D&B: REJTING HRVATSKE ZA KOLOVOZ I DALJE NEPROMIJENJEN

D&B: REJTING HRVATSKE ZA KOLOVOZ I DALJE NEPROMIJENJEN Hina- Financijski servis Profil rizičnosti Hrvatske za kolovoz karakteriziran je pozitivnim razvojem na domaćem području, no i pogoršanjem bilance vanjsko- trgovinske razmjene i povećanjem vanjskog duga, pa će usporavanje rasta inozemnog duga biti ključ Hrvatske u izbjegavanju pritiska na pogoršanje kreditnog rejtinga. Stoji to u najnovijem izvješću svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet (D&B), koje prenosi zagrebačka tvrtka BonLine, a u kojem ocjena hrvatskog kreditnog rejtinga za kolovoz ostaje DB4d. Među pozitivne pokazatelje na domaćem području u izvješću se izdvajaju rast BDP-a od 4,9 posto u prvom tromjesečju ove godine, potaknut 4,9 postotnim povećanjem domaće potrošnje te 15,1 posto većim kapitalnim ulaganjima. No, visoka domaća potrošnja potaknula je povećanje uvoza po dvostruko većoj stopi od izvoza (u prvih pet mjeseci rast izvoza bio je 5,1 posto, a uvoza 13,9 posto), što je pak uzrokovalo povećanje vanjskotrgovinskog deficita za čak 21,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani. To je ujedno i glavni razlog zbog čega se analitičari D&B-a nisu odlučili na povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske, iako bi 'domaći' pokazatelji to omogućili, stoji u izvješću za kolovoz. Dodaje se i kako situaciju dodatno pogoršava činjenica da je domaća potražnja potaknula i kreditni 'boom'. Tako analitičari D&B-a ističu 'zabrinjavajući podatak' o rastu inozemnih zaduženja hrvatskih banaka u travnju ove godine u odnosu na isti mjesec lani za čak 84,5 posto. Kako je najveći dio tih zaduženja konvertirano u domaću valutu, otvara se pitanje izloženosti bankarskog sustava promjenama u tečaju kune. Slabljenje hrvatske valute, naime, moglo bi dovesti od povećanja vrijednosti inozemnog duga i ugroziti domaće bankarstvo, kao i pogoršati kreditni rejting. Uzme li se u obzir činjenica da ukupni vanjski dug Hrvatske sada iznosi oko 70 posto BDP-a, naglašava se u izvješću D&B-a, daljnje zaduživanje u inozemstvu moglo bi otežati buduće podmirivanje obveza te ugroziti povjerenje potencijalnih investitora. Ipak, pozitivnim se ocjenjuju napori središnje banke da uspori kreditnu ekspanziju, koji su već dali rezultata. Naime, rast kredita na godišnjoj razini u svibnju je usporen na 24,9 posto, s 26,3 posto koliko je iznosio u travnju. Ocjena kreditnog rejtinga Hrvatske "DB4d" označava zemlje umjerenog rizika, u kojima ipak postoji značajan rizik za povrat uloženih sredstava. Na ljestvici 25 tranzicijskih zemlja za koje se ocjenjuje kreditni rejting Hrvatska je na 10. mjestu. Čelo D&B-ove ljestvice, sa najboljim kreditnim rejtingom - DB2c zauzela je Slovenija, a na drugom je mjestu s ocjenom DB2d Mađarska. Taj ih rejting ocjenjuje kao zemlje niskog rizika za ulagače. Začelje ljestvice sa ocjenom DB6d, također mjesecima, zadržavaju Srbija i Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Uzbekistan, Turkmenistan, Tadžekistan, Gruzija, Bjelorusija i Albanija. Ta ocjena znači da je riječ o zemljama u kojima postoji vrlo visok rizik da se ulagačima njihova investicija neće isplatiti.