovne flote, izgradnji ili dovršetku 20-ak ribarskih luka i pristaništa, održivom razvitku akvakulture, organiziranju sustava prometovanja i trgovanja robom, obrazovanja ljudskog potencijala u ribarstvu te afirmaciji ribarskog zadrugarstva. Najobimniji i najskuplji dio Programa je plan izgradnje 30 plovila, čime bi se, uz adaptaciju i modernizaciju postojeće ribolovne flote omogućilo povećanje ulova na oko 50 tisuća tona ili 10 tisuća tona više nego danas. Cijena ispunjenja tog cilja je 45 milijuna eura, od čega bi se iz državnog proračuna osiguralo 10 milijuna uz dodatnih 31,5 milijuna eura državnih jamstava. Organizacija tržišta temeljila bi se na izgradnji infrastrukture, uz što je usko vezan projekt gradnje autocesta, kao i na izgradnji 20-ak ribarskih luka. Ipak, možda naznačajniji dio sređivanja stanja na tržištu jest plan organizacije mjesta za prikupljanje i prodaju ribe (npr. u luci ili pristaništu), stanica za prodaju riba na veliko u 20-ak primorskih gradova te aukcijske prodaje na desetak veletržnica u gradovima na obali te Zagrebu i Osijeku. U MPŠ-u očekuju da bi se provedba ovog programa, osim povećanja proizvodnje i potrošnje ribe, osiguralo i preveniranje sive ekonomije u ribarstvu, poboljšali uvjeti života i rada ribara (npr. otvaranjem novih radnih mjesta), povećala atraktivnost i sigurnost ulaganja u taj sektor te obogatila turistička ponuda. U širem smislu, očekuju u MPŠ-u, to bi se odrazilo na povećanje izvoza i ukupnu deviznu bilancu države, smanjivanje nezaposlenosti i oživljavanje prateće industrije, ali i smanjenje depopulacije hrvatskih otoka.