DNEVNI PREGLED, ČETVRTAK, 07. 08. 2003.

ZAGREB, 7. kolovoza (Hina) - Hrvatska ======== Večer/Maribor - Talijansko-hrvatski dogovor o gospodarskom pojasu Navodno su talijanska i hrvatska diplomacija već napisale nacrt bilateralnog sporazuma koji bi trebale potpisati još prije kraja godine, dakle još za talijanskog predsjedavanja EU-om, javlja dopisnik mariborske Večeri iz Rima. Kako je dopisnik neslužbeno saznao, prema tom bi sporazumu "talijanski i hrvatski ribari djelovali po načelu reciprociteta", što bi moglo značiti da će "Talijani loviti u istarskim, kvarnerskim i dalmatinskim vodama jednako koliko Hrvati uz talijansku obalu", piše list i nagađa da je gospodarski pojas "blagoslovio" i EU, iako nije jasno je li to učinio Berlusconi ili predsjednik Europske komisije Romano Prodi "koji je za nedavnog posjeta Zagrebu obećao izvanredno povoljne europske poteze". List pretpostavlja da je "Italija u pregovorima s hrvatskom diplomacijom obećala Zagrebu političku potporu u nastojanjima da Hrvatska uđe u sljedeći krug širenja" i nagađa što da će Hrvatska zauzvrat ponuditi "svoje more talijanskim ribarima". List ističe da Farnesina poriče da je u sklopu toga bilo govora o "vraćanju optantske imovine u Istri" te zaključuje da će Italija, ako se "s Hrvatima dogovori o isplati 'u naturi', dakle s praznim istarskim selima, 'slovenski novac' možda potrošiti za njihovu obnovu a zatim ih dati na raspolaganje tražiteljima iz redova talijanskih izbjeglica i optanata". Večernje novosti/Beograd - Zategnuti odnosi Zagreba i Ljubljane O ponovno zategnutim odnosima Zagreba i Ljubljane, nakon najave Hrvatske o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa (EEZ), pišu u četvrtak beogradske "Večernje novosti". List drži da najava proglašenja EEZ-a dosad najozbiljnije prijeti da kontakte Zagreba i Ljubljane svede "na diplomatski neophodne, ili ih čak privremeno potpuno ohladi". "Zacrtavanjem privredne zone Slovenija bi ostala bez izlaza na more, a njeni ribari izgubili svaku mogućnost lova u međunarodnim vodama", piše list. Zagreb je, objašnjavaju "Novosti", plan objasnio "ekološkom zaštitom i pitanjima nadzora i sigurnosti na pučini", a Slovenija je "optužila Hrvatsku da je namjera o uspostavljanju pojasa u stvari svojevrsni manevar Zagreba, čiji je cilj prvenstveno politički i privredni, a ne ekološki interes. U oštroj reakciji slovensko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je da će ta odluka potpuno srušiti sporazum na razini vlada o državnoj granici", navode "Novosti" i napominju da se kao moguće protumjere spominju "sve zaoštrenije kontrole na budućoj južnoj granici Europske unije, poseban tretman za tranzitni promet prema zapadu Starog kontinenta i selektivniji pristup u ekonomskim odnosima s Hrvatskom". List izdvaja i ocjenu slovenskih analitičara koji potez Zagreba vide "i kao svojevrstan pritisak na Europsku uniju. Privrednom zonom duž Jadrana Hrvatska, naime, manifestira svoje duboko nezadovoljstvo sve oštrijim uvjetovanjima Bruxellesa njenom približavanju najutjecajnijoj političko-ekonomskoj asocijaciji Starog kontinenta. Postavljanje tampon pojasa, kako su ga nazvali u Sloveniji, značilo bi također obvezu za EU, odnosno države njene članice, da prava na ribarenje u tom dijelu mora reguliraju posebnim bilateralnim sporazumima sa Hrvatskom", pišu "Večernje novosti". Regija/Europa ============= Dnevnik/Novi Sad - Problem granica Srbije Novosadski "Dnevnik" piše o problemima s kojima se susreće Srbija i Crna Gora prilikom određivanja granice sa susjednim zemlja nastalima nakon raspada Jugoslavije. "Granice među republikama bivše SFRJ nikada do kraja nisu bile definirane, bile su 'formalne', što se odmah nakon 'fajrunta' pokazalo kao težak problem", piše list. Uz Prevlaku, "o kojoj su se lani konačno uspjeli dogovoriti čelnici Hrvatske i SCG", novine kao problem u razgraničenju s Hrvatskom izdvajaju i adu na Dunavu kod Apatina. "Apatinska lokalna samouprava je smatrala da razgraničenje treba ići sredinom Dunava (što potvrđuje i međunarodno pravo), dok su se Hrvati pozivali na Badenterovu komisiju koja je još 1992. godine rekla da međurepubličke granice SFRJ postaju granice suverenih država", objašnjava list uz napomenu da su o ovom problemu "već vođeni razgovori između dvije države, ali se nikada nije odmaklo od početka. Dunavsko razgraničenje je samo po sebi 'vruć krumpir' i kao takvo uvijek je čekalo neka bolja vremena. Desetljećima je sporna i srijemska granica s Hrvatskom koju je 'odokativnom metodom', bez valjanih orijentira još šezdesetih godina ustanovila Đilasova komisija", piše list. Dnevni avaz/Sarajevo - Natječaj za koncesiju koridora V-c otvoriti i drugim ponuđačima Zastupnik HDZ-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Filip Andrić uputio je u hitnu parlamentarnu proceduru i prijedlog izmjene drugog stavka člana 25 zakona o koncesijama, na temelju kojega je Vijeće ministara prihvatilo samoinicijativnu ponudu bosansko- malezijske firme Bosmal za izgradnju koridora Vc kroz BiH, objavljuje Dnevni Avaz. Izmjenama se želi drugim zainteresiranim ponuđačima omogućiti prijavljivanje na natječaj za dobivanje koncesije, kaže Andrić listu i nastavlja:"Jer ukoliko se netko samoinicijativno prijavi za koncesiju, postojeći zakon, na neki način, ostavlja mogućnost da se posao završi bez davanja šansi drugima u natječaju". Po njegovim riječima, bez obzira s koje strane dolazi inicijativa za dodjelu koncesije, taj proces treba ići preko javnih natječaja tako da prednost dobije najpovoljnija ponuda. Andrić kaže da je tražeći hitnu proceduru iskoristio rješenja Poslovnika o radu, po kojima na taj način može doći do jednostavne izmjene zakona bez rasprave i amandmana na predložene izmjene, piše list. Dnevnik/Novi Sad - Srbija nema novaca za Koridor V-c Novosadski "Dnevnik" u četvrtak prenosi reakcije na vijest, objavljenu na bosanskoj televiziji, da bi Srbija i Crna Gora mogla besplatno izgraditi 100 km autoceste na koridoru V-C u zamjenu za povlačenje tužbe za agresiju koju je BiH podnijela Međunarodnom sudu pravde u Haagu. Zamjenik republičkog ministra prometa i telekomunikacija Miodrag Jocić je za list rekao kako je to za njih "apsolutno nova informacija" i "nešto potpuno nepoznato". "Koridor 5-C je veoma značajan za Hrvatsku i Bosnu i, koliko znam, vrijednost neizgrađenog dijela iznosi oko 350 milijuna eura. Mi nemamo novca da izgradimo ni svoje autoceste, a kamoli tuđe. U slučaju neke više sile i dogovora na visokoj razini, jedino što bismo mogli je preusmjeravanje stranih kredita koje tražimo za naše ceste, na tuđe prometnice", istaknuo je Jocić za "Dnevnik". Savjetnik direktora zadužen za ino-kredite u Republičkoj direkciji za ceste Slavoljub Stubić rekao je za list "da je to stvar političke odluke, o kojoj za sada ništa ne znaju". Dnevni avaz/Sarajevo - Bosna i Hercegovina jedini je vlasnik autoceste Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Adnan Terzić je u razgovoru za Dnevni Avaz, odgovarajući i na primjedbe odlazećeg direktora Svjetske banke Josepha Ingrama, istaknuo da će se u potpunosti osigurati "transparentnost i poštivanje visokih, ne samo zapadnih, standarda u izgradnji autoputa" na koridoru Vc kroz Bosnu. Terzić naglašava, prenosi Avaz, da "niti jednog trenutka ne želi prejudicirati tko će graditi ovu važnu komunikaciju" kroz BiH. Na pitanje lista hoće li vlasnik autoceste i zemljišta na kojoj će biti izgrađena biti BiH ili tvrtka Bosmal, Terzić odgovara: "Nitko ne može postati vlasnik zemljišta ni autoceste na tom koridoru osim države BiH. Tko god dao novac država je vlasnik, a onaj tko dobije koncesiju koristit će je u skladu s trajanjem koncesije. Sada, kako je krenuo ovaj projekt, javljaju se najrazličitije špekulacije i svakojaki dušebrižnici. Svi oni za cilj imaju da se da se poljulja i uništi povjerenje građana i osujeti ovaj projekt. I ja kao i Vijeće ministara svjesni smo toga i možemo osigurati da projekt, kako ga mi vodimo, bude apsolutno transparentan i svatko tko je dobronamjeran može doći i biti o svemu informiran. Jako mi je žao da gospodin Joseph Ingram, s kojim sam u jako dobrim odnosima, nikada nije došao da razgovaramo o ovom projektu." Terzić u razgovoru kaže i da BiH zbog gospodarskog stanja u zemlji "financijski ne može dati nikakva jamstva za koridor Vc", osim da će, ako Bosmal ispuni postavljene uvjete, početi s njim razgovore o koncesiji. Na pitanje je li stigao prijedlog Hrvatske za gradnju autoputa Terzić je za Avaz izjavio: "Ne. No očekujem da bi nam mogao biti proslijeđen do polovine ovog mjeseca. Premijer Račan mi je u Salzburgu kazao da njihovo ministarstvo priprema pismo, mi ga očekujemo, analizirat ćemo ga i opredijeliti se." Die Welt/Berlin - Život njemačkih vojnika u Bosni Die Welt u četvrtak objavljuje reportažu iz Bosne o životu njemačkih vojnika uključenih u misiju SFOR-a (po DW-u). U vojarni Rajlovac kod Sarajeva smješteni su njemački vojnici u okviru misije SFOR-a i trenutačno polaze obuku o minama, piše list i prenosi izjavu poručnika Bundeswehra Neuendorfa koji ocjenjuje da će deminiranje u Bosni, ako se nastavi ovom brzinom, trajati 240 godina. Neuendorf također tvrdi da bi, ukoliko se međunarodne snage povuku iz Bosne, "za dvije godine ponovno izbio rat", prenosi list. Na pitanje o razlici između služenja vojnog roka u Njemačkoj i Bosni Neuendorf odgovara: "Ovdje u Bosni radimo nešto što ima smisla". Njemački vojnici "svuda su rado viđeni", a stanovništvo se prema njima prijateljski ponaša, piše list. Politika/Beograd - Sudjelovanje SCG-a u mirovnim operacijama UN-a Kakvi su izgledi da vojska SCG sudjeluje u mirovnim operacijama UN- a u Iraku, u beogradskoj "Politici" analizira Miroslav Lazanski. "U političkom smislu nesporno je da Vojska SCG treba sudjelovati u raznim mirovnim misijama UN širom svijeta. To je nešto što je politički u skladu sa našim težnjama ulaska u vojne i političke euroatlantske integracije", ocjenjuje Lazanski. Da bi se to moglo ostvariti, navodi list, potrebno je riješiti i jedno "'sitno' pitanje: tko će platiti te profesionalce- dobrovoljce, jer za običnu plaću nitko nije lud da ide u pakao Iraka? Hrvati su izračunali da bi ih sto vojnika u Iraku godišnje koštalo oko 200 milijuna dolara", piše Lazanski i procjenjuje da "za samostalno financiranje takvog izleta' Beograd nema novaca u situaciji kada 20.000 pripadnika Vojske SCG nema stan". Lazanski postavlja i pitanje bi li "SCG lakše naplatila irački dug ukoliko bi poslala svoje profesionalce u tu zemlju?" i ocjenjuje: "Vjerojatno da, ali je nemoralno vezivati dug Bagdada prema Beogradu sa slanjem naših vojnika u iračku pustinju. U situaciji kada Beograd ne može vratiti 'do 1000 vojnika' Vojske SCG na Kosmet, slanje 'do 1000 vojnika' u Irak mogao bi biti politički vrlo nepopularan potez. Ili, da to bude u paketu, 1000 vojnika u Irak, ali odmah i 1000 vojnika na Kosmet?" Dnevnik/Novi Sad - Srpska vojska u mirovnim misijama Novosadski "Dnevnik" u četvrtak piše o mogućnosti da srpski vojnici sudjeluju u mirovnim snagama UN-a koje će se angažirati u Iraku. "Kao grom iz vedra neba odjeknula je vijest da je srpski premijer Zoran Živković tijekom posjeta Americi ponudio učešće 1.000 vojnika Srbije i Crne Gore u mirovnim snagama UN koje će se angažirati u Iraku", piše list. Mišljenje javnosti je podijeljeno, "a kada su političari u pitanju, stajalište je kristalno jasno. Opozicija je gotovo jedinstvena u stavu da je u pitanju izvoz topovskog mesa koje ćemo još morati platiti, dok su političari na vlasti, gotovo jedinstveni u stajalištu da je to značajan potez za Srbiju i Crnu Goru", piše "Dnevnik". "List navodi kako "dobro upućeni" tvrde da će vlast poslati vojsku u Irak "i da će to obrazložiti time što će nam time 'Partnerstvo za mir' biti nadohvat ruke, zatim da bismo ojačali partnerstvo sa SAD nakon što je ono ipak poljuljano nakon odbijanja prijedloga o izuzeću njihovih vojnika od stalnog međunarodnog suda, kao i da bi se angažiranjem naših vojnika u Iraku 'utabala' staza za naše građevince koji bi mogli da zarade koji dolar u Iraku. Naravno opozicija tvrdi da će taj potez biti 'partnerstvo za nemir' i da ćemo od svega imati samo ogromne troškove, za koje se uopće ne zna tko će ih platiti", piše list. "Dnevnik" ocjenjuje da se na odluku neće dugo čekati "iako je teško vjerovati da je 'naša puška isključivo u našim rukama'" i zaključuje: "Ako je za utjehu, i naši susjedi Hrvati, od kojih su nas sve do nedavno dijelile upravo 'plave kacige', imaju isti problem valjda zbog toga što su nam i sudbine slične. Sve je, dakle, moguće, pa i to da kacige plave nose u istom stroju i srpske i hrvatske glave". Dnevni avaz/Sarajevo - Skandal oko srebreničkog memorijalnog centra u BiH Udruga građana Majke Srebrenice i Podrinja usprotivila se inicijativi da Memorijalni centar Srebrenica - Potočari 20. rujna otvori bivši predsjednik Bill Clinton, objavljuje Dnevni Avaz i ocjenjuje da to pokazuje kako "Bosna i Hercegovina ne može bez skandala". U priopćenju koje je potpisao predsjednik udruge Ibran Mustafić stoji da je "Clinton kao predsjednik jedine superiorne države na svijetu nijemo promatrao ubijanje međunarodno priznate republike BiH i njenih građana". Činjenica je da je američka administracija za vrijeme Clintonovog predsjednikovanja mogla puno više učiniti da se spriječe pokolji nad Bošnjacima i zaustavi krvavi rat, a to se godinama očekivalo da učini i UN pod čijom je zaštitom tada učinjen pokolj u Srebrenici, drži Avaz. "Isto je tako neosporno da bi stradanje građana BiH i danas trajalo da tadašnji predsjednik SAD-a i njegovi suradnici Richard Holbrooke, Madeleine Albright i Warren Christopher nisu odlučili konačno zaustaviti zločince, pa je sigurno je da u BiH-a i svijetu ima puno zaslužnijih da otvore Memorijalni centar Srebrenica-Potočari od bivšeg američkog predsjednika", smatra sarajevski list. "Međutim svrstati Clintona uz Karadžića i Mladića, kako je to učinio Mustafić, sramota je za Bosnu i Hercegovinu", ocjenjuje list. Die Presse/Beč - Carla del Ponte više neće biti tužiteljica suda za Ruandu Vijeće sigurnosti UN-a još će ovog mjeseca donijeti odluku da neće produljiti mandat Carle Del Ponte kao glavne tužiteljice suda za ratne zločine u Ruandi, koji istječe 15. rujna, piše bečki Die Presse u četvrtak. Na prijedlog glavnog tajnika UN-a Kofija Annana, odlučeno je da se tužiteljicu oslobodi "velikog tereta", pojašnjava list i naglašava da kod oba suda, za Ruandu i za bivšu Jugoslaviju, ima "više nego dovoljno posla" za dva tužitelja, jer proces Slobodanu Miloševiću još uvijek nije pri kraju a glavni optuženici za genocid u Bosni Radovan Karadžić i Ratko Mladić nisu još ni uhićeni. Sud za Ruandu do sada je osudio samo desetoricu odgovornih za genocid nad Tutsijima, optužio je 80 osoba od kojih 15 još nije uhićeno, piše list i dodaje da to nije krivnja glavne tužiteljice niti njezinih prethodnika, nego država članica UN-a koje su sudovima dale na raspolaganje "premalo sredstava i stručnjaka". Carla Del Ponte je optužila i neke Tutsije, što je razljutilo vladu u Ruandi, a osim toga je UN-ovog glavnog tajnika razljutila kad se bez prethodnog dogovora javno kandidirala za mjesto glavne tužiteljice novog Međunarodnog kaznenog suda", piše Die Presse. NYT/New York - Blair kao ključni čimbenik vanjske politike SAD-a Velika Britanija dugo je vremena najbliži saveznik SAD-a, no Tony Blair je više od bilo kojeg predsjednika britanske vlade sebe učinio ključnim čimbenikom vanjske politike SAD-a, piše New York Times u četvrtak. Blair, je između ostaloga u trenutku kada je SAD djelovao najranjiviji na optužbe za unilateralizam i zaobilaženje Vijeća sigurnosti UN-a pružio dokaz da Sjedinjene Države nisu same, a ispitivanja javnog mišljenja u SAD-u pokazala su da je Blair međunarodni čelnik kojeg Amerikanci najviše poštuju, navodi list. Bijela kuća stoga ima mnogo razloga biti zabrinuta radi sve većih problema kredibiliteta Blaira u Velikoj Britaniji, jer sljedeći put, "kada će Washington trebati posuditi nešto njegovog kredibiliteta, kako bi povećao domaću potporu u međunarodnoj politici, on ga neće imati dovoljno da bi ga ustupio", piše list. Ovisno o rezultatima istrage o samoubojstvu Davida Kellyija, stručnjaka za oružje ministarstva obrane, i razvoja stanja u Iraku, vjerodostojnost Tonyija Blaira mogla bi se ponovno povećati, ocjenjuje list i napominje da bi Blair to mogao pospješiti i otvorenim razilaženjem s Washingtonom u mnogim važnim pitanjima u kojima je poznato da se njegovo gledište razlikuje od Bushovog, piše list. Ta pitanja "uključuju potrebu za širu ulogu Ujedinjenih naroda u Iraku, žurnost međunarodne akcije glede globalnog zatopljenja i moralni imperativ da se ograniče američke i europske subvencije za poljoprivredu koje zemlje u razvoju osuđuju na siromaštvo", stoji u članku. Tema dana: Stanje na Bliskom istoku =================================== BBC/London - Oslobađanje zatvorenih Palestinaca Izraelske vlasti oslobodile su u okviru bliskoistočnog mirovnog procesa skupinu od 340 Palestinaca, ali gestu dobre volje koja je trebala pridonijeti izgradnji povjerenja među sukobljenim stranama Palestinci drže nedovoljnom jer je u izraelskim zatvorima zatočeno šest tisuća Palestinaca, objavljuje BBC. Zbog toga su palestinske vlasti otkazale za danas planirani sastanak izraelskog i palestinskog premijera Mahmuda Abasa i Ariela Sharona, prenosi postaja. Član najvišeg palestinskog rukovodstva i poslanik parlamenta Saeb Erekat u razgovoru za BBC kaže da je većina ljudi s liste za oslobađanje potpuno ili skoro odslužila kaznu - kazna im istječe do kraja godine. Jednostrani potez Izraela bez konsultacija i bez usuglašavanja s Palestincima nedovoljan je, smatra on. Mahmud Abas je u međuvremenu u Gazi vodio posebne razgovore s vođama militantnih skupina Hamas i Islamskog Džihada, prenosi postaja. Glasnogovornik Islamskog Džihada Nafiz Azam izjavio je da su se Abas i njegova organizacija složili da je ograničeno oslobađanje palestinskih zatvorenika nedovoljno, dok je lokalni vođa Hamasa Ismail Hanija istaknuo da je njegov pokret Abasu dao puno izvješće o izraelskom kršenju primirja koje je nekoliko palestinskih skupina proglasilo prije dva mjeseca, stoji u prilogu. Dva militantna pokreta upozoravaju da odluka Izraela da ne oslobodi veći broj zatvorenika dovodi u pitanje prekid vatre, prenosi BBC. Neue Osnabruecker Zeitung/Osnabrueck - Puštanje palestinskih zatvorenika nije praćeno euforijom Izrael je u jednom danu na slobodu pustio stotine palestinskih zatvorenika, ali umjesto euforije obje su strane duboko razočarane, piše Neue Osnabruecker Zeitung (po DW-u). Palestinci su očekivali oslobađanje puno većeg broja sunarodnjaka, a Izraelci su razočarani jer se suprotna strana unatoč gesti dobre volje pokazala izrazito nezahvalnom, tumači list. Pritom obje strane razmišljaju o medijskom odjeku jer se puštanje na slobodu zbivalo pred očima svjetske javnosti, iako ona u toj slici ne bi trebala vidjeti tamne mrlje, drži list. "Izraelska vlada prešućuje da su brojni zatvorenici iza rešetaka bili bez optužnice i sudskog procesa", a "autonomne vlasti potiskuju činjenicu da većina Palestinaca koji su se sada vratili u Zapadni Jordan i Pojas Gaze ni u kom slučaju nisu oni koji su svoje političke ciljeve htjeli ostvariti mirnim putem", ukazuje list. Corriere della Sera/Milano - Mirovni proces još uvijek u Bushovim rukama Sudeći prema jučerašnjim događajima izgleda da su Izraelci i Palestinci "izgubili put unatoč 'itineraru'", ocjenjuju list Corriere della Sera u komentaru na puštanje zatvorenih Palestinaca iz izraelskih zatvora. Mahmud Abas je na puštanje zatvorenih Palestinaca reagirao odgodom susreta sa izraelskim premijerom te se tako dan koji je trebao označiti novi napredak u odnosima "paradoksalno pretvorio u svjedočanstvo prepreka koje još uvijek stoje na putu pacifikacije", piše list. Između Izraelaca i Palestinaca je previše "krvi i mržnje" da bi se želja za mirom odjednom mogla pretvoriti i u političko povjerenje, te stoga izraelsko-palestinski pregovori još uvijek zahtijevaju angažmane izvana, a to znači Washingtona, ocjenjuje list. U Americi gdje se već osjeća predizborno ozračje međunarodni uspjeh poput, primjerice, uhićenja Sadama Huseina, pomogao bi izgledima Busha no "napredak u pregovorima između Izraelaca i Palestinaca pomogao bi još i više jer bi pokazao da Amerika može ostvariti utjecaj i bez držanja prsta na obaraču", napominje se u komentaru lista. Avvenire/Milano - Potrebna je vjera u bliskoistočno primirje Mjere koje namjerava poduzeti izraelski premijer Sharon, "od izgradnje zida između Izraelaca i Palestinaca, do oslobađanja na kapaljku uhićenih Palestinaca, polaze od pretpostavke da bi se sutra terorizam mogao obnoviti i da se Izrael treba dovesti u najbolje uvjete da se s njime sučeli", ocjenjuje se u komentaru milanskog Avvenirea od četvrtka. Na taj način "taktički potezi nadvladavaju stratešku viziju" te se ne usvaja ideja da se zapravo pregovara s "sutrašnjim susjedima", piše list. Za Izrael bi jačanje položaja palestinskog čelnika Abu Mazena, prekid gradnje zida između Izraelaca i Palestinaca, kao i veća spremnost na oslobađanje političkih zatvorenika mogla biti "politička karta koja mnogo više obećava od policijskih mjera koje, makar i valjane i nužne, predstavljaju umorno i automatsko produživanje okvira rata kojega se sada želi dokinuti", drži komentator lista. FAZ/Frankfurt - Na Bliskom istoku ipak dolazi do pomaka "U Palestini se ipak nešto događa", oslobađanje 339 uhićenih Palestinaca daljnji je korak u stvaranju povjerenja između izraelske vlade i palestinskog vodstva, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung od četvrtka. Oslobađanje Palestinaca pomoći će i Abasu u "nastojanjima da militantne organizacije iz vlastitog tabora drži pod nadzorom" a možda će i produljiti primirje, pretpostavlja list i ističe da Palestinci ipak "neće mirovati" dok ne budu oslobođeni i ostali uhićenici, a njih ima na tisuće. Dok izraelski premijer Sharon zarobljene Palestince drži "vrijednim zalogom" , militantni Palestinci oslobađanje svojih boraca drže "pobjedom nad Izraelom", bez obzira na činjenicu što je od početka primirja uhićeno gotovo "isto toliko Palestinaca koliko ih je sada oslobođeno". "Stvar bi vjerojatno bila daleko lošija da Amerikanci ne obavljaju pritisak na obje strane", piše list i dodaje da je Washington ipak popustio u angažmanu protiv izgradnje "sigurnosne ograde". Frankfurter Rundschau/Frankfurt - Izraelski zid Europljani iz vlastitog iskustva proteklog stoljeća vrlo dobro znaju da prije demokratizacije političkih odnosa treba doći do njihovog smirivanja, piše Frankfurter Rundschau u četvrtak. "Kad je na starom kontinentu pao zadnji zid, mirnom suživotu više ništa nije stajalo na putu", piše list i ističe da se na Bliskom istoku događa suprotno, odnosno da se "Izrael se zidom ograđuje od palestinskih područja". Tek kad je izgradnja zida daleko uznapredovala, Amerikanci shvaćaju da bi se ta utvrda mogla ispriječiti mirovnom procesu, piše list i pojašnjava da se Palestinci boje da Izraelci tim zidom unaprijed povlače granice buduće palestinske države koja bi prema planovima trebala nastati do 2005. godine. "Tek sada Bushova vlada jasno daje do znanja da bi joj bilo drago da Izrael odustane od zida" i prijeti da će u protivnom zamrznuti obećane kredite. "Bez Washingtona na Bliskom istoku očito neće doći do mira", zaključuje Frankfurter Rundschau. DW/Hamburg - Arapska liga ne priznaje privremeno upravno vijeće u Iraku Arapska liga, kako je jučer na sastanku u Kairu priopćeno, ne priznaje iračko Upravno vijeće koje je postavio Washington kao legitimno vodstvo, prenosi Deutsche Welle. Ministri vanjskih poslova članica lige su osim nepriznavanja privremenog Upravnog vijeća, odbili su i molbu Bijele kuće da i arapske države sudjeluju u međunarodnim mirovnim postrojbama, objavljuje postaja. Glavni tajnik lige Amr Moussa izjavio je da je "privremeno upravno vijeće tek prvi korak na putu prema budućoj legitimnoj vladi koju će se moći priznati i zbog toga će mjesto Iraka u Arapskoj ligi do daljnjega ostati nepopunjeno". Time je povećan pritisak na SAD da oslobode put novoj, suvereno izabranoj iračkoj vladi. "Irak je arapska zemlja. Mi se zbog toga moramo zalagati da se okupacija što prije okonča i formira iračka vlada. To je temelj zajedničkog stajališta arapskih država", izjavio je Moussa. DPA/Hamburg - Prvi veći napad u Iraku nije bio neočekivan "Prvi veći teroristički napad u Iraku nije bio neočekivan, ali iznenađuje što je cilj bilo jordansko veleposlanstvo", javlja agencija DPA u četvrtak. Ljutnju iračkog stanovništva na Amerikance najviše izaziva "nedostatak sigurnosti u svakodnevnom životu", piše DPA i dodaje da se u Bagdadu još uvijek nagađa zbog čega je cilj bilo jordansko veleposlanstvo pred kojim su stražarili pripadnici nove iračke policije a ne američki vojnici. Neki pretpostavljaju da je razlog dobar odnos jordanske kraljevske kuće i SAD-a, dočim drugi drže da je napad "osveta jer je Jordan pružio utočište" dvjema Sadamovim kćerima, izvješćuje agencija. (Hina) akoz